Sai viveiru esperansa no roman nian

Sai viveiru esperansa no roman nian

Roma, 11 Marsu 2020

Irmán doben sira,

ha’u sente nesesidade fuan nian atu to’o ba imi hotu, ho mensajen ida-ne’e, iha parte hotu mundu nian. Iha komuñaun ho Igreja Universál, ita tama ona iha tempu Kuarezma nian: tempu forte orasaun nian, jejún nian, konversaun nian, domin nian ba maluk espresa iha moris loroloron. Jezús konvida ita atu tuir nia iha dalan Paixaun nian atu to’o ho Nia iha Moris-Hi’as.

Jezús nia Paixaun hatudu iha ema barka ne’ebé terus, iha povu barak ne’ebé, tan razaun violénsia nian, funu nian, pobreza ne’ebé haluan ba beibeik, falta respeitu digninidade umana, sai Jezús ne’ebé terus ninia oin.

Rede sosiál, dalabarak, la komunika situasaun hotu, maibé nu’udar “Figlie di Maria Ausiliatrice: ita sai sasin katak eziste  duni no ita koko ho ita-nia povu sira; tanba ne’e ita sente solidáriu no ita lori iha ita-nia orasaun maun no biin-alin sira, partikularmente sira ne’ebé la iha lian, sira ne’ebé kiak liu, sira ne’ebé ema haluha, sira ne’ebé ema tau sees husi sosiedade no harohan ba sira.

Iha oras istórika kompleksa liu ida-ne’e, ita moris emerjénsia internasionál foun ne’ebé coronavirus ninia habelar mak provoka. Ha’u la iha koñesimentu di’ak kona-ba epidemia ne’e nia luan oinsá, tanba mós nia muda loron ba loron. Maski nune’e, ita hatene katak nia habelar iha mundu tomak. Kazu sira kontájiu nian multiplika lalais no sai situasaun ida ne’ebé preokupa ita. Ha’u halo buat hotu atu bele iha informasaun kona-ba situasaun País sira ne’ebé ita prezente. Ita halo daudaun esperiénsia frajilidade no vulnerabilidade nian bainhira ita hanoin ita bele rezolve buat hotu lahó Maromak. Eventu ida-ne’e sei muda buat ruma iha mundu, maski atualmente ita labele haree antes ninia konsekuénsia sira hotu. Presiza enfrenta buat sira-ne’e hotu ho aten-brani no kriatividade iha nivel hotu responsabilidade nian.

Mai ita simu situasaun ida-ne’e ho konfiansa boot iha Maromak, ne’ebé Aman, Mestre no Na’i moris nian no, tempu hanesan, ho responsabilidade iha konfrontu ho ema sira ne’ebé ita hasoru iha ita-nia dalan. Kona-ba ne’e, ha’u hakarak fahe konsiderasaun ruma ne’ebé ha’u hanoin oportunu atu enfrenta, ho modu ne’ebé di’ak liu, momentu delikadu liu ida-ne’e.

Notísia barbarak ne’ebé media habelar bele kria sentimentu oioin: husi parte ida assegura ba investigasaun sientífika sira, intervensaun husi ema barak ne’ebé profifionalmente preparadu atu enfrenta virus ida-ne’e, hodi tau iha risku sira-nia moris rasik; husi parte seluk bele hamosu interpretasaun laloos ne’ebé provoka pániku, inserteza, estadu ánimu kontraprodusente. Iha realidade ida-ne’e nia oin, ita simu konvite atu reaje ho responsabilidade atu evila alarmizmu ne’ebé estraga ita liután.

Ita foti kompromisu atu observa dispozisaun sira ne’ebé Instituisaun sira no ema espesialista sira iha kampu ida-ne’e hasai, hodi observa sujestaun sira ne’ebé sira hatudu laós de’it atu proteje ita-nia saude, maibé ema barak sira seluk ninian mós. Ha’u hanoin katak ida-ne’e modalidade konkreta ida atu fó ita-nia kontribuisaun atu evita kontájiu habelar ba beibeik. Ida-ne’e mós sinál solidariedade ida ba sira ne’ebé, ho sakrifísiu barak, fó nia an di’ak liu, tuir posibilidade no kompeténsia rasik, atu hapara virus nia habelar no enfrenta pozitivamente emerjénsia ida-ne’e.

Mai ita, sarani no konsagrada sira, husu buat ruma liután: intensifika orasaun ba Aman, Na’i istória nian, atu ho Ninia grasa tulun ita hotu, no Família umana tomak, atu moris tempu ida-ne’e ho fiar tasak, ho esperansa no abertura solidária. Ne’e mak momentu ba konfiansa boot liután ba Maromak nnia prezensa no Maria nia intervensaun beran boot, Inan no Auxiliadora ba niinia oan mane no feto ida-idak prezente iha mundu tomak.

Tan ne’e, ha’u konvida imi atu harohan novena ba Maria Auxiliadora, to’o halakon emerjénsia ida-ne’e. Ha’u hatene katak komunidade oioin hahú ona ho fiar no ha’u agradese ho fuan. Ida-ne’e mós modu ida atu ita sente besik ba ema sira ne’ebé terus tanba kona virus no ba sira-nia família sira, no tempu hanesan besik ba  refujiadu rihun ba rihun ne’ebé iha tempu ida-ne’e hein akollimentu no simu de;it mak rejeisaun no violénsia. Don Bosco, sujere atu harohan ba Na’i-Feto “tempu difisil nian” ho novena  ida-ne’e: «Se imi hakarak hetan grasa husi Santa Virjen iha halo novena ida» (MB IX, 289). Imi propoin ida-ne’e, liuhusi meiu sira ne’ebé iha, ba foin-sa’e feto no mane sira ne’ebé imi kontaktu no ba ema seluk, atu bele forma rede ida orasaun kontínua ne’ebé to’o iha Maromak nia fuan.

Ha’u konvida imi atu tau hamutuk ho orasaun jestu ki’ik karidade fraterna nian iha moris loroloron. Halo nune’e folin liu tanba iha “segredu” imi-nia fuan nian, iha ne’ebé Na’i de’it mak haree no, tanba ne’e, sai radiasaun di’ak nian, kanál esperansa nian, naroman iha nakukun. Maski ita simu konvite atu sai prudente, solidariedade husi ita-nia parte, no mós husi foin-sa’e sira nian ba ema sira iha nesesidade, mak sempre sinál ida Maromak nia prezensa nian ne’ebé iha nia Domin, nunka abandona ninia Povu ne’ebé sofre.

Bainhira ita iha situasaun tenke hela “iha uma” tuir pedidu autoridade sivíl no ekleziál, ita bele habiit ita-nia komuñaun fraterna no hetan ksolok atu horik hamutuk iha gratuidade prezensa nian, simplesmente kontente atu iha tempu atu partilla buat ne’ebé preokupa ita. Ne’e mak oportunidade ida atu deskobre hikas valór karizmátiku: haksolok hamutuk, deskansa no hetan simplisidade iha relasaun di’ak sira ne’ebé ita hotu sente nesesidade. Valór ida ne’ebé tanba moris nia kompleksidade no serbisu nia frenezia (halai) ita hetan risku atu lakon. Tempu partikulár ida nune’e, tulun ita atu habiit ita-nia fiar no ita-nia esperansa, atu sai jeneroza iha umanidade no atu deskobre hikas beleza solidariedade nian ba ema ne’ebé iha nesesidade.

Iha fatin ruma, tanba desizaun miniseriál, taka eskola no universidade sira no sira laiha autorizasaun ba atividade sira ne’ebé to’o ba labarik sira, foin-sa’e adultu sira. Selebrasaun relijioza sira mós bandu. Ha’u agradese komunidade sira ba kriatividade ne’ebé sira dezenvolve daudaun atu to’o ba foin-sa’e feto no mane on line, atu la falta akompañamentu edukativu no espirituál ne’ebé sira presiza. Dalan foun loke daudaun no ita verifika katak iha difikuldade dezenvolve kriatividade.

Ha’u enkoraja imi atu keta husik dezafiu foun sira hanehan imi, maibé atu enfrenta ho paixaun apostólika da mihi animas cetera tolle. Ta’uk paraliza, konfiansa multiplika enerjia sira no halo ita iha kbiit atu ariska to’o fó moris. Ita-nia komunidade sira sai viveiru esperansa no roman nian!

Atu Maria Auxiliadora tulun no akompaña ita moris tempu Kuarezma ida-ne’e iha Moris-Hi’as nia roman.

 

                                                                                                                                                                                                         Ir Yvonne Reungoat fma