Ne’e ha’u-nia Oan doben

Ne’e ha’u-nia Oan doben

Redasaun Fmatin.org fahe Pe. Jojo SDB nia omilia ba Festa Batizmu Na’i nian!

Festa Do Baptismo Do Senhor
Reflesaun Padre Jojo, SDB
Topic: “Nee Ha’u Oan doben; rona nia ba”

1. Evanjeliu ohin husi Saun Markus koalia kona ba batismu Jesus iha mota Jordan. Joao Batista (JB) hateten katak Jesus Kristu mak Makaas liu nia. JB deskreve: Ha’u la soin atu kore nia sandalis talin {bain-bain atan sira halo, atendimentu ba patraun iha tempo ne’ebá}. Ha’u sarani imi ho we miabé Nia sei sei sarani imi iha Espiritu Santo. JB haraik-an hodi, Ne’e dehan nia sarani ho Be maybe Jesus sei sarani ho Espiritu Santo. Hatan JB nia batismu no magnifica Jesus nia sarani no Espiritu Santo.

2. Ida ne’e attitude atan nian ba nia Mestre. JB ema honesto no hatene duni nia identidade. Nia laos messias. Nia preparado. Jesus mak Salvador. Jesus mak boot liu nia. Nia kbi’it kiik kompara ho Jesus ne’ebé makaas liu. Tan ne’e, Wainhira Jesus hakbesik ba JB atu simu batismo iha mota jordaun, JB haree lalehan nakloke no hare Espiritu Santo hanesan manu Pombo/falur ne’ebé tun ba Jesus nia leten. Lian husi lalehan dehan: “Ó Ha’u Oan doben tebes. Ha’u domin tomak tau iha Ó.

3. Jesus nia batismo mak eventu esensial iha Jesus nia vida. Tanba sa? Tamba JB nia batismu/sarani mak ritual hamos sala. Sarani uluk husu tansa Jesus simu batismu. Jesus submete nia an ba ritul hamos-an husi sala maski nia salalaek. Tansa/ JB mos protesta hodi dehan nia la lika sarani. Maibé Jesus submete de’it tamba nia hraik-an hakarak encoragem JB nia batismu ne’ebé los. Jesus los. Justo. La presiza maybe haraik-an halo tuir de’it. Tanba sa?
3.1 Lalehan nakloke bainhira Jesus sai husi be. Hanesan wainhira nia mate iha kalvario, kurtina temple nian nakloke. Signifika katak hasai kurtina ne’ebé taka Maromak. Hanesan, iha Jesus nia batismu fo sai momentofoun iha ne’ebé Maromak liga ho ema. Sira liga malu.
3.2 Espiritu tun ba Jesus nia kba’as/leten. Falur mak simbolo esperansa iha tempo Noe (Gen.8: 11) iha tempo Noe, Maromak muda criasaun tamba ema aat hela, moris iha sala laran, aat liu. Hanesan iha batismu Jesus nain iha mota jordaun, Jesus cria buat ne’ebé foun. Muda mundu nia oin. Hafoin fali.
3.3 Rona lian husi Lalehan mai husi Aman Maromak ne’ebé afirma/halo stabil Jesus nia relasaun intima ba Maromak nu’udar Oan doben. “Ó Ha’u Nia Oan doben tebes ne’ebé ha’u kontente ho Ó. Ha’u hadomin o tebes”. Ó mak ha’u nia oan ( salmu 2: 7) no ha’u kontente ho Ó. ( Isaias 42:11) 1o leitura nian.

4. Irman sira, furak tebes atu hanoin kona ba misterio sira ne’ebé mosu iha tempu batismu Jesus nian. Fó spasu no tempu atu hanorin mos ita nia relasaun ho Maromak wainhira ita simu batismu. Ita hotu sai oan ba Nia. Pergunta ne’e mak: Oinsa ha’u bele sai oan doben Maromak nian? Oinsa? Bainhira ha’u tuir Maromak nia hakarak. Jesus tempu ne’e, la halo buat ne’ebé special ka extraordinario. Nia la halo milagre ida. Maibé halo buat ne’ebé bain-bain. Haraik-an moris iha uma ho Jose no Maria, moris simples karik nu’udar karpinteiro. Nia moris laos buat Maromak nia hakarak. (otas 1-30). Nia hadomi nia Apa Maromak.

5. Ha’u hanoin ita bele reflete kona ba aspeitu ne’e iha ita nia relasaun ho Maromak. Ita moris bain-bain hodi halo tuir buat Maromak gosta ka hakarak? Ha’u tau bumbu domin iha nia vida loron-loron? Ka haú buka buat ne’ebé extraordinario atu manifesta ha’u nia domin ba Nia? Iha buat ne’ebé simple, moris nonok, moris haraik-an nonok ( iha silencio), ida ne’e mak halo Aman Maromak hateten/sasin: ida ne’e ha’u nia oan doben ha’u kontente ho nia tebes.” Basa nia moris tuir ha’u nia hakarak.

6. Mai ita hakiak attitude ne’e iha ita nia vida religiosa, sai oan doben special ba Maromak hodi moris bain-bain, moris ho domin no temba domin. Namora ho Maromak tebes. Moris simples no haraik-an. Fó tempo, focus ba buat be’ebé bain-bain iha moris normal, hodi hanorin katak, iha ne’e mak ha’u bele hatudu ha’u nia relasaun special ba Maromak.