Tinan 2021: tinan solidariedade fraterna nian

Tinan 2021: tinan solidariedade fraterna nian

Maun no biin-alin sira, bondia no ‘buon anno’!

Ita hahú tinan foun hodi tau ita-nia an iha Maria Santíssima nia hateken inan nian domin-na’in nia okos, ne’ebé liturjia selebra nu’udar Maromak nia Inan. Nune’e, ita hahú fali la’o tuir dalan sira tempu nian, hodi konfia ita-nia ansiedade no susar sira ba Nia ne’ebé bele buat hotu. Maria hateke mai ita ho ternura inan nian hanesan nia hateke ba nia Oan Jezús. No se ita hateke ba prezépiu [Papa dirije nia matan ba prezépiu iha sala], ita haree katak Jezús la’ós iha bersu laran, no sira dehan mai ha’u katak Na’i-Feto hateten: “Imi husik ha’u kous uitoan ha’u Oan ne’e”. No nune’e mak Na’i-Feto halo ho ita: nia hakarak kous ita, atu proteje ita hanesan nia proteje no hadomi nia Oan. Virjen Santa ninia hateken ne’ebé fó seguransa no konsolasaun mak kbiit ida atu halo tempu ida-ne’e, ne’ebé Na’i haraik mai ita, dedika ba ita-nia kreximentu umanu no espirituál, sai tempu atu  halakon ódiu no divizaun sira – iha barak – sai tempu atu ita hotu sente nu’udar maun-alin, sai tmepu atu harii no la’ós atu destroi, atu tau matan ba malu no ba kriasaun. Tempu ida atu buras, tempu ida dame nian.

Tema Loron Mundiál Dame nian ne’ebé ohin ita selebra, dedika duni ba kuidadu kriasaun nian: Kultura kuidade nian nu’udar dalan dame nian. Akontesimentu sira terus nian ne’ebé marka umanidade nia dalan tinan liu bá, espesialmente pandemia, hanorin ita oinsá nesesáriu atu iha interese ba ema seluk nia problema sira no partilla sira-nia preokupasaun sira. Atitude ida-ne’e reprezenta dalan ne’ebé lori ba dame, tanba favorese konstrusaun sosiedade ida bazeia iha relasaun fraternidade nian. Ita ida-idak, mane no feto sira tempu ne’e nian, simu bolun atu realiza dame: ita ida-idak, ita keta indiferente kona-ba ne’e. Ita hotu simu bolun atu realiza dame no realiza nia loroloron iha ambiente ida-idak moris nian, hodi lolo liman ba maun-alin ne’ebé presiza liafuan ida konsolasaun nian, jestu ida ternura nian, tulun solidáriu ida. No ida-ne’e mai ita mak knaar ida Maromak fó. Na’i haraik mai ita knaar atu sai mahalok-dame.

No bele harii dame se ita hahúatu iha dame ho an rasik – dame iha laran, iha fuan – no ema ne’ebé besik ita, hodi hasaun obstákulu sira ne’eb’e hanetik atu tau matan ba sira ne’ebé iha nesesidade no pobreza laran. Ne’e katak dezenvolve mentalidade no kultura ida “tau matan nian”, atu manán indiferensa, atu manán deskarte no rivalidade – indiferensa, deskarte, rivalidade –, ne’ebé infelizmente sei prevalese. Hasai atitude sira-ne’e. Nune’e same la’ós de’it auzénsia funu nian. Dame la’ós axétika, lae, la eziste dame ‘quirofano’ [españól: “sala operatória”]. Dame iha vida: la’ós de’it auzénsia funu nian, maibé vida nakonu ho sentidu, harii no moris iha realizasaun pesoál no iha partilla fraterna ho ema seluk. Entaun dame ne’ebé hotu mehi no nafatin iha perigu sai posibele no bele realiza se ha’u foti nu’udar knaar ne’ebé Maromak fó mai ha’u.

Virjen Maria, ne’ebé tuur ahi «Liurai-Oan dame nian» (Is 9,6) no kous hamaus ho ternura,iha nia liman laran, harohan daet husi Lalehan rikusoin folin liu dame nian, ne’ebé ho forsa umana de’it labele to’o ho nakonu. Forsa umana de’it la to’o, tanba dame mak uluknanai don ida, don ida Maromak nian; presiza husu ho orasaun nee’b’e la para, ho apoiu husi diálogu pasiente no respeitozu, harii ho kolaborasaun nakloke ba lia-loos no justisa no nafatin atensaun ba aspirasaun lejítima sira ema no povu nian. Ha’u-nia esperansa mak atu dame ukun ema no família sira nia fuan; iha fatin sira serbisu no tempu livre; iha komunidade sira no nasaun sira. Iha família sira, iha serbisu, iha nasaun sira: dame, dame. Oras to’o ona atu hanoin katak moris ohin ne’ebé funu, inimizade, buat barak ne’ebé harahun mak oriente…. Ita hakarak dame. No ida-nee’ don ida.

Iha inísiu ne’e, ha’u dirije ba hotu ha’u-nia augúriu kordiál ba tinan 2021 haksolok no hakmatek. Ita ida-idak buka halo atu sai tinan ida solidariedade fraterna nian no dame nian ba hotu; tinan ida nakonu ho espetativa no esperansa iha laran-metin, ne’ebé ita entrega ba Maria nia protesaun, Maromak nia Inan no ita-nia inan.

Tags: Kreda, Tinan Foun