S. Teresa d’Ávila: gia espirituál iha dalan ksolok no glória nian

S. Teresa d’Ávila: gia espirituál iha dalan ksolok no glória nian

Reformadora Carmelo nian, S. Teresa (1515-1582) simu naran nu’udar Mater spiritualis, hanesan hakerek iha estátua ne’ebé ita hetan iha  Bazílika S. Pedro iha Roma nia okos; Inan ne’ebé hakarak halo dalan ida perfeisaun nian.

Iha tempu ida nakonu ho dezafiu sira ba vida Kreda nian, no monástika ho modu partikulár, la kontente de’it atu denunsia vísiu no defeitu sira ninia tempu nian, hanesan reformadór barak halo, maibé nia preokupa atu hatudu dalan ida esperansa no renovasaun nian.

Don Bosco, hodi hili S Teresa d’Ávila nu’udar Patrona Institutu FMA nian, hakarak konfia ninia família relijioza ba feto ida ne’ebé hatene tau hamutuk ideál apostóliku ho ida kontemplativu. Ida-ne’e mak espiritualidade ida lahó konflitu eh dikotomia/separasaun. Iha nia buat umanu nian hetan valorizasaun no unifika iha Maromak nia prezensa. Ida-ne’e halo ita hakfodak se ita enkuadra iha tempu reforma Lutero nian, ne’ebé iha kór pesimizmu nian.

Teresa hatene armoniza kontemplasaun ho atividade kolen-laek, espíritu fiar nian no konkretude pedagójika hodi gia Irmán sira, interioridade no ksolok komunikasaun nian, umildade no sentidu krítiku. Nia esprime esperiénsia espirituál iha ótika amizade ho Maromak no ho ema seluk.

Iha ‘Cammino di perfezione’ nia salienta oinsá importante hamrook ba bee moris kontemplasaun nian, intimidade nian iha orasaun no, tempu hanesan, «hatudu ternura, sai sensivel ba Irmán sira ninia terus no nia moras ki’ik liu».[1]

Hasoru Maromak mak defaktu, horik iha domin. Katak hasoru an rasik, manán liberdade espíritu nian no nune’e hakore an husi buat ne’ebé liu lais no moris iha don an rasik nian no iha dame interiór. Integrasaun perspetiva nian ida-ne’e no vizaun otimista ne’e mak buat ne’ebé Don Bosco no Maria D. Mazzarello hakarak tebes.

 

Aspetu sira S. Teresa nia espiritualidade nian

S. Teresa buka akompañamentu ba ninia esperiénsia moris nian no hafoin komunika grasa ne’ebé nia simu hodi tau iha ninia Irmán sira ninia liman nune’e halakan mós iha sira dezeju ba Maromak.[2]

Ninia estilu akompañamentu nian karakteriza ho sabedouria no inan ida nia afetu ne’ebé iha kuidadu ba ninia oan-feto sira no halo sira hadomi nia.

Nia fó ba sira dezafiu ida ne’ebé bele esprime nune’e: se Maromak realiza buat ne’e hotu iha ha’u, apezárde ha’u-nia limite sira, tanba sá mak nia la halo mós ho ó?

S. Teresa nia obra sira, prátika liu duké teórika, komunika esperiénsia ida no buat ne’ebé nia hanorin liuhusi ninia hakerek sira bazeia ba vizaun psikolójika kroat, rezultadu husi esperiénsia pesoál no espíritu observasaun ne’ebé forte kona-ba ema seluk nia konduta eh hahalok.

Karik tanba ne’e mak majistériu espirituál S. Teresa nian soi influénsia importante ba teolojia vida espirituál nian.

S. Francisco de Sales no S. Alfonso de’ Liguori mós devotu S. Teresa nian. Santa Carmelita ida-ne’e nia méritu no orijinalidade mak armoniza movimentu rua karidade nian ba Maromak no ba maluk. Ba nia aspetu rua depende malu ho modu resíproku no habiit malu.[3] Ho razaun bele hanaran “místika asaun apostólika nian” tanba moris no atua Espíritu Santu no ninia don sira nia influénsia no buka komunika ba ema seluk esperiénsia kle’an ne’ebé nia moris.[4]

Karizma terezianu mosu nu’udar Maromak nia resposta ida ba ezijénsia profundidade nian ne’ebé soi iha ema no resposta ida ba Kreda nia nesesidade sira, ne’ebé moris iha tempu hakmatek-laek no lakon-dalan nian.[5]

  1. Orasaun

Aspetu xave sira Teresa nia espiritualidade nian soi ninia sentru iha orasaun nu’udar komuñaun ho Maromak. Ba nia, kompromete an iha vida espirituál signifika, tempu hanesan, kompromete an iha dalan orasaun nian. Orasaun mak «relasaun amizade nian: hamutuk beibeik mesa-mesak ho Nia ne’ebé ita hatene hadomi ita».[6] Santa Teresa insiste iha faktu katak ita la bá orasaun atu buka konsolasaun sira no ita an rasik nia realizasaun, maibé atu bele sai tebes duni “atan sira domin nian”, katak atu bele serví “ho justisa, fortaleza no haraik-an”.[7]

Orasaun auténtika la habiit mentalidade egoséntrika, iha kontráriu: nia sai fonte espíritu servisu nian no disponibilidade ba ema seluk.

Nune’e, uniaun ho Maromak ba Teresa la’ós ezersísiu ida ba momentu ruma, maibé forma ida moris nian. Ne’e mak hahalok ida “horik ho Nia” nune’e, ida-ne’e mak lurón ne’ebé lori diretamente ba meta, liufali “hanoin barak”. Ba nia harohan katak horik iha Amigu divinu nia prezensa, hateke oin ho oin ho Nia, moris iha Trindade nia hakmaluk. Tanba ne’e nia bele hakerek iha surat ida ba jezuita Padre Ávila: «Bainhira ha’u hanoin ba grasa ne’ebé Na’i halo mai ha’u hodi mantein nafatin ha’u iha ninia prezensa, apezárde buat wain ne’ebé liu husi ha’u-nia liman, ha’u konvensida ba beibeik katak krús no persegisaun grave liu mós sei la soi atu disturba ha’u…» (Surat 235).

Liuhusi faze oioin orasaun nian Teresa konsege halo atu «la husik ba klamar okupasaun seluk se la’ós konversa ho Nia ne’ebé prezente» (ivi). No la presiza liafuan barak, Maromak «komprende ita liuhusi sinál mós». Diálogu hotu bele redús ba hateken ida! «Maromak no klamar komprende malu hanesan belun na’in rua, lahó nesesidade liafuan nian eh sinál esternu seluk, hodi manifesta afetu ba malu. Uitoan hanesan iha mundu ne’e, bainhira ema na’in rua hadomi malu maka’as… sira konsege komprende malu lahó nesesidade atu troka jestu sira, maibé hodi hateke de’it».[8]

Ba esperiénsia orasaun nian indispensavel umildade. S. Teresa fó hanoin maka’as kona-ba umildade tanba nia iha konxiénsia maka’as kona-ba nina mizéria no pobreza.

Antítezi: mizerikórdia/mízera, Maromak nia forsa/frakeza umana halo parte vida espirituál. Rekoñese ho umildade an rasik nia mizéria mak kondisaun atu fluxu mizerikórdia nian bele habelar iha klamar. Ho tulun estraordináriu grasa místika nian, Teresa haree oinsá salan, hodi falun klamar ho abu-abu mahar, impede atu reflete Maromak nia glória ne’ebé horik iha ninia sentru íntimu liu. Hetok hakbesik liu ba Maromak no hetok sai boot iha koñesimentu no aseitasaun ba pobreza rasik. Maromak ninia hateken no ninia domin la’ós de’it hatudu mai ita imperfeisaun no salan sira, maibé kontribui atu kura no nakfilak sira.

  1. Laran-manas apostóliku, tutun kontemplasaun nian

Orasaun mak bee-matan iha-ne’ebé suli atividade apostólika, basá orasaun “prodús obra sira”.[9] Santu sira, “los olvidados de sì” (sira ne’ebé haluha an rasik), sira konsentra totalmente iha Maromak to’o konsege hadaet santidade ba ema seluk.

«Se ema ne’ebé hahú hakaas an ho Maromak nia favór atu to’o iha perfeisaun nia tutun, ha’u fiar katak nia sei la tama mesak iha lalehan, maibé sei halo ninia entrada, hodi dada ho nia ema barak, hanesan kapitaun di’ak ida ne’ebé Maromak entrega ninia kompañia».[10] Konsekuénsia ida orasaun loos nian mak dilatasaun (sai boot) klamar nian, ne’ebé iha fiar deskobre orizonte apostóliku sira ne’ebé sai luan ba beibeik, aleinde projetu umanu sira. Defaktu, orasaun permiti atu penetra Maromak nia vontade salvasaun nian no nune’e revela mai ita nesesidade reál Kreda nian no maluk sira nian.

Teresa rekoñese katak servisu di’ak liu halo ba Kreda no umanidade mak ida sai santu no promove mós ema seluk ba santidade. Sai santu kontemplativu sira: lahó sasin ida-ne’e Kreda lakon ninia misaun orijinál; defaktu nia la buras iha estensaun ho pregasaun no konversaun de’it, maibé tenke sai boot iha ninia dalan komuñaun nian ho Kristu no iha ninia esperiénsia kle’an Espíritu nian.[11] Fekundidade apostólika depende liuliu husi kualidade vida orasaun nian, husi atitude babukak Maromak nian no husi imitasaun Kristu nian.

Santa Teresa iha ninia livru Il castello interiore, bainhira ko’alia kona-ba “uma dahituk”, etapa ikus nian, tutun moris batizmu nian, iha-ne’ebé moris ho intensidade liután transparénsia Espíritu Santu nian, nia deskreve esperiénsia ne’e:

– nu’udar unidade nakonu kontemplasaun no asaun nian,

– nu’udar interiorizasaun másima kesi ho alteridade másima.

Konkista interioridade nian – Teresa nota – komporta abertura boot liután ba maluk.

Paradigma ne’ebé nia hili atu deskreve diálogu domin operativu ne’e mak ida Marta no Maria nian, ne’ebé simboliza armonia entre asaun no kontemplasaun.

«Fiar ha’u bá, atu simu Na’i, iha Nia nafatin ho ita, haree presiza atu Marta no Maria konkorda malu. Oinsá mak Maria, tur iha ninia ain bele, fó han ba nia se ninia biin la tulun nia? Sei fó han ba Na’i bainhira halo buat ne’ebé posivel atu manán klamar barak, ne’ebé hodi hetan salvasaun bele hahí nia ba nafatin».[12]

Iha testu ida-ne’e salienta valór apostóliku vida kontemplativa nian. Elementu unifikadór mak domin. Teresa hakerek: «Sei sai difisil se bele halo orasaun iha fatin ketak de’it… Domin-na’in ne’ebé loos hadomi iha-ne’ebé de’it no hanoin nafatin ninia».[13]

 

  1. Komunidade espasu domin no ksolok nian

Tanba admira Jezús, Teresa buka Nia iha ne’ebé de’it Nia horik bá, ho modu partikulár iha komunidade.[14] Nia hanaran “Kristu nia koléjiu”, Betánia foun iha-ne’ebé Na’i horik “iha belun sira forte iha Maromak” nia leet. Jezús mak “Belun loos”, “sasin ba buat hotu ne’ebé ita halo”. Teresa konxiente katak Nia mak “funda” Konventu sira. Defaktu nia hateten: “Na’i mak hahú bolu”[15],  eh hodi refere mós ba vokasaun foun sira: “Haree momoos katak Na’i hili daudaun sira”.[16] Nia “la’o ho ita”.

Hodi bali domin ba malu permite atu Na’i ukun iha ita leet. Tanba ne’e Teresa kondena komunidade ne’ebé ho sira-nia divizaun halakon Jezús nia prezensa: «Se karik verifika lia latuir-malu ki’ik-oan ida, tau kedas ai-moruk; iha kontráriu se ne’e bá oin ho grupu ki’ik-oan sira eh se hakaran atu iha fatin dahuluk eh pontu onra nian ida, hatene bá katak sira duni sai Na’i husi uma; hakruuk ba Ninia Majestade, buka atu evita dezastre tanba presiza ta’uk katak iha sira leet iha Judas ruma…..».[17]

Komunidade teresiana mak koinonia ida, komunidade agápika ida ne’ebé bazeia ba domin resíproku, tanba “hotu-hotu iha kapasidade atu hadomi”. Tanba ne’e iha Konventu S. José “hotu-hotu tenke sente nu’udar belun, hotu-hotu tenke hadomi malu, hadomi no tulun malu”.[18] No ida-ne’e lori “ksolok santa”, klima ida “ksolok no liberdade” nian ne’ebé ita presiza halo dalan, sinál prezensa Maromak nia Reinu nian oras-ne’e ona.

S. Teresa hakarak kuda iha konvivénsia fraterna nia laran tón ida ksolok interiór no esteriór nian, hakmatek no liberdade espíritu nian, jovialidade/ksolok no sentidu umór nian ne’ebé halo moris sai simpátika no atraente.

Nia buka ekilíbriu entre solidaun no ksolok komunikasaun nian, entre monotonia loroloron nian no selebrasaun festa nian. Nia la pretende atu forma ema sira marka ho peniténsia, maibé harohan-na’in no “atan domin nian”.

            Rekreiu iha espiritualidade teresiana mak ema hotu no ema ida-idak nia obra. Nia tau domin iha prova no nu’udar espresaun baibain ida domin nian. Bainhira ko’alia kona-ba domin perfeitu Teresa esprime nune’e: «Durante rekreiu, se Irmán ida presiza kmaan no buka divertimentu uitoan, imi komporta an ho ksolok, maski imi la iha hakaran. Se imi atua ho prudénsia, buat hotu sei muda iha domin perfeitu».[19]

La iha membru ida komunidade nian evita husi rekreiu. Ba S. Teresa, relijioza ne’ebé buka solidaun durante rekreiu nia la sala de’it, maibé nia aprezenta sintoma perigozu.

Ba nia, komunidade esensiál ba implementasaun fiél vida kontemplativa nian. Virtude umana sira ne’ebé favorese ida-ne’e mak amabilidade, jenerozidade, liberdade espíritu nian, axeze no umildade. Aleinde ne’e presiza la hakat liu iha regulamentu sira no iha observánsia sira.

Teresa hatudu nia an umana liu bainhira konsidera nesesidade oioin ema nia, maibé tempu hanesan kondena nakukun sira ne’ebé tau hani ba fraternidade, liuliu sentimentalizmu no amizade partikulár sira. Buat sira-ne’e impede sirkulasaun karidade loos nian no sai peste ida ne’ebé labele kura”, komunidade nia destruisaun. Tanba ne’e nia fó hanoin ba superiora atu matan moris kona-ba ne’e no opoin ho enerjia atu fokit sai buat aat ne’e no nia hakerek nune’e: «Susar ba konventu ne’ebé buat ne’e tama! Ha’u prefere atu ahi mak tama no halo ita hotu sai akudesan!…».[20]

Domin ne’ebé Teresa propoin mak domin ida forte, maka’as, puru, maskulinu hanesan Kristu no femininu hanesan S. Monica nian, modelu apropriadu konstánsia no fidelidade nian iha domin. Santa ne’e koñese hodi esperiénsia direta vantajen amizade loos nian ne’ebé nia abut mak domin ida “santu no perfeitu” no hakerek: «Se ha’u la iha infernu, depoizde Maromak, ha’u deve ba klamar sira ne’ebé ha’u ko’alia bá, sira ne’ebé ha’u buka atu rekomenda an ba sira nia orasaun».[21].

 

  1. Maria nia prezensa iha vida orasaun nian

Iha S. Teresa nia vida no obra sira ita hetan apelu barak ba Maria.[22] Nia hanoin jestu espontáneu ne’ebé nia halo sei labarik bainhira, lakon nia mamá iha idade 12, hodi tanis nia bá hakne’ak iha Na’i-Feto nia ilas ida nia oin, hodi husu ba nia atu sai nia inan. Nia rkeoñese katak Maria rona nia orasaun tanba Nia sempre simu ita-nia pedidu hotu no remata: “Nia, ikusmai, halo ha’u sai ninian” (Vita I 7).

Teresa parese la kole atu esprime ninia ksolok hotu atu lori “Maria nia unuk”, própriu iha Orden karmelita, hodi konsidera ne’e sinál partikulár ida hola-parte nian ba Nia.[23] Defaktu ba Maria mak nia dirije Orden, regra, ábitu, relijioza sira no uma sira, hanaran “Santa Maria nia uma sira”. Na’i-Feto mak “Inan, Patrona no Señora” komunidade nian, “Nia ne’ebé proteje ita hotu”,[24] basá nia mak Fundadora loloos Karmelu nian.

Loron ida Teresa haree katak Jezús agradese nia ba buat ne’ebé nia halo ba ninia Inan. Dala seluk nia kontempla Na’i-Feto ne’ebé lolo ninia mantu atu proteje sira.[25]

S. Teresa sente Maria nia prezensa iha ninia sorin,[26] no konsidera nia nu’udar superiora loloos Konventu sira-nian. Bainhira nia to’o iha Konventu Inkarnasaun nian, nia tau Maria nia estátua iha superiora nia fatin. Nia iha vizaun furak ida iha Konventu ne’e iha ninia tinan dahuluk ne’ebé nia sai superiora, hanesan nia rasik haktuir: «[Hotu tiha Kompletas] Iha pontu atu hahú Salve Regina, ha’u haree Maromak nia Inan tun husi lalehan entre anju lubuk ida nia leet no hatur an iha Superiora ninia fatin, iha ne’ebé iha Na’i-Feto nia estátua. Estátua hanesan fó fatin ba Na’i-Feto kmanek ne’e… No nia horik iha-ne’ebá tempu tomak Salve nian no dehan mai ha’u: “Ó halo di’ak atu tau ha’u iha-ne’e. Ha’u sei sai prezente nafatin iha hahí sira ne’ebé sei hasa’e ba ha’u-nia Oan-Mane no sei aprezenta ba Nia”».[27]

Maria mak modelu iha dalan orasaun nian, tanba ninia haraik-an ne’ebé hodi loke fuan ba Maromak no ba akollimentu krús nian iha fiar tomak. Teresa halo komprende katak grasa místika sira no tutun uniaun nian ho Maromak haraik hotu ba Maria ho sasukat naresin se konfronta ho kriatura sira seluk tanba nia sempre atua hodi Espíritu Santu nia kbiit.

 

Referénsia sira ba S. Teresa iha Maria D. Mazzarello nia esperiénsia

Iha Maria Domenica Mazzarello nia formasaun espirituál bele nota influénsia signifikativa S. Teresa d’Avila nian, diretamente: liuhusi leitura ba ninia obra ruma (n.e. La Vita), nune’e mós indiretamente: liuhusi Giuseppe Frassinetti nia mediasaun, padre Pestarino ninia belun boot no mestre nune’e mós konfesór estraordináriu ‘Filhas de Imaculada” nian iha Mornese. Ninia obra axétika sira nakonu ho Santa Teresa nia doutrina.

“Filhas de Imaculada” nia formasaun nia parte boot mak “teresiana” tanba konseitu orasaun nian, nune’e mós ba “amizade espirituál sira” ne’ebé tulun atu lori ba santidade. Tanba obra formasaun Frassinetti nian, “Filhas de Imaculada” koñese parte ruma Cammino di perfezione mensiona iha kontributu: Pater noster di S. Teresa di Gesù. Trattato della preghiera (Parma 1860) ne’ebé nia rasik elabora husi Teresa nia espiritualidade.

Sira mós lee livru: Le amicizie spirituali, imitazione di S. Teresa ne’ebé Autór rasik publika iha Genova iha 1853. Maccono hakerek katak ne’e mak panfletu ida ne’ebé “sira hotu iha”.[28]

Testemuñu ida foti husi Madre Petronilla Mazzarello nia biografia interesante tebes. Ferik ona nia gosta filafali ba leitura sira ne’ebé leno tinan juventude Maria Domenica nian no nune’e mak nia hanoin hikas: «Dalabarak ha’u hetan nia okupada ho leitura pedidu sira Pater Santa Teresa nian. Bainhira ha’u to’o, nia pasa kedas livru mai ha’u atu ha’u lee ho lian aas parte ida no hafoin tenik fali ho ha’u-nia liafuan rasik. Kona-ba komentáriu nia mak hanoin no nia halo ho simplisidade. Nia apresia tebes leitura livru ne’e nian no buka atu halo ha’u apresia […]. Nia halo ha’u hakerek S. Teresa nia fraze sira ne’ebé ko’alia kona-ba Maromak nia prezensa».[29]

Irmán Petronilla rasik hateten katak Madre Mazzarello fó hanoin hikas beibeik ba Irmán sira S. Teresa nia fraze: «Buat ida keta perturba, buat hotu liu, Maromak la muda, ema ne’ebé iha Maromak iha buat hotu».[30]

Irmán Eulalia Bosco fó sasin iha Prosesu beatifikasaun Madre Mazzarello nian: «Nia hakarak atu harohan ba S. Teresa atu invoka domin ba Maromak».[31] No nia haktuir katak loron ida ho laran susar nia dehan ba Irmán sira katak la iha paun ba han meiudia. Irmán sira hatán atu keta preokupa tanba nune’e sira iha okaziaun atu banati tuir S. Teresa ne’ebé sira lee katak nia haksolok bainhira, tur iha meza, nia la hetan buat ne’ebé nesesáriu. No iha loron ne’ebá, maski falta paun, hanesan de’it, sira han fehuk no kastaña iha ksolok.[32]

Sintonia espirituál entre S. Teresa no S. Maria D. Mazzarello

Iha ita-nia oin iha dalan rua moris nian nakonu ho dosilidade ba Espíritu Santu. Espíritu Santu haluan feto na’in rua ne’e nia fuan atu sira bele sai nakonu ho sabedouria, prudénsia, aten-barani, ho kapasidade atu akompaña ema seluk iha dalan santidade nian. Sira moris iha kontestu ida ne’ebé la kuran konflitu no difikuldade, maibé mós presaun signifikativa ba renovasaun pastorál. Realizmu di’ak ne’ebé sira soi tulun sira atu hetan resposta ba ezijénsia sira tempu nian no prepara futuru hodi tau baze sólida sira.

Grasa komuñaun nian ho Maromak naksuli iha sira no habelar iha sira-nia Irmán sira no iha foin-sa’e feto sira. Sira rua hotu hetan inspirasaun atu hahú iha Kreda realidade foun ida: ne’e mak karizma fundasaun nian, ne’ebé Maria Domenica moris iha kolaborasaun ho Don Bosco. Ne’e mak bolun ida ne’ebé hakat liu ema nia kálkulu no avaliasaun hotu. Karizma ne’e atua iha esperiénsia ida marka ho pobreza, ho sofrimentu, ho inserteza no kontradisaun sira. Maromak gia sira no sira-nia dalan mak istória salvasaun nian. Ita haree iha sira moris apaixonada ba Nia. Ninia domin kaer metin sira no sira husik Espíritu mak fó forma ba sira.

Iha Maria Mazzarello hodi akuza katak nia minutu 15 la hanoin Maromak, fó mai ita sasukat oinsá ninia domin ninia atensaun iha matan-moris. Nia la haka’as an de’it atu “hanoin” Maromak, maibé horik iha ninia prezensa, profundamente ida de’it ho Jezús.

Domin nalakan ba Jezús, ne’ebé implika hakoren an husi buat hotu, mak liña momoos ida ne’ebé evidensia sintonia profunda entre Maria Domenica nia espiritualidade no espiritualidade karmelita. Ba S. Teresa esperiénsia kristu-séntrika moris liuhusi Jezús nia Umanidade. Ba Maria Mazzarello liuhusi Jezús nia Umanidade eukarístika. Partisipasaun ba Eukaristia mak modu adekuadu liu atu hatán ba Na’i nia domin no iha Nia hasoru Irmán sira hotu no ema hotu ne’ebé hadomi.

No defaktu, domin ida ne’ebé la taka iha intimizmu, maibé loke no komunika ba ema seluk. Ema ne’ebé hasoru tebes duni Na’i relativiza buat hotu no hakarak akompaña ema seluk ba bee-matan moris no ksolok ida-ne’e.

S. Teresa hakerek: «Ha’u-nia Na’i, se sira tebes duni koñese Ita, sira sei la tau importánsia tanba buat seluk, tanba Ita laran-luak liu ho ema ne’ebé konfia tebes iha Ita!».[33] Nia eduka tebes nia oan-feto sira atu keta husik ezijénsia sira ne’ebé sensivel liu domina sira: «Imi keta buka moris fasil/kómoda… Imi mai atu mate ba Kristu!».[34]

Ida-ne’e mak dezeju hanesan Madre Mazzarello nian, iha oras atu mate, iha esperiénsia espirituál profunda ida, nia hanoin ba ninia Irmán maluk sira nia dalan: «Fó hanoin ba oan-feto sira katak hodi mai iha-ne’e no abandona mundu, ketak halo fali mundu ida hanesan ida-ne’ebé sira husik ona iha-ne’e… […] Espozu lalehan doben!… no sira dehan katak sira hakarak de’it Ita!Ah, se sira koñese Ita hanesan ha’u oras-ne’e koñese Ita…».[35]

Koñese Na’i mak kondisaun atu tau an iha Ninia prezensa, hadomi Nia, horik iha Ninia hakmaluk no harohan ba Nia. Haree momoos sintonia iha esperiénsia sira orasaun nian. La’ós difisil atu dokumenta iha S. Teresa nune’e mós iha Maria D. Mazzarello katak esperiénsia loos orasaun nian mak kestaun domin nian, katak apresia Maromak nia prezensa no haksolok ho Ninia amizade. Nune’e Madre Mazzarello hakerek ba misionária dahuluk sira ne’ebé okupada liu ho serbisu no obra apostólika: «Imi mantein, tuir imi-nia kbiit espíritu uniaun nian ho Maromak, horik iha Ninia prezensa nafatin» (S 23, 3).

Kolókiu ho Nia tau ritmu ba FMA dahuluk sira-nia moris no nakfilak buat hotu iha domin: daun nia pontu ida-idak, ain-hakat ida-idak, asaun ida-idak, momentu ida-idak tempu nian.

Orasaun iha estilu salezianu:

* mak movimentu úniku karidade nian (art. 38);

* loke ita ba Kristu prezente iha ema sira no iha realidade (art. 37);

* asaun ida-idak sai fatin enkontru nian ho Maromak (art. 48)

“Grasa unidade nian” mak aspetu sentrál ida husi S. Teresa nia espiritualidade, nune’e mós espíritu Mornese nian. Iha Konstituisaun dahuluk sira Don Bosco husu atu iha FMA sira nia moris Marta no Maria la’o ho ain-hakat hanesan”. Vida kontemplativa no ativa la’ós atu konsidera iha opozisaun ba malu, maibé iha armonia, tanba husi sínteze ida-ne’e de’it mak naksuli mai “karidade ne’ebé iha pasiénsia no laran-manas” nu’udar virtude karakterístika dahuluk FMA sira-nian (kf Costituzioni 1885).

Tuir reflesaun padre karmelitu Luigi Gaetani OCD, unidade moris nian ne’ebé ita admira iha Santa boot na’in rua ne’e mak rezultadu husi sira-nia afetu filiál ba Maria SS.ma ne’ebé eduka sira atu halo sínteze entre kontemplasaun no asaun. Domin ba Maria mak fatór armonia no unidade interiór nian.[36]

Hanesan Don Bosco, Maria Domenica mós moris ho Maria nia orientasaun matenek. Nia esprime ba Nia familiaridade simples, filiál no konfiante. Nia konsidera nu’udar superiora loloos uma nian no iha kalan tau uma-nia xave sira iha ninia ain.

Ida-ne’e mós karakterístika típika espiritualidade teresiana. Maria mak inan no tau matan ba ninia oan-feto ida-idak; nia mak feto memória nian ne’ebé hatene rai di’ak no fó sasin kona-ba Maromak nia obra boboot sira no dosil tomak ba Espíritu, Jezús ninia dixípula, inan no matadalan Kreda nian.

Ema ne’ebé iha Jezús nia prezensa no sente Maria nia protesaun esperimenta ksolok. Interesante atu hanoin hikas fonte ruma kona-ba Don Bosco. Iha ninia vizita ida ba komunidade Alassio nian, Don Bosco husu ba FMA sira: «Imi hotu haksolok? No nia hatutan: «Ha’u hameno imi santidade, siénsia no ksolok! Imi hotu halo Santa Teresa! Imi hanoin bá katak demóniu ta’uk ema ne’ebé haksolok. Nia sei babeur imi ho dezánimu tan serbisu barak ne’ebé imi iha».[37]

Iha Konstituisaun 1885 nian, iha referénsia signifikativa ida ba S. Teresa iha artigu kona-ba Mestra novisa sira-nian: «S. Teresa hakarak Relijioza sira ne’ebé haksolok, sinsera no nakloke. Tanba ne’e Mestra Novisa sira-nian sei iha atensaun atu halo nia aluna sira sai nune’e, basá Irmán sira ho karákter ida-ne’e mak sira ne’ebé iha liu kapasidade atu inspira foin-sa’e feto sira no ema sira mundu nian atu estima no iha domin ba piedade no Relijiaun».[38]

Don Bosco temi S. Teresa nu’udar mestra ksolok nian, sinseridade nian, abertura nian. Ne’e mak kondisaun sira ne’ebé efikás liu ba misaun edukativa no ba evanjelizasaun. Ita hetan iha Maria Mazzarello nu’udar aspetu típiku ninia personalidade nian.

            Lealdade no frankeza mak elementu sira espiritualidade teresiana no salesiana nian. Domin no lia-loos sempre la’o hamutuk. Lealdade nia espresaun mak hadomi lahodi finji nune’e mós lahodi lohi no la’ós hodi subar ba ema ne’ebé hadomi lia-loos sira maski haterus, maibé nesesária. Ema ne’ebé hadomi iha profundidade la iha kbiit ba oin rua-rua (duplisidade).

S.Teresa hakerak nune’e: «Se sira haree katak belun desvia husi dalan no halo falta ruma, sira fó hanoin kedas nia no labele nonook».[39] Madre Mazzarello nakonu ho atitude evanjélika hanesan ida-ne’e hodi tulun Irmán sira atu sai tasak iha frankeza no lia-loos ne’ebé karakteriza nia nu’udar feto no edukadora. Nia hakarak atu Irmán no menina sira sai «franka no sinsera no ho ema hotu» (S 17,1).

Iha mós sintonia barak entre santa na’in rua ne’e kona-ba vida komunitária ne’ebé nia abut mak afetu loos biin-alin tasak sira, ne’ebé buka ida-idak nia di’ak lahó infantilizmu seluk eh kobardia. S. Teresa ko’alia kona-ba “domin puru” no Madre Mazzarello hameno karidade, ida loos nian, ne’ebé liberdade mak kria (kf S 35,3) no halo sai auténtika hodi korresaun fraterna. Nia konvensida katak «defeitu ida ne’ebé korrije kedas dalaruma la’ós buat ida, maibé se husik atu nia tau abut, presiza esforsu boot atu fokit sai» (S 17,1).

Karidade fraterna, iha ninia espíritu salezianu puru, hatais ho sinseridade, ‘amorevolezza’, partilla ksolok no terus nian, tulun resíproku, hodi foti ba an rasik buat ne’ebé susar liu no hodi haksolok ho ema seluk nia di’ak. S. Teresa hakerek nune’e: «Maneira furak seluk atu hatudu afetu mak hasai husi Irmán sira no foti ba an rasik buat ne’ebé difisil liu iha serbisu sira uma nian, nune’e mós haksolok no agradese Na’i bainhira haree sira halo progresu iha virtude sira».[40]

Iha Mornese akontese atu “na’ok malu sakrifísiu sira”,[41] tanba Irmán sira laran-luak liu no haksolok atu kontribui ba ema seluk nia ksolok. Espíritu família nian – hanesan hatudu iha art. 50 Konstituisaun sira-nian – mak harii  domin ne’ebé matan-moris no silensiozu loron ba loron: «[Ida-idak] pronta atu hakarak ema seluk nia di’ak liufali ninia an rasik, hili ba nia an parte difisil liu no hala’o ne’e ho simplisidade ne’ebé haraik-an no haksolok hodi moris domin fraternu la’ós de’it iha okaziaun boboot sira, maibé mós no liuliu iha sirkunstánsia ordinária sira moris nian».[42]

 

Konkluzaun

S. Teresa ezerse ba ninia Irmán sira pedagojia espirituál loloos ida ho sira ninia esperiénsia rasik kona-ba Maromak no hodi promove kualidade relasaun sira-nian ne’ebé naksuli iha akompañamentu komunitáriu no resíproku.

Akompañamentu komunitáriu nia fuan fekit ho ritmu ekilibradu bainhira Irmán ida-idak ninia matan fihir metin iha Jezús. Ema ne’ebé moris iha Na’i nia hakmaluk de’it mak bele akompaña ema seluk ba bee-matan moris no ksolok nian.[43]

Iha dalan espirituál labele haksolok ho uitoan, maibé iha objetivu ba radikalidade basá Maromak haraik tuir ita-nia kapasidade nia sasukat atu fó espasu ba akollimentu. S. Teresa hakerek nune’e: «Ha’u hakarak hasa’e lian atu halo hotu-hotu komprende oinsá importante atu la haksolok ho uitoan iha servisu ba Maromak, no halo koñese rikusoin sira ne’ebé simu husi Nia bainhira ita loke an atu simu sira».[44]

Hakle’an S. Teresa no Maria Domenica Mazzarello nia espiritualidade husik ita atu komprende kondisaun ruma ba akompañamentu loloos:

  • Dosilidade ba Espíritu Santu;
  • Sentralidade Jezús nian iha moris rasik;
  • Kapasidade atu husik Maromak kona ita no halo esperiénsia Maromak nian suli ba ema seluk;
  • Aseitasaun iha haraik-an kona-ba realidade rasik difikuldade nian, limite nian, salan nian;
  • Husik atu ema sira nia nesesidade interpela ita;
  • Esperiénsia mariana nu’udar esperiénsia kontemplasaun no unidade interiór.

Iha Teresa nia projetu edukativu,[45] nune’e mós iha niia esperiénsia espirituál no ninia proposta pedagójika, iha realidade rua fundamentu nian: Kristu no Kreda. Kristu mak modelu, umanu no divinu hamutuk, iha maturidade no iha realizasaun. Nia mak Mestre ne’ebé ho delikadeza gia dixípulu iha ninia amizade no iha ninia tatuir hodi bá to’o finalidade transformasaun reál ida. Nia mak molde interiór atu modela ema ne’ebé hakarak moris nakonu vokasaun sarani ne’ebé, hanesan Teresa afirma iha  uma dalimak, nu’udar vida iha Kristu. Iha Nia mak ita hetan sínteze valór umanu sira-nian tanba Nia ema loos, no valór sobrenaturál, tanba Nia Maromak loos.

Kreda ba Teresa mak realidade ida atu moris, orizonte ida servisu konkretu nian iha-ne’ebé tenke empeña ezisténsia rasik. Nia mak estensaun Kristu nian, Ninia prezensa atuál iha mundu, ninia Isin. Nia mak Mestra lia-loos Evanjellu nian no Inan ne’ebé ho ninia sakramentu sira habiit moris sarani. Nia mak Maromak raisk nia projetu, ba nia Jezús dirije ninia dixípulu sira ba servisu apostóliku, atu Kreda sai boot iha estensaun no iha profundidade, haluan iha misaun no sai tasak iha ninia membru sira nia santidade.

Kreda ida-ne’e mak, fundamentalmente, verifikasaun maturidade sarani nian. Teresa eduka ba disponibilidade ekleziál, atu sente Kreda no sente ho Kreda, atu serbisu no harohan hodi moris “in Ecclesia” no ba Kreda. Maibé hodi sente, ne’e mak buat ruma teresiano, Kreda konkreta, istórika, ida tempu rasik ninian, hodi hatán ho modu pozitivu, la’ós ho reasaun maibé ho renovasaun, la’ós ho halerik maibé ho obra sira domin no servisu nian.

Iha ne’e mak haree momoos katak projetu pedagójiku teresiano koinside ho Jezús nian, ne’ebé ho modu progresivu, iha amizade no iha tatuir, halo dixípulu sira sai ema foun, apóstolu sira, santu sira, manu-ain sira Ninia Reinu nian.

Teresa nia liafuan ikus, definitiva, nu’udar edukadora mak konvite ida ba esperansa no ba otimizmu. Esperansa no otimizmu iha konfrontu kona-ba ita-nia esperiénsia sira maski frajil no kiak, tanba se ita la fiar katak Maromak bele halo iha ita no iha ema seluk buat boot sira, se ita la iha hakaran boot sira, ita sei hela nafatin iha mediokridade. Esperansa no otimizmu mós hasoru situasaun ekleziál, komunitária sira. Maromak kontinua harii ninia obra, maski ema halo salan, no kuda grasa sira  ne’ebé di’ak ba tempu atu istória salvasaun nian kontinua ninia dalan to’o bá Reinu ninia kumprimentu.

(Piera Cavaglià FMA)

(Tradutora: JG)

 

Footnotes

[1] Cammino di perfezione VII 5 e cf Castello interiore I, cap. II 18; V, cap. III 8.

[2] Cf Ciezkowska Sylwia, L’accompagnamento comunitario nel Cammino di perfezione di Santa Teresa di Gesù, in Ruffinatto P. – Seide M [edd], Accompagnare alla sorgente 187-222.

[3] Cf Wilhélem François-Régis, Dios en la acción. La mística apostólica según Santa Teresa de Jesús, Madrid, Biblioteca de Autores cristianos 2002, 214.

[4] Cf ivi xv.

[5] Cf Borriello Luigi. – Giovanna della Croce, Temi maggiori di spiritualità teresiana, Roma, Ed. OCD 2005, 215-242.

[6] Libro della mia vita VIII 5.

[7] Ivi XI,1 e 13.

[8] Ivi XXVII 10.

[9] Ivi VII 4, 6; Cammino di perfezione XIII 3; XVI 2.

[10] Libro della mia vita XI 4.

[11] Cf CAstellano Cervera Jesús, Teresa di Gesù maestra e modello della santità cristiana, in Aa.Vv., Teresa di Gesù, maestra di santità,. Nel IV Centenario della morte (1582-1982), Roma Ed. Teresianum 1982, 11-42.

[12] Castello interiore VII 12.

[13] Fondazioni V 16.

[14] Cf Pozzobon Giuseppe, La comunità ideale di Teresa, in Aa.Vv., Teresa di Gesù, maestra di santità 63-93.

[15] Fondazioni III 18.

[16] Lettere 16-1-1578.

[17] Cammino di perfezione XI 10.

[18] Ivi VI 4.

[19] Ivi VII 7.

[20] Ivi VII 11.

[21] Manoscritto dell’Escorial, citato in Cammino di perfezione VII 4 nota 1.

[22] Moretti R., Teresa d’Avila e lo sviluppo della vita spirituale, Cinisello Balsamo, Ed. San Paolo 1996, 221-227.

[23] Cf Vita 36, 6.28; Cammino di perfezione XIII 3.

[24] Castello interiore V 36,24 e Cammino di perfezione, Prologo.

[25] Cf Vita 36,24.

[26] Cf Relazioni spirituali 48.

[27] Relazioni spirituali 25, 19 gennaio 1572.

[28] Maccono, Santa Maria D. Mazzarello I 62.

[29] ID., Suor Petronilla Mazzarello 84.

[30] Summarium 114.

[31] Ivi 148.

[32] Cf ivi 342 e cf anche la testimonianza di suor Maria Rossi a pag. 186.

[33] Cammino di perfezione XXIX n. 3; Castello interiore V, cap. IV 10.

[34] Ivi X 5.

[35] Relazione di don G. B. Lemoyne sulla malattia e morte di madre Maria D. Mazzarello, in Orme di vita, tracce di futuro. Fonti e testimonianze sulla prima comunità delle Figlie di Maria Ausiliatrice (1870-1881), Roma, LAS 1996, 335.

[36] Cf il suo contributo al terzo Seminario sull’accompagnamento organizzato dal Consiglio generale e dalle consulenti e svoltosi a Castelgandolfo il 28giugno 2011.

[37] MB X 648.

[38] Regole 1885, Tit. IX,5.

[39] Cammino di perfezione VII 4.

[40] Ivi VII 9.

[41] Cf Cronistoria III 281.

[42] Cf Costituzioni 1885 XVIII 15; MB XIII 214 e GS 38.

[43] Cf Ciezkowska S., L’accompagnamento comunitario 222.

[44] Relazioni spirituali I, 3, 442.

[45] Per questa conclusione cf Castellano Cervera ]esús, Teresa di Gesù educatrice spirituale, in Rivista di Scienze dell’Educazione 28 (1990) l, 17-34.