Domenico Savio: Santu ki’ik forma iha Don Bosco nia eskola

Domenico Savio: Santu ki’ik forma iha Don Bosco nia eskola

Domenico Savio [Domingos Sávio] moris iha 2 Abríl 1842, iha San Giovanni di Riva, besik Chieri, provínsia Torino nian (Italia). Iha nia pasajen badak iha rain, nia husik hela legadu ida fiar no santidade nian. Nia husu ba Don Bosco atu halo nia sai santu, no loron 6 Maiu mak selebrasaun ninia santidade nian. Pio XI define nia nu’udar “ki’ik-oan, eh di’ak liu, jigante boot espíritu nian”. Nia mak patronu ba inan sira ne’ebé isin-rua/grávida, no liuhusi ninia intersesaun ita rejistra tinan-tinan númeru boot grasa sira-nian.

Istória haktuir Domenico Savio nu’udar labarik ho personalidade ne’ebé singulár. Moris iha família rika ho valór sira, nia impresiona ho ninia maturidade umana no sarani lais liu molok tempu. Atu serví santa Misa, nia hein padre iha uma-kreda nia li’ur, maski neve tun. Nia nafatin haksolok no hatudu katak nia asume moris ho seriedade. Bainhira tinan hitu de’it nia hetan ona admisaun ba Komuñaun, nia halo kedas projetu moris nian iha kadernu ki’ik-oan ida: “Ha’u sei bá konfesa beibeik no halo komuñaun nafatin bainhira ha’u-nia konfesór fó lisensa. Ha’u hakarak santifika loron festa sira. Ha’u-nia belun sira mak Jezús no Maria. Di’ak liu mate, maibé la sala”.

Domenico koñese Don Bosco bainhira nia iha de’it tinan 12, no iha tempu ne’ebá nia husu ba Don Bosco atu admite nia iha Oratóriu Torino nian tanba nia hakarak tebes estuda atu sai padre.

Don Bosco, ho hakfodak, dehan ba nia: “Parese katak iha ne’e ita iha hena di’ak”. Domenico hatán: “Ha’u mak hena; ita mak sai alfaiate bá”. Simu tiha nia iha Oratóriu, Domenico husu ba Don Bosco atu tulun nia “sai santu”.

Labarik laran di’ak, nafatin hakmatek no haksolok, Domenico tau nafatin empeñu boot iha devér sira estudante nian no iha servisu ba kolega sira ho forma hotu, hodi hanorin katesizmu ba sira, asiste moras sira, hadame sira ne’ebé istori malu…

Ba kolega sira ne’ebé to’o iha Oratóriu nia hateten: “Hatene bá katak iha ne’e santidade mak sai nafatin haksolok liu”. Ita buka “de’it evita salan, hanesan funu-balu boot ne’ebé na’ok Maromak nia grasa no dame iha fuan no impede atu realiza ita-nia devér sira ho ezatidaun”.

Fiél liu ba ninia programa, ho kbiit husi partisipasaun iha sakramentu sira no devosaun filiál ba Maria, haksolok iha sakrifísiu, halo Maromak haraik ba nia gasa oioin don no karizma nian.

Iha loron 8 Dezembru 1854, Pio IX proklama tiha dogma Imakulada nian, Domenico konsagra nia an ba Maria no hahú la’o ho lais iha santidade.

Iha 1856 nia funda, entre belun sira Oratóriu nian, “Kompañia Imakulada” nian atu fó onra ba Na’i-Feto nune’e mós atu tulun klamar barak atu salva. Finalidade kompañia nian mak asegura Imakulada ninia protesaun hodi to’o ba objetidu prinsipál rua: ezerse no promove prátika sira piedade nian no karidade hodi Maria nia naran no konfesa beibeik.

Mamá Margarita dehan ba Don Bosco: “Ó iha joven di’ak barak, maibé laiha ida supera Domenico Savio nia fuan furak no nia klamar kmook”. No esplika ba nia: “Ha’u haree nia harohan nafatin, hela iha Kreda maski sira seluk sai ona; loroloron nia sai husi rekreiu atu halo vizita ida ba Santíssimu Sakramentu… Iha uma-kreda laran, nia hanesan anju ida ne’ebé horik iha Lalehan”.

Domenico Savio mate iha Mondonio iha loron 9 Marsu 1857. Don Bosco hakerek ninia biografia, no tanis bainhira nia lee fia fali buat ne’ebé nia hakerek. Nia restu mortál sira hetan venerasaun iha Bazílika Maria Ausiliatrice, Torino.