Na’i-Feto nia aparisaun neen iha Fátima

Na’i-Feto nia aparisaun neen iha Fátima

APARISAUN DAHULUK

Fatin: Cova da Iria

Data: 13 de maio de 1917

«– Imi keta ta’uk! Ha’u la halo aat ba imi!
– Ita husi ne’ebé? – ha’u husu ba nia.
– Ha’u husi Lalehan.
– No saida mak ita hakarak husi ha’u?
– Ha’u mai atu husu imi atu mai iha-ne’e, fulan neen tutuir malu, iha loron 13 iha oras hanesan. Depois ha’u sei dehan ba imi ha’u sé no saida mak ha’u hakarak. Tuir mai ha’u sei fila dala ida tan iha-ne’e ba dala hitu. […]
– No ha’u sei bá mós iha Lalehan?
– Sim, ó bá.
– No Jacinta?
– Nia mós.
– No Francisco?
– Nia mós, maibé nia tenke reza Tersu barak.
[…]
– No Maria das Neves iha ona Lalehan?
– Sim, nia iha-ne’ebá.
– No Amélia?
– Nia sei hela iha purgatóriu to’o mundu nia rohan.
[…]
– Imi hakarak oferese imi-nia an ba Maromak hodi suporta terus sira ne’e Nia hakarak haruka ba imi, nu’udar “Hahalok Reparasaun nian” ba salan sira ne’ebé ema halo hodi ofende Nia no hamulak nian ba sala-na’in sira-nia konversaun?
– Sim, ami hakarak!
– Imi sei terus barak, maibé Maromak nia grasa sei sai imi-nia konsolasaun.
Bainhira nia temi liafuan ikus sira ne’e (Maromak nia grasa, nst) mak nia loke nia liman sira ba dala uluk, hodi komunika mai ami roman ida maka’as, haloa tu ninia reflexu ne’ebé mai, tama kle’an iha ami nia fuan noa iha ami-nia klamar nia íntimu, halo ami haree ami-nia an raisk iha Maromak,  nu’udar roman ne’e, haree ami-nia an momoos liufali lalenok ida di’ak liu. Entaun ho impulsu íntimu ida ne’ebé komunika mai ami, ami monu ho ain-tur no repete ho larna tomak:
– Oh Santíssima Trindade, ha’u adora ita. Ha’u-nia Maromak, ha’u-nia Maromak, ha’u hadomi ita iha Santíssimu Sakramentu.
Liutiha momentu dahuluk sira, Na’i-Feto hatutan:
– Imi reza Tersu loroloron, atu hetan dame ba mundu no hapara funu.»

Memórias da Irmã Lúcia I. 14.ª ed. Fátima: Secretariado dos Pastorinhos, 2010, p. 172-173 (IV Memória); a secção entre parênteses retos pertence ao interrogatório do pároco aos videntes, em 27 de maio de 1917, em Documentação Crítica de Fátima, vol. I. Fátima: Santuário de Fátima, 1992, p. 9.

APARISAUN DARUAK

Fatin: Cova da Iria

Data: 13 de junho de 1917

Ema prezente: 50 to’o 60

«– Ita hakarak saida husi ha’u? – ha’u husu.
– Ha’u hakarak imi mai iha-ne’e iha loron 13 fulan oin, atu imi reza Tersu no aprende lee. Depois ha’u sei dehan saida mak ha’u hakarak.
Ha’u husu atu kura ema moras ida.
– Se nia konverte an, nia sei kura iha tinan  ne’e nia laran.
– Ha’u hakarak husu ita atu lori ami ba Lalehan.
– Sim; Jacinta no Francisco ha’u sei lori iha tempu badak. Maibé ó hela tan ba tempu ruma. Jezús hakarak uza ó atu halo ema hatene no hadomi ha’u. Nia hakarak tau iha mundu devosaun ba ha’u-nia Fuan Sala-Laek. Ema ne’ebé halo, ha’u promete salvasaun; no Maromak sei hadomi klamar sira-ne’e, hanesan ai-funan sira ne’ebé ha’u hatuur atu enfeita ninia tronu.
– Ha’u sei hela mesak? – ha’u husu ho triste.
– Lae’ oan. No ó terus barak? Ó keta dezanima. Ha’u nunka husik ó. Ha’u-nia Fuan Sala-Laek sei sai ó-nia subar-fatin no dalan ne’ebé sei lori ó to’o Maromak.
Iha momentu nia dehan liafuan ikus sira ne’e mak nia loke nia liman sira no komunika mai ami, ba dala rua,  reflexu husi naroman boot. Iha nia ami haree ami-nia an iha Maromak. Jacinta no Francisco haree hanesan iha parte roman ne’ebé hiit an ba Lalehan no ha’u iha parte ne’ebé leno ba rai. Iha Na’i-Feto nia liman loos nia oin, iha fuan ida hale’u ho ai-tarak ne’ebé sona nia fuan. Ami komprende katak ne’e mak Maria nia Fuan Sala-Laek, ne’ebé umanidade nia salan sira insulta, ne’ebé hakarak reparasaun.»

Memórias da Irmã Lúcia I. 14.ª ed. Fátima: Secretariado dos Pastorinhos, 2010, p. 175-176 (IV Memória); a secção entre parênteses retos inclui o acréscimo indicado pela Irmã Lúcia na sua carta de Tuy de 17 de dezembro de 1927: cf. Memórias da Irmã Lúcia I, p. 175, nota 14.

APARISAUN DATOLUK

Fatin: Cova da Iria

Data: 13 de julho de 1917

Ema prezente: 4000 to’o 5000 ka 2000 to’o 3000

«– Ita hakarak saida husi ha’u?
– Ha’u hakarak atu imi mai iha-ne’e iha loron 13 fulan oin, atu imi kontinua reza Tersu loroloron, hodi onra Na’i-Feto Rozáriu, atu hetan dame ba mundu no funu nia rohan, tanba Nia de’it mak bele tulun.
– Ha’u hakarak husu atu dehan Ita Sé, atuhalo milagre ida atu ema hotu fiar katak Ita mosu mai ami.
– Imi kontinua mai iha-ne’e fulan-fulan. Iha Outubru ha’u sei dehan ha’u sé, saida mak ha’u hakarak, no ha’u sei halo milagre ida ne’ebé ema hotu sei haree, atu fiar.
[– Ha’u iha pedidu ida sei Ita bele konverte feto ida husi Pedrógão no ida seluk husi Fátima no se bele halo sai di’ak mane-oan ida husi Moita.
Nia dehan katak sira sei konverte no sei sai di’ak iha tinan nia laran.]
– Imi sakrifika an ba sala-na’in sira no imi dehan beibeik no ho espesiál bainhira imi halo sakrifísiu ruma: “Ó Jezús, tan domin ba Ita ba sala-na’in sira-nia konversaun no reparasaun ba salan sira hasoru Maria nia Fuan Sala-Laek”.
Bainhira nia dehan liafuan ikus sira-ne’e, nia loke fali nia liman sira, hanesan fulan rua liubá.
Reflexu tama borus rai no ami haree tasi boot ida ahi-lakan nian. Iha ahi lakan nia laran, iha demóniu no klamar sira, hanesan ahi-klaak transparente no metan ka mean, ho forma umana, ne’ebé semu iha inséndiu, ho ahi-lutan ne’ebé sai husi sira hamutuk ho kalohan ahi-suar nian, no monu ba mai, hanesan ahi-lutan boboot monu, lahó todan no ekilíbriu, iha hakilar no halerik sira nia leet no dezesperu ne’ebé halo terrór no halo nakdedar tan ta’uk… Demóniu sira iha forma orrível no ho oin animál ne’ebé halo ta’uk no deskoñesidu, maibé transparente hanesan ahi-anar metan ne’ebé lakan. Ami hakfodak no amu hateke ba Na’i-Feto husu tulun, no nia dehan mai ami ho laran-di’ak no tristeza:
– Imi haree infernu, iha-ne’ebé klamar sala-na’in kiak sira ne’e bá; atu salva sira, Maromak tau devosaun ba ha’u-nia Fuan Sala-Laek. Se imi halo buat ne’ebé ha’u dehan, klamar barak sei salva no sei hetan dame. Funu sei remata. Maibé, se sira la para atu ofende Maromak, iha Papa Pio XI ni aukun sei mosu ida aat liu. Bainhira imi haree kalan ho roman deskoñesida ida mak leno, imi hatene katak ne’e mak sinál boot ne’ebé Maromak fó ba imi atu kastigu mundu no ninia krime sira, liuhusi funu, hamlaha no persegisaun ba Kreda no Santu Padre.
Atu impede ha’u mai husu konsagrasaun Rússia nian ba ha’u-nia Fuan Sala-Laek no komuñaun reparadora iha sábadu dahuluk sira. Se imi hatán ba ha’u-nia pedidu sira, Rússia sei konverte no sei iha dame; se lae, ninia salan sira sei halekar iha mundu, hodi promove persegisaun sira hasoru Kreda. Ema di’ak sira sei hetan martíriu, Santu Padre mós sei terus wain, nasaun barak sei mohu. Ikusmai ha’u-nia Fuan Sala-Laek sei manán. Santu Padre sei konsagra Rússia mai haa’u, ne’ebé sei konverte, no sei fó ba mundu tempu ruma dame nian. Iha Portugal sei konserva nafatin dogma Fé nian.

{Depoizde parte rua ne’ebé ha’u fó sia ona, ami haree iha Na’i-Feto nia sorin karuk, aas uitoan, Anju ida ho surik ida ahi lakan nian iha liman karuk; bainhira nia nabilan, nia hasai ahi lakan ne’ebé hanesan atu sunu mundu; maibé nia mate bainhira kona ho nabilan ne’ebé sai husi Na’i-Feto nia liman loos. Anju, hodi hatudu ho nia liman loos ba rai, ho lian maka’as hateten: Peniténsia, peniténsia, peniténsia!” No ami haree iha roman boot katak Maromak, buat ruma hanesan haree ema sira liu iha lalenok ida  nia oin Bispu ida ho hatais mutin; ami iha presentimentu katak nia mak Santu Padre. Bispu sira seluk, amlulik sira, relijiozu no relijioza sira sa’e foho meik ida , iha nia leten iha Krús boot ida ho ai-hun sira ne’ebé ho kulit mahar; Santu Padre, molok to’o iha-ne’ebá, hakat liu sidade boot ida ne’ebé rahun, no nakdedar, ho ain-hakat namlele, ho terus no susar, nia harohan ba mate sira nia klamar ne’ebé nia hasoru iha dalan; to’o iha foho tutun, nia hakneak hela iha Krús boot nia ain,grupu ida soldadu sira-nian oho nia hodi tiru no rama, no nune’e mós mak Bispu sira, Amlulik sira, relijiozu no relijioza sira no ema sekulár sira, kavalleiru no sñora sira husi klase no pozisaun oioin mate. Iha Krús nia liman rua nia okos iha Anju rua ida-idak ho regadór vidru nian ida iha liman ne’ebé halibur Mártir sira nia raan no ho nia rega klamar sira ne’ebé hakbesik ba Maromak.}
Ida-ne’e imi sei la dehan ba ema ida. Ba Francisco, sim, imi bele dehan.
Bainhira imi reza Tersu, depoizde mistériu ida-idak imi dehan: “Oh ha’u-nia Jezús, perdua ami, hasai ami husi ahi infernu nian, lori klamar sira hotu ba Lalehan, liuliu sira ne’ebé presiza liu “.
Tuir mai silénsiu uitoan no ha’u husu:
– Ita lakohi tan buat ida husi ha’u?
– La’e. Ohin ha’u lakohi tan buat ida.»

Memórias da Irmã Lúcia I. 14.ª ed. Fátima: Secretariado dos Pastorinhos, 2010, p. 176-177 (IV Memória); a secção entre parênteses retos consta do interrogatório do pároco, de 14 de julho de 1917, em Documentação Crítica de Fátima, vol. I. Fátima: Santuário de Fátima, 1992, p 13-15; a secção entre chavetas constitui a célebre terceira parte do segredo de Fátima (Memórias da Irmã Lúcia I, p. 213).

APARISAUN DAHAAT

Fatin: Valinhos

Data: 19 de agosto de 1917

Ema prezente (iha loron 13): 15000 to’o 18000, maski hakerek balun dehan 5000 de’it

«– Saida mak ita hakarak husi ha’u?
– Ha’u hakarak atu imi kontinua mai iha Cova da Iria iha loron 13,atu kontinua reza Tersu loroloron. Iha fulan ikus, ha’u sei halo milagre atu ema hotu fiar.
– Saida mak ita hakarak halo ho osan ne’ebé povu husik iha Cova da Iria?
– Imi halo andór rua: ida ó ho Jacinta no menina na’in rua seluk mak lori, hatais mutin; ida seluk Francisco ho meninu nai’n tolu mak lori. Osan andór nian ba festa Na’i-Feto Rozáriu nian no nia restu atu tulun kapela ida ne’ebé ema sei haruka halo.
– Ha’u hakarak husu kura ba moras ruma.
– Sim, balun ha’u sei kura durante tinan.
No hodi hatudu oin triste:
– Imi reza, reza barak no halo sakrifísiu sira ba sala-na’in sira, basá klamar barak bá infernu tan la iha ema ida sakrifika an no harohan ba sira.»

Memórias da Irmã Lúcia I. 14.ª ed. Fátima: Secretariado dos Pastorinhos, 2010, p. 178-179 (IV Memória); a secção entre parênteses retos consta do interrogatório do pároco, de 27 de agosto de 1917, em Documentação Crítica de Fátima, vol. I. Fátima: Santuário de Fátima, 1992, p. 17.

APARISAUN DALIMAK

Fatin: Cova da Iria

Data: 13 de setembro de 1917

Ema prezente: 20000 to’o 30000

«– Imi kontinua reza Tersu ba Na’i-Feto Rozáriu, loroloron, atu funu remata. Iha Outubru Ita Na’i, Nai-Feto Terus-Na’in no do Carmo, S. José ho Kosok-Oan Jezús mós sei mai atu fó bensan ba mundu. Maromak kontente ho imi-nia sakrifísiu sira, maibé nia lakohi imi toba ho tali; imi lori de’it durante loron.
– Sira halo pedidu mai ha’u atu husu ba ita buat barak: kura ba moras ruma, ema monok no di’uk.
– Balun ha’u sei kura, balun la’e, [tanba Ita Na’i lakohi fiar iha sira]. Iha Outubru ha’u sei halo milagre atu ema hotu fiar.
[– Povu gosta tebes iha kapela-oan ida iha-ne’e.
– Husi osan nia sorin ne’ebé imi halibur to’o ohin imi halo andór rua no fó ba Na’i-Feto Rozáriu; sorin seluk ba tulun ba kapela-oan.
Ha’u oferese ba nia surat-tahan rua no vidru nakonu ho bee-morin.
– Sira fó ida-ne’e mai ha’u, se ita hakarak.
– Buat ne’e la konveniente ba Lalehan.]»

Memórias da Irmã Lúcia I. 14.ª ed. Fátima: Secretariado dos Pastorinhos, 2010, p. 179 (IV Memória); as secções entre parênteses retos constam do interrogatório do pároco, de 15 de setembro de 1917, em Documentação Crítica de Fátima, vol. I. Fátima: Santuário de Fátima, 1992, p. 21-22.

APARISAUN DANEEN

Fatin: Cova da Iria

Data: 13 de outubro de 1917

Ema prezente: 50000 to’o 70000

«– Saida mak ita hakarak husi ha’u?
– Ha’u hakarak dehan ba ó atu sira halo kapela ida iha-ne’e iha ha’u-nia onra, ha’u Na’i-Feto Rozáriu nian, atu imi kontinua reza Tersu loroloron. Funu atu remata no militár sira la kleur sei fila ba sira-nia uma.
– Ha’u iha buat barak atu husu ba ita: kura moras ruma no konverte sala-na’in ruma, nst.
– Balun sim, balun lae. Sira presiza hadi’ak an, husu perdaun ba sira salan.
No hatudu oin triste liu:
– Imi keta ofende tan Ita Na’i ne’ebé simu ofensa barak ona!

No hodi loke liman sira, nia halo reflete iha Loron-matan. No enkuantu nia hiit an, ninia roman kontinua reflete iha loron-matan […]
Depoizde Na’i-Feto lakon dook iha firmamentu, ami haree, iha loron-matan nia sorin S. José ho Kosok-Oan Jezús no Na’i-Feto hatais mutin, ho kapa azúl. S. José ho Kosok-Oan fó bensan ba mundu, ho jestu sira halo ho liman ho forma krús nian. Lakon tiha aparisaun ida-ne’e, ha’u haree Ita Na’i fó bensan ba mundu ho maneira S. José nian. Lakon tiha aparisaun ida-ne’e ha’u haree Na’i-Feto ho forma hanesan Na’i-Feto do Carmo nian.»

Memórias da Irmã Lúcia I. 14.ª ed. Fátima: Secretariado dos Pastorinhos, 2010, p. 180-181 (IV Memória); a secção entre parênteses retos consta do interrogatório do pároco, de 16 de outubro de 1917, em Documentação Crítica de Fátima, vol. I. Fátima: Santuário de Fátima, 1992, p. 24, e a secção entre chavetas do interrogatório do Dr. Formigão, em Documentação Crítica de Fátima, vol. I, p. 142.