Reflete, hakerek no prezerva istória Kongregasaun nian

Reflete, hakerek no prezerva istória Kongregasaun nian

Sam Phran (Thailand) – Konferénsia Istoriografia Saleziana remata iha loron 14 kalan ho distribuisaun sertifikadu partisipante sira nian.

Iha loron ikus serbisu nian, mak loron formasaun loloos ho iha input formativu oioin: husi padre Francesco Motto kona-ba “Jéneru literáriu oioin ba abordajen krítika ba dokumentu salezianu sira”; husi Ir Grazia Loparco kona-ba “Figura Saleziana sira: Introdusaun ba peskiza istórika”; “prezerva no passa ‘memória’ iha tradisaun salziana”, prepara husi Pe Thomas Anchukandam SDB (diretór Institutu Istóriku Salezianu iha Roma); husi Pe Stanizlaw Zimniak kona-ba “ACSSA nia servisu iha tinan 22 nian laran”, hamutuk ho ISS (Istituto Storico Salesiano) atu lori kualidade foun iha kampu peskiza kona-ba istória ba Kongregasaun SDB, FMA no grupu relijiozu seluk hola parte ba Família Saleziana.

Professór/a sira Istória nian subliña maka’as metodolojia, hakbesik arkivu sira, distinge tipolojia hakerek oioin, no hatene “hakerek” ne’ebé tenke bazeia ba dokumentasaun, hodi la haluha mós ambiente, kontestu sira ba realidade ka personajen istórika ne’ebé ita estuda, sekulár ka ekleziál.

Pe. Klement Vaclac ne’ebé prezente iha seminar ne’e to’o remata, iha ninia liafuan ikus husu atu dixerne no halo pergunta kona-ba “Sá loos fuan husi seminár EAO 2019 ne’e? Saida mak partisipante ida-idak hanoin atu halo bá oin?” Maioria partisipante sira hanoin katak presiza haburas iha sentidu istória nian atu tulun hakle’an abut karizma no haburas vizaun futuru nian. Iha mós sujestaun atu loke kursu online ho module sira ne’ebé bele tuluniha area ida-ne’e.

Nota importante ida mak, it abele asesu dokumentu sira pasadu kona ba ACSSA no ISS iha website http://iss.sdb.org no foti vantajen husi rekursu sira ACSSA Italia nian iha https://acssaitalia.wixsite.com/acssaitalia. Tuir Pe. Nestor Impelido SDB, kongregasaun rua ne’ebé iha progresu di’ak iha kampu istoriografia nian mak SIHM Sisters (Thailand-Cambodia) no Caritas Sisters of Jesus (Japan-Korea) tanba sira halo formasaun ba Irmán sira, hodi investe iha arkivu sira no hakerek istória.

Loron ikus taka ho knananuk, dansa oioin husi nasaun 10 no iha loron 15, loron ba paseiu iha Bangkok atu vizita Royal Palace, Templu sira no Teatru boot atu koñese kultura no tradisaun Thai.

Agradese ba Inspetoria FMA no SDB Thailand nian, Ir Nipha Agnese Rangabpit FMA no Pe Dheparat Pittisant SDB sira-nia delikadeza no laran-luak.