S. Jerónimo, Amlulik no Doutór Kreda nian

S. Jerónimo, Amlulik no Doutór Kreda nian

30 Setembru

S. Jerónimo, nia naran kompletu Eusebius Sophronius Hieronymus. Ninia sidade natál mak Stridonium, ohin Croácia. La hatene ezatamente ninia data moris nian, maibé koloka iha tinan maizumenus 347. S. Jerónimo husi família sarani no rika, simu formasaun sólida no, hodi nia aman-inan nia apoiu, nia hametin ninia estudu sira iha Roma. Iha ‘Urbe’ (sidade Roma) nia tuir vida mundana, hodi moris tuir prazér sira;maibé lalais nia arrepende, simu batizmu no orenta nia moris ba vida kontemplativa. Nune’e nia muda ba Aquiléia no tama hodi halo parte ba komunidade ida axeta sira-nian. Hafoin nia hadook an deziludidu, tanba inimizade ne’ebé mosu iha ambiente ne’ebá. Nia bá Oriente (Loro-Sa’e), hela iha Treviri, fila fali ba Stridonium no hafoin viajen fali. Nia hela tempu ruma iha Antioquia, iha-ne’ebé nia aperfeisoa ninia koñesimentu lia-gregu nian, hafoin nia retira an nu’udar eremita iha dezertu Chalcis nian, iha súl Aleppo nian (Síria). Ba tinan haat nia dedika an tomak ba estudu, aprende ebraiku no transkreve kódigu no hakerek sira husi Padre sira Kreda nian. Tinan sira ne’e mak tinan meditasaun nian, solidaun nian no leitura intensa Maromak nia Liafuan nian, ne’ebé lori nia atu reflete kona-ba distánsia/gap entre mentidade jenitiu sira-nian no moris sarani. Laran-triste tan eremita/anakoreti sira-nia istori-malu tanba doutrina ariana, nia fila fali ba Antioquia. Iha tinan 379 simu ordenasaun saserdotál, hafoin muda ba Constantinopla  hodi kontinua estuda lia-gregu ho Gregório Nazianzeno nia orientasaun.

Iha Papa Damaso nia sorin

Iha 382 Jerónimo filafali ba Roma atu partisipa iha enkontru ida ne’ebé Papa Damaso mak konvoka kona-ba “sisma” Antioquia nian. Tanba ninia fama axeta no matenek nian, Amu-Papa hili nia nu’udar ninia sekretáriu no konvida nia atu halo tradusaun latina foun ba testu bíbliku sira. Iha kapitál Jerónimo hamoris sírkulu bíbliku ida no hahú estudu Sagrada Eskritura sira ba feto sira husi nobreza romana ne’ebé, tan hakarak halo dalan perfeisaun kristán no hakarak hakle’an koñeismentu Maromak nia Liafuan nian, hili nia nu’udar sira-nia mestre no gia espirituál. Maibé kleru la konkorda ho ninia rigór morál no sira konsidera forte liu regra sira nia sujere ba ninia dixípula sira. Ninia karákter difisil no hirus lalais, hodi kondena vísiu no ipokrizia sira no dala barak halo debate maka’as ho matenek-na’in sira, halo atu ema barak la haree Jerónimo ho matan d’ak. Nune’e, Papa Damaso mate tiha, nia deside fila ba Oriente, iha Agostu 385 nia sae roo iha Ostia dirije ba Terra Santa, hamutuk ho monje balun ne’ebé fiél ba nia no grupu ida ninia maktuir sira-nian, entre sira-ne’e feto nobreza nian ida naran Pula ho nia oan-feto Eustoquia. Nia halo peregrinasaun ida, ba tó Ejitu hafoin para iha Belém, iha-ne’ebá loke eskola ida hodi oferese ninia hanorin gratuitamente. Ho Paula nia laran-luak, hari’i tiha mosteiru ida ba mane sira, ida ba feto sira no uma ida atu simu ema la’o-rai sira ne’ebé vizita fatin santu sira.

Haksumik an iha Belém

Jerónimo pasa nia moris iha Belém, hodi dedika an nafatin ba Maromak nia Liafuan, ba defeza fiar nian, ba hanorin kultura klásika no kristán, ba akollimentu peregrinu sira-nian. Nia mate iha ninia sela, besik gruta Natividade nian, iha 30 Setembru, provavelmente iha 420. Ema impetuozu, dalabarak polémiku no diskutidór, ema barak hakribi nia maibé barka mós mak hadomi nian. La fasil atu halo diálogu ho nia, maibé nia fó barak ba kristianizmu ho ninia sasin moris nian no ninia hakerek sira. Ita deve ba nia tradusaun dahuluk Bíblia nian iha lia-latin, hanaran Vulgata – ho Evanjellu sira tradús husi lia-gregu no Antigu Testamentu tradús husi ebraiku – ne’ebé to’o ohin loron, maski halo revizaun, ne’e mak testu ofisiál Kreda nian iha lia-latin. Liafuan ne’e, S. Jerónimo estuda maka’as no komenta, maibé mós “haka’as an atu moris konkretamente”, Papa Bento XVI hateten iha katekeze rua ne’ebé nia dedika iha audiénsia jerál 7 no 14 Novembru 2007.

Ninia hanorin no ninia obra sira

“Saida mak ita bele aprende husi S. Jerónimo? Ha’u hanoin liuliu ida-ne’e: hadomi Maromak nia Liafuan iha Sagrada Eskritura – Bento XVI sujere – importante tebes atu sarani ida-idak morias iha kontaktu pesoál ho Maromak nia Liafuan, ne’ebé haraik mai ita iha Sagrada Eskritura… Liafuan ida -ne’e mós mak hari’i komunidade, hari’i Kreda. Tanba ne’e ita tenke lee iha komuñaun ho Kreda ne’ebé moris”. Jerónimo mak Padre ida Kreda nian hamutuk ho Padre na’in haat seluk husi Kreda  Osidente nian (hamutuk ho Ambrósio, Agostinho no Gregório Magno), no Papa Pio V proklama nia nu’udar doutór Kreda nian iha 1567.  Husi nia ita iha komentáriu sira, omilia sira, epístola/surat sira, tratadu sira, obra istoriográfika no ajiográfika sira; famozu liu ninia ‘De Viris Illustribus’, ho autór 135 nia biografia liuliu sarani sira, maibé mós ebreu no jentiu sira, atu hatidu oinsá kultura kristán mak “kultura loos ida digna atu tau iha konfrontu ho ida klásika”. Labele haluha ninia Chronicon – ltradusaun no re-elaborasaun iha lia-latin husi lia-gregu Eusébio Cesareia nian ne’ebé lakon tiha ona – ho narrasaun istória universál, entre dados loos no mitu sira, hahú husi Abraun nia moris to’o tinan 325. Ikusmai, ninia epístola/surat  barak, riku ho hanorin no konsellu sinseru sira, ne’ebé halo ita haree ninia espiritualidade profunda.