Sosializasaun kona-ba protesaun, asisténsia no serbisu sosiál

Sosializasaun kona-ba protesaun, asisténsia no serbisu sosiál

Fuiloro, 17 Setembru 2020, Instituisaun Governu nian liu husi  MSSI (Ministério da Solidariedade Social e Inclusão) Municipio Lautem ne’ebé diriji husi Director MSSI Lautem Sr. Paulo da Silva Pinto ho nia ekipa sira mai halo Sosializasaun ba menina Kursus Morano ne’ebé total hamutuk 60 aluna (Kursus 58  inklui Eskola ETA nain 2).

Iha Introdusaun Sr. Paulo da silva Pinto nu’udar Director MSS Municipio Lautem aprezenta Vizaun no Misaun MMSI nian.

Pilar 3 iha MSSI mak:

  1. Protesaun Sosiál
  2. Asisténsia Sosiál
  3. Serbisu Sosiál sira

Vizaun MSSI nian mak : Solidariedade sosiál, Protesaun Sosiál no Justisa Sosiál ba ema hotu iha Timor Laran.

Misaun MSSI :

  1. Promove Solidariedade no Asisténsia Sosiál ba hotu
  2. Garante Siguransa Sosiál ba hotu
  3. Garante Justisa Sosiál no reinsersaun ba grupu vulneraveis sira
  4. Garante Protesaun ba vida umana rikusoin no meiu Ambiente husi dezastre
  5. Dezenvolvimentu organizasaun liu husi esforsu harii Instituisaun

Halo mós serbisu hamutuk  mós ho parseira sira inklui ho madre sira, liuliu ba ajuda aihan ba koléjiu sira kada trimestal.

Tópiku daruak hatoo husi Sra. Letizia Belo, koalia kona ba Violensia bazea ba jeneru no Violénsia doméstika. Tuir Konstitusaun Timor Leste Artigo 16 -17  ko’alia kona ba Sidadaun hotu hotu iha lei nia oin no mós iha Direito no Dever hanesan, ne’e iha baze Legal.

Violénsia bazea ba jéneru mak violénsia hasoru feto, mane ka labarik liu husi asaun sira mak hanesan :

  1. Violasaun doméstika
  2. Abuzu Seksuál
  3. Violasaun relasiona ho barlake
  4. Violasaun Seksuál
  5. Intimidasaun iha serbisu fatin, eskola no fatin seluk
  6. Tráfiku umanu
  7. Prostitusaun forsadu

Definisaun Violénsia Doméstika mak kualker asaun ne’ebé komete ona iha situasaun  familiár nian, ne’ebé hela hamutuk ka lahela hamutuk, membru família ida kontra membru família seluk ne’ebé iha relasaun ne’ebé bele influensia, hanesan fízika ke ekonómika iha família ida nia laran ne’ebé rezultadu estragu ka sofrimentu fiziku, seksuál, psikolojiku, abuzu ekonómiku, inklui ameasa sira hanesan Asaun Intimidasaun, tolok, asédiu ka Deprivasaun liberdade nian.

Tópiku datoluk hatoo husi Sr.Bensio da costa belo kona ba protesaun labarik,  liuliu hapara violénsia hasoru labarik idade menór (tinan 17 ba kraik).

Labarik sira iha direitu atu halimar no hetan protesaun husi ema adultu sira. Protesaun labarik katak protesaun espesial ba labarik husi voilensia, abuzu, neglensia no esplorasaun.

lia fuan ruma husi Sra Duvina ne’ebé nu’udar mós Antiga Aluna Kursus Fuiloro fahe mós kona ba esperiénsia ne’ebé hetan iha serbisu fatin, liga ho serbisu no ema ne’ebé fo serbisu. Nia mós fo hanoin ba menina sira katak Serbisu la’ós de’it iha Ministériu sira maibe mós bele kria mesak ho maluk sira seluk ka grupu hodi loke Rental ba Formasaun Computer nian iha ida-idak nia municipio hodi fo tulun fila fali ba maluk sira seluk.

Ikus liu taka ho husu no hatan perguntas ne’ebé relevante ho tópiku ne’ebé fahe ona iha leten.

Menina sira entuziasmu ka kurioza atu husu kona ba esperiénsia sira ne’ebé liga ho serbisu abuzu Doméstika, abuzu Seksuál no mós intimidasaun iha serbisu fatin ne’ebé sira sei hasoru iha futuru.