Ksolok nu’udar karakterístika santidade nian

Ksolok nu’udar karakterístika santidade nian

Venilale – Iha 25 Abríl 2019, Komunidade S. Maria Mazzarello selebra Loron Gratidaun Mundiál ba Madre Jerál, Me. Yvonne Reungoat. Iha loraik, komunidade hetan mós vizita husi Padre Provinsiál SDB Timor nian nu’udar Don Bosco nia saseluk, Pe. Apolinário Neto.

Nia hato’o ninia mensajen ba komunidade kona-ba “ksolok nu’udar karakterístika santidade nian”.

Mensajen kompletu tuirmai ne’e:

«Ha’u kontente hasoru menina sira iha fatin ida-ne’e tanba hatudu ksolok, ksolok espíritu família, kria ambiente família ida-ne’e mak furak tebes. Ho ne’e mak Reitór-Mor konvida ami no ita hotu atu halo viajen ba santidade. Santidade nia valór sira konsiste ho ida-ne’e: haksolok, oin midar nafatin. Importante ka esensiál mak espressa ha’u nia ksolok, atu deskobre katak ha’u pertense ba komunidade ida-ne’e, pertense ba eskola ida-ne’e, ne’e kbiit Maromak nian, se wainhira ema ida-idak sente ona katak ne’e ha’u-nia uma, Maromak halo duni nia parte ida-ne’e, ne’e mak ita-nia viajen ba santidade.

Moris hamutuk nu’udar grupu boot no ho Irmán sira ne’e la’ós fasil. Imi bele husik fatin oioin maibé imi bele hetan esperiénsia ida ne’ebé furak liu. Esperiénsia tinan ida ka liu ne’e mak lori ita nia dignidade nu’udar Don Bosco nia oan-feto no Maria Mazzarello nia oan-feto iha sosiedade nia laran, tan ita-nia maluk balun la hetan oportunidade. Wainhira ita ko’alia kona ba santidade mak moris lorloron kona ba ksolok, se mak la iha problema? Ema hotu hotu iha problema maibé nafatin haksolok ne’e katak santidade hahú ho liafuan ksolok, liafuan Salezianu, ne’ebé Don Bosco rasik mak dehan: “haksolok nafatin”, haksolok hala’o didi’ak ita nia obrigasaun, ita nia knaar lorloron nian. Wainhira hala’o didi’ak ita-nia knaar sira ne’e, lori ita ba santidade.

Valór ksolok ida ne’e moris iha familiaridade hanesan hetan motivasaun, formasaun no viajen estudu ne’e hotu bele tulun imi hetan ksolok ida ne’e sai nu’udar santidade no moris alegria ida ne’ebé furak tebes-tebes.

Tanba sá ha’u tenke haksolok nafatin? Tanba halo tuir regra sira, halo buat ne’ebé Madre sira oferese mai ami no ida ne’e mak dalan ne’ebé fasil liu atu ba santidade. Entaun tinan ida ne’e furak tebes-tebes Reitór-Mor fó hatene konaba santidade, ema hotu-hotu sai Santu, tanba ó pretense ona ba Jezús no sakramentu Batizmu no grasa mak halo ita sai santu. Ita-nia superiór sira konvida ita atu sai santu no haksolok nafatin, no foti dalan santidade sira ne’ebé ita esperiénsia iha sakramentu Batizmu ida-ne’e mak sai konkretu liu, wainhira ita tulun malu, halo didi’ak ita nia obrigasaun loroloron nian… ne’e mak valór boot ne’ebé Maromak subar ba ema barak.

Sé mak bele esperiénsia buat hirak ne’e? Imi sira ne’e, tanba imi hetan oportunidade. Kolega sira barak iha liur la hetan oportunidade hanesan imi. Ida-ne’e mak loron boot ne’ebé ita hamutuk ho Madre sira fó obrigadu ba Madre Jerál, esperiénsia familiár, esperiénsia ida ne’ebé mak tulun ita neneik-neneik la’o ba oin iha família, iha sosiedade, no santidade ne’e sei nafatin hela no fó fuan ba imi laran. “

Dala ita tan Parabéns no Boas festa Madre Jerál nian. Obrigadu».