Workshop “Primeiros Socorros” ba formande

Workshop “Primeiros Socorros” ba formande

Venilale – Iha uma formasaun haree katak formande sira presiza halo esperiénsia kona-ba “Primeiros Socorros” iha moris loron-loron nian tan  Institutu Filhas  de Maria Auxiliadora mak kongregasaun ida-ne’ebé loro-loron hasoru diretamente labarik, adolesente, no foin-sa’e sira iha orfanatu, kolejiu, eskola,oratóriu.  Agradese ba  Ir. Carolina Correia, FMA, ninia disponibilidade hodi fahe ninia matenek teorikamente no ho tempu hanesan fó tempu ba formande sira atu halo esperiénsia. Formande sira ne’ebé partisipa mak pre-aspirante nain -3, aspirante nain-4, frater SDB-1 no FMA nain -2, iha loron 16 Novembru 2019.

Molok atu hahú worshop Ir. Carolina hahú ho pergunta provokativa haat:

  1. Oinsá mak ha’u infrenta no rezolve asidente iha moris loro-loron nian hanesan, tohar monu, kanek, ahi han, insektu, samea tata nsst?
  2. Saida mak ha’u hein husi formasau nida-ne’e? Karik dala ruma ha’u la konsege tulun ema ruma, tanba ha’u kuriozu de’it atu hatene tanba sa mak akontese?

Nune’e irman hahú hodi dehan saida mak  “Priemiros Socorros”? Primeiros Socorros mak asaun kuidadu inisial ba ema ne’ebé hetan asidente molok bolu pesoa saúde ka doutor. No ninia finalidade  mak   kontrola ambiente hanesan saida mak akontese, fatin ne’ebé tau moras ne’e seguru kalae; proteje moris; prevene moras kanek hodi la sai aat liutan; tulun atu rekupera;  proteje la lakon nia sentidu,  salva husi perigu; halo hakmatek moras molok hetan tulun . Molok atu ajuda tenki hanoin nafatin pasu sira prontu-sukorru nian:

  • Koñese ; identifika kanek/tata/sunu…ninia todan ne’e oinsá? No mos Sambil hein doutor presiza ajuda vitima, ida bee ajuda ne’e mos prezisa hatene sasan ne’ebé atu uza)
  • Bolu( presiza hatene numeru emerjénsia centro saúde local nian, nune’e bele kontaktu lalais)
  • tau-matan.(wainhira hein pesoa saúde labele husik vitima/moras mesak, labele pániku, ka hatauk ema ne’e)

Nune’e  Ir. Carol   fó ezemplu moras lubuk ida hanesan : Inus raan; luhas, nisik; ran fakar; matan kanek; fratura no deslokasaun; stroke; shock; konvulsaun/kejan gotot; naksalak no ninia kauza sira, hafoin tratamentu.

Ezemplu ida.

Sunu /luhas

  • Espozisaun tan monas
  • Kímiku
  • Eletrisidade
  • Radisaun

Sunu ne’ebé kritiku

  • Dada iis susar
  • Kona liu ba parte ida
  • Taka iha matan
  • Iha jenital
  • Vitima mak idozu bebe.

Ba sunu kritíku, bele ba numeru(prezisa nafatin numeru centru saúde).

  • Lalais tau bee malirin/habokon (laos jelu)ou se karik iha torneira di’ak liu se kedas ba, mais au menus 10 minutus.
  • Toalla moos hakobon ho bee malirin, atu hamenus moras.
  • Sunu kiik ida iha ibun, vitima bele xupa ou hakmumuk jelu.

Ba sunu ne’ebé maka’as

  • Keta hasai buat ruma ne’ebé belit iha fatin sunu
  • Keta koko hamos fatin sunu nian.
  • Hasai ninia asesores sira ne’ebé tau besik fatin sunu nian, no komunika ba vitima sasan hirak ne’e tau iha ne’ebé atu nia la preokupa tan.
  • Taka fatin sunu ho hena moos, la’ós adezivu(separaliman, aifuan…)

Oinsá prevene shock.

  • Hatoba vitima haklenan
  • Hasai ain ba leten 12 inches.
  • Mantein temperature isin nian.
  • Monitor dada iis , sirkulasaun no ran suli hodi hein pesoa saúde nian.

No iha parte loraik nian partesipante sira hili moras oin ida ka rua hodi halo pratika direta, nu’udar avaliasaun ka ezame badak se partesipante sira komprende didi’ak duni.

Nune’e irman Carolina remata hodi dehan parabens ba hotu maski foin hahú de’it maibe hetan valor ass ne’e di’ak.

Valores  total entre 75 -85%.

Pontu 3;

  1. Kontrola no idenfika vitima 75%
  2. Bolu 85%
  3. Tau-matan 85 %
  4. Partesipasaun ativa 100%.

Obrigada barak Ir. Carolina nia tempu no domin mai ami ,maski tempu badak de’it maibé intensivu liu. Ami hein katak buat hotu ne’ebé ami rona, simu no aprende bele serve ba futuru, iha oratóriu, orfanatu, eskola no apostuladu no moris loro loron nian.  Atu remata Ir. Carolina dehan  “Primeiros Socorros” ne’e mak KARIDADE no SAKRIFIKA ITA-NIA TEMPU hanesan “The Good Samaritan”. Ohin moos ita hanoin loron boot Doutor  Giuseppe Moschati nian, nune’e nia sei proteje imi-nia hakarak di’ak sira.

Obrigada irman Carolina, husi formande:  Pre-Aspirante no Aspirante ,FMA .

Komunidade Maria Auxiliadora-Venilale.