Halo memória tinan 30 Papa S. João Paulo II nia vizita iha Timor-Leste

Halo memória tinan 30 Papa S. João Paulo II nia vizita iha Timor-Leste

Baucau – Dioseze Baucau selebra aniversáriu da-30 vizita S. João Paulo II iha Timor-Leste ho atividade hanesan enkontru ho ajente pastorál sira no relijiozu/a sira.

Loron dahuluk, 11 Outubru, dedika ba enkontru sira: ida ho relijiozu/a sira no rua ho ajente pastorál seluk, inklui relijozu/a, pároku ka amlulik diosezanu sira.

Ho relijiozu/a sira, la iha tema espesífiku ida atu ko’alia…. Kongregasaun ida-idak partilla kona-ba sira-nia obra no sira-nia servisu hamutuk iha parókia. Partisipante sira hamutuk na’in 37 no kongregasaun balun la prezente. Iha kongregasaun foun ida ne’ebé agora hela iha Lacló naran “Franciscanas de S. José”, orijen husi Brasil. Relijiozu sira lamenta uitoan kona-ba falta programasaun hamutuk iha parókia, no dalabarak serbisu mai nu’udar urjente de’it.

Tuir informasaun husi Pe. Manuel Ximenes SDB, vigáriu ba Asuntu Relijiozu, katak iha dioseze Baucau iha relijiozu 83 no relijioza 172. Ida-ne’e forsa boot ba Kreda lokál ne’e. Molok remata enkontru, Pe. Manuel husu kona-ba oinsá selebra loron vida konsagrada. Tuir partisipante balun di’ak liu selebra iha nasionál no ba dioseze marka iha semana tuirmai iha loron sábadu. Nune’e  ba tinan oin sei selebra iha 7 Fevereiru ho atividade expo kona-ba karizma sira, hanesan uluk halo ona.

Iha parte loraik, iha konferénsia ne’ebé hato’o husi Pe. Domingos Soares kona-ba Papa S. João Paulo II nia vizita haree husi aspetu pastoral ka misionáriu. Amu-Papa Santu ne’e mak misionáriu boot ida ne’ebé hakarak lori ba mundu “sivilizasaun domin nian”. Ba ne’e mak ninia atensaun uluknanai ba família sira liuhusi ezortasaun “Familiaris consortio” (1981), Surat ba Família” (1994); atensaun ba labarik no adolexente sira, iha ninia “Catechesi tradendae” (1979); ba joven sira ho “Surat ba joven sira” (1985); “Jornada Mundial da Juventude”, “Cruz Jovem no “íkone Virje Maria” nian.

Ita bele dehan nia Papa misionáriu ho viajen 250  (104 viajén internasionál no 146 iha Italia; iha kontinente lima nia vizita nasaun 129); ho sínodu kontinentál sira no ninia dokumentu sira hanesan “ecclesiae in Europa; ecclesiae in Oceania; ecclesiae in Asia; ecclesiae in America no ecclesiae in Africa”.

Konferénsia daruak husi Pe. Francisco Pinheiro ne’ebé aprezenta kona-ba “Impaktu husi vizita Papa S. João Paulo II ba Timor”.

Povu entende katak Igreja nia kontribuisaun ba independénsia mak “komunikasaun, intermediáriu, profétika, refújiu, unifikasaun, defensora identidade, defensora direitu, lori mudansa ideolójika”.

Ho Amu-Papa João Paulo II nia vizita iha tempu ida terus nian, sai esperansa boot ba Timor-Oan sira. Ninia hakaran atu sama rai “Timor-Timur”, ne’ebé invazór sira dehan nu’udar provínsia da-27, no uza lia-tetun iha Missa, hatudu ninia polítika. “Timor-Timur” la tama iha “Konferénsia Wali Gereja Indonesia” no Amu-Papa mak Pastór Diretu, no hala’o knaar ne’e liuhusi administradór apostóliku ida. Nasaun boot sira iha mundu la iha interese ba Timor, maibé Igreja, Amu-Papa, nu’udar bibi-atan Kreda nian, ninia fuan sempre ho povu abandonadu ida-ne’e, terus-na’in ida-ne’e, opresu ida-ne’e. Maski nune’e, nia vizita no liafuan iha Tasi-Tolu, iha impaktu polítiku, tau Timor iha mundu internasionál nia matan: “Imi mak masin no roman mundu nian”.

Iha loron 12 Outubru, loron loloos vizita S. João Paulo II nian, Amu-Bispu selebra Santa Missa ho amlulik sira dioseze Baucau nian hodi lee fali leitura sira ne’ebé uza iha momentu ne’ebá, iha Tasi-Tolu. Knananuk sira mós ne’ebé seminarista Baucau nian hananu, foti husi loron ne’ebá.

Iha omilia Amu-Bispu dehan katak “ita ohin halibur iha-ne’e atu atualiza Jezús Kristu nia Liafuan ida-ne’e: Bainhira ema haree imi-nia hahalok, ema sei hahí imi Aman Maromak iha Lalehan’.  Ohin ita halibur atu hanoin ema ida nia hahalok no ema ne’e mak ‘Santo Padre S. João Paulo II’, no ba ne’e ita fó grasa ba Maromak”,  oinsá nia sai misionáriu iha tempu modernu ne’e no “kontribuisaun ba ita-nia rain”.  Tuir D. Basílio, bainhira nia selebra Missa ho tetun iha 1989 iha Tasi-Tolu, nia hanoin katak “futuru Timor nian klaru ona”.

Ohin loron ita agradese ba Maromak, no ita haree oinsá Papa Boot ne’e nia figura fiksa iha momumentu barak, sai padroeiru eskola, sentru formasaun sira-nian, iha kapela no movimentu sira, ninia imajen no orasaun habelar. Santu ne’e nia memória horik permanente iha Timor-oan sira nia istória no nia moris.

Aleinde ne’e, Amu-Bispu hatutan, “Tinan ida-ne’e Papa Francisco bolu ita, Kreda tomak atu hanoin kona-ba ita-nia obrigasaun hanesan misionáriu”. “Ita ne’ebé sarani iha obrigasaun atu halo misaun”, husi ki’ik-oan sira “OPIAM to’o “katuas-ferik sira”. Lema mak “batizado e enviado”, katak ita sarani iha knaar atu bá haklaken Maromak nia Liafuan, liuhusi ida-idak nia knaar no ida-idak nia kbiit.

Atividade selebrasaun eventu aniversáriu ba dala 30 Amu-Papa nia vizita, organiza husi vigararia rua: Asuntu Pastorál no Asuntu Relijiozu.