Autokrítika ba votus ho konxiénsia iha moris Relijiozu/a

Autokrítika ba votus ho konxiénsia iha moris Relijiozu/a

Dili – Irmán no Irmaun sira husi kongregasaun oioin ne’ebé halo ona votus perpétuu iha tinan 2014-2018 hala’o formasaun hamutuk iha salaun Irmán sira “Filhas de Caridade S. Paulo (SPC)”, iha Kuluhun-Dili. Tema ne’ebé haklean iha formasaun ida ne’e mak Autokrítika ba votus ho konxiénsia iha moris Relijiozu/a, ne’ebé Pe. Ruben Martinez, O.P mak fó.

Iha enkontru ne’e padre Ruben husu “katak tansa presiza autokrítika ba ita nia-an”? Basá ita mak nafatin iha dalan ba konversaun nian. Nune’e, autokrítiku katak hakribit sala ka halo konversaun atu bele to’o iha santidade. Halo konversaun ka halo autoavalisaun ba ninia moris rasik nu’udar relijiozu/a kona-ba votus sira bazeia ba Evanjellu no Konstituisaun kada kongregasaun nian.

Autokrítika: janela ba moris di’ak liu

Autokrítika hanesan buat ruma negativu, maibé loloos buat ruma ne’ebé importante se ema hakarak sai di’ak liu tan.

Autokrítika bele sai negativu bainhira ema haree nia salan de’it, nia kbiit-laek nian hahalok no buka buat ne’ebé negativu iha nia hahalok. Bainhira hanesan ida-ne’e ema bele hetan ansiedade, no labele tulun nia ba oin. Dala ruma hanesan sentimentu la di’ak, emosaun la di’ak ne’ebé hapara ema no halo ema la bá oin.

Se ema la halo autokrítika, ema labele bá oin no bele halo nia relasaun ho ema ladún di’ak. Ema ne’ebé la halo autokrítika la simu nia hahalok sala nian no halo ema seluk mak responsavél ba nia sala sira.

Ema tenke iha autokrítika iha aspetu hotu iha ema nia moris. Iha aspetu laboral, hanesan ema  ne’ebé dirije halo autokrítika ba nia hahalok hanesan ema ne’ebé dirije. Nia bele hatene nia hahalok di’ak ka sala.

Ida-ne’e hanesan abilidade ne’ebé ita tenke halo di’ak liután no iha influénsia husi aspetu própriu husi ema ida-idak. Ita bele haree aspetu ruma ne’ebé importante.

Kapasidade analítika: Hatene nia-an rasik no hatene buat ne’ebé halo di’ak ka sala. Analiza situsaun, hahalok, hanoin ba halo autokrítika.

Atitude pozitiva: Ida-ne’e mak atitude ba ita-nia hahalok  ho atitude pozitiva atu simu ita-nia sala. Se ema simu sala ho atitude negativa, ida-ne’e halo ema senti kulpa, moe, susar, maibé se simu ho modu pozitivu, la ta’uk atu haree sala ne’ebé nia halo no haree sala ne’ebé nia halo oportunidade ba halo di’ak liután.

Loke ba diálogu: Autokritika mak babukak (procura) ne’ebé ema halo an rasik, maibé ema mós halo krítika mai ita. Loke ba diálogu mak atitude pozitiva no bele fó tulun ba ema hodi haree nia an rasik ho hanoin la hanesan.

Sub-tópiku sira mak “Revitalizasaun no dixerninentu” no “Karidade moris nian iha Vida Relijioza”.

Irmaun no Irmán sira ne’ebé partisipa iha enkontru ne’e hamutuk nain 39 mai husi Dioseze tolu husi kongregasaun: Domenicana, CIJ, FMA, FDCC, FSGM, H. Carm, OSF, O.H no SPC. Iha kada sub-tópiku, padre nafatin fó tempu ba asembleia atu fahe reflesaun iha grupu. Enkontru ne’e komesa iha tuku 9: 00 dader no remata iha tuku 3: 00 loraik.

(Alice Filipe Gama)