Mehi fraternidade nian

Mehi fraternidade nian

Gia ba leitura ensíklika Fratelli Tutti [Fratres Omnes] Papa Francisco nian

Giacomo Costa SJ

Iha ensíklika “Fratelli Tutti [Fratres Omnes]” ka “Fratelli tutti” (FT): «iha mehi foun ida fraternidade no amizade sosiál nian ne’ebé la limita an de’t ba liafuan sira» (n. 6), mehi ida atu halo hamutuk «nu’udar umanidade idade’it, nu’udar la’o-rai sira halo ho isin ema nian ne’ebé hanesan, nu’udar oasn sira husi rai hanesan ne’ebé simu ita hotu, ida-idak ho rikusoin nia fiar nian eh ninia konviksaun sira, ida-idak ho nia lian rasik, hotu-hotu maun-alin!» (n. 8). Mehi mak kategoria ida Papa Francisco fó folin liu. La’ós evazaun ne’ebé halo ema lakon kontaktu ho realidade, maibé vizaun ne’ebé bele orienta, indika diresaun atu la’o tuir, atu lori ba mudansa.

Mehi sosiedade fraterna mak mehi antigu liu, ita hetan mós iha Francisco Assis nia mensajen, hanaran «aman fekundu» (n. 4) tanba nia hatene hamosu mehi, maibé to’o ohin loron mehi ne’e rahun, ladauk realiza. Maski nune’e, ne’e mehi ida folin liu ne’ebé ita labele husik. Tanba ne’e ensíklika “Fratelli Tutti [Fratres Omnes]” propoin filafali apelu ba dame mundiál, ba justisa no fraternidade hanesan hakerek iha abertura dokumentu asina iha 14 Fevereiru 2019 iha Abu Dhabi hamutuk ho Ahmad al-Tayyib, Imam Boot Al-Azhar nian, iha meskita-universidade Cairo nian. Dokumentu ne’e mak fonte ida mós ba Fratelli Tutti [Fratres Omnes], maibé liuliu Iman Boot mak interlokutór privilejiadu, sita dalabarak iha ensíklika.

Pasu tolu ensíklika nian

Fraternidade mak tópiku klásiku ida iha imajináriu katóliku no iha pregasaun Kreda nian no iha kontributu barak kona-ba ne’e. Hodi fó atensaun ba ain-hakat sira oinsá Papa Francisco aborda diskursu ne’e, hatudu elementu sira ninia orjinalidade nian. Ho modu partikulár testu destaka pasajen tolu, ne’ebé lori ba formulasaun apelu finál nian: 1) foti konxiénsia kona-ba urjénsia fraternidade nian hahú husi realidade ita moris bá; 2) aprofundamentu análize nian ne’ebé hatudu sai motivasaun sira no obstákulu sira iha nivel fundamentál liu; 3) identifikasaun ba dalan konkretu sira iha-ne’ebé Amu-Papa konvida mane no feto sira ho vontade di’ak, hahú husi membru sira Kreda nian, atu book an hodi konkretiza orizonte fraternidade no amizade sosiál nian.

Ita bele fasilmente haree iha estrutura ne’e eskema “rekoñese – interpreta – hili” ne’ebé ezortasaun apostólika Evangelii gaudium (2013) propoin nu’udar ain-hakat sira iha prosesu dixernimentu nian: «Presiza klarifika buat ne’ebé bele sai rezultadu Reinu nian no mós buat ne’ebé prejudika Maromak nia projetu. Ida-ne’e implika la’ós de’it eekoñese no interpreta movimentu sira espíritu di’ak nian no espíritu aat nian, maibé – iha-ne’e buat ne’ebé desizivu – hili husi espíritu di’ak no rejeita buat sira husi espíritu aat». Eskema hanesan uza iha Papa Francisco nia dokumentu sira seluk, ho modu klaru ka implísitu. Ita bele lee “Fratelli Tutti [Fratres Omnes]” nu’udar aprezentasaun dalan dixenimentu pesoál ne’ebé lori Papa Francisco atu formula apelu finál ba «dame, ba justisa no ba fraternidade» (n. 285).

Urjénsia fraternidade nian

Pontu partida nian mak konxiénsia kona-ba paradoksu ita-nia tempu nian, iha-ne’ebé maski husi parte ida iha globalizasaun ne’ebé luan ba beibeik maibé husi parte seluk iha fragmentasaun no izolamentu ne’ebé aas mós: «Maski iha hiperkoneksaun, maibé bele haree mós fragmentasaunne’ebé  halo sai difisil rezolve problema sira ne’ebé kona ita hotu» (n. 7). Surtu pandemia COVID-19 bainhira sei elabora hela Fratelli Tutti [Fratres Omnes], halo atu paradoksu ne’e sai evidente liután. Dinámika ida ne’ebé liu husi dimensaun hotu vida sosiál nian: «Ekonomia globál instrumentaliza konflitu lokál no dezinterese ba di’ak komún atu impoin modelu kulturál ida de’it. Kultura ne’e unifika mundu maibé fahe ema no nasaun sira, tanba “sosiedade ne’ebé globaliza an ba beibeik halo ita besik malu, maibé la halo ita sai maun-alin”. Maski iha ligasaun aparente sira, ita mesak ba beibeik iha mundu padronizadu iha-ne’ebé privilejia interese individuál sira no halo sai fraku dimensaun komunitária ezisténsia nian. Buat ne’ebé buras mak merkadu sira, iha-ne’ebé ema hala’o papél ida konsumidór nian eh espetadór nian. Globalizmu ninia progresuu normalmente favorese mak rejiaun forte sira nia identidade ne’ebé buka proteje an rasik, maibé buka harahun rejiaun sira-ne’ebé fraku no kiak liu, hodi halo sira vulneravel no dependente ba beibeik. Ho forma ne’e polítika sai frajil ba beibeik hasoru podér ekonómiku transnasionál sira ne’ebé aplika “divide et impera”» (n. 12). Akontese katak ita hotu kolabora hela, maizumenus ho modu konxiente ka lae ba kultura «mamuk, bá hasoru imediatu no laiha projetu komún» (n.17).

Reasaun kontrária maibé harahun mós, mak esplozaun foun ho demanda partikulár sira: «Konflitu anakróniku sira ne’ebé ema hanoin supera ona mosu filafali, mosu fali nasionalizmu taka-an nian, ezasperadu, resentidu no agresivu sira. Iha País barak ideia povu no nasaun nian, nakonu ho ideolojia oioin, kria forma foun egozimu no halakon sensu sosiál, falun ho pretensa defeza ba interese nasionál sira» (n. 11). No buat ne’e fó linfa foun ba kultura soe nian, tanba lori atu konsidera ser umanu balun nu’udar kategoria daruak, «bele sakrifika ba selesaun ida nia benefísiu ne’ebé favorese setór umanu ida ne’ebé merese moris lahó limite» (n. 18).

Ida-ne’e la’ós leitura ideolójika realidade nian, maibé sondajen ho atensaun no radikál: «Presiza buka identifika didi’ak problema sira ne’ebé sosiedade ida hasoru atu aseita katak eziste modu oioin atu hateke ba difikuldade sira no rezolve sira» (n. 228). Ain-hakat atu “rekoñese” labele konfunde ho análize téknika pura, ne’ebé ajénsia esterna kontratada ida bele halo. Ida-ne’e mak operasaun kompleksa ida, envolve fonte oioin, maibé liuliu kuestiona interioridade fiar analizadór nian. Aleinde dadus sira realidade nian, tama mós pluralidade referénsia  nian, hahú husi Maromak nia Liafuan no Kreda nia tradisaun.

Tanba ne’e, iha kap. 2 Papa Francisco propoin atu foti nu’udar referénsia ai-knanoik samaritanu di’ak nian, ho intensaun atu «buka roman ida iha buat ne’ebé ita moris bá nia leet, molok define liña asaun ruma» (n. 56). Ne’e íkone ida ne’ebé leno, ho forsa atu tau iha evidénsia opsaun fundamentál ne’ebé ita tenke halo loroloron: iha ai-knanoik nia oin, «ita-nia máskara barbarak, ita-nia rótulu sira no ita-nia disfarse sira monu: ne’e mak oras lia-loos nian. Ita hakruuk atu kona no kura ema seluk nia kanek sira? Ita hakruuk atu lori iha kabaas maluk sira? Ida-ne’e mak dezafiu atuál, ne’ebé ita labele ta’uk. Iha momentu sira krize nian hilin sai urjente: ita bele dehan katak, iha momentu ne’e, ema ne’ebé la’ós naok-teen no ema ne’ebé la la’o liu de’it, nia mak ida ne’ebé kanek eh ida-ne’ebé lori ema kanek ruma iha nia kabaas» (n. 70). Maromak nia Liafuan la soi instrusaun prátika atu aplika, maibé interrogasaun ne’ebé hatudu sai orientasaun ita-nia dalan nian no dudu ita atu muda.

Lei domin nian no valór dignidade nian

«Nakloke», liafuan ne’ebé mosu iha títulu kap 3 no 4, marka pasajen daruak: “interpreta”. Ne’e mak faze indispensavel ida, maibé delikada, tanba bele monu ba lia-bosok, iluzaun no babeur husi parte oioin, nune’e mós ho inserteza no dezánimu. Tanba ne’e mak fó hanoin kedas kona-ba dinámika umana fundamentál domin nian ne’ebé dudu atu sai husi an rasik no reprezenta xave interpretasaun fundamentál. Domin: «kria ligasaun no haluan ezisténsia, bainhira halo ita sai husi an rasik no bá hasoru ema seluk. Ita moris tan domin no iha ema ida-idak iha lei ida éstaze nian: sai husi an rasik atu hetan husi ema seluk kreximentu an rasik nian”» (n. 88). Maibé hadomi implika «buat ruma hakat liu hahalok di’ak sira. Asaun sira mai husi uniaun ida ne’ebé inklina ba beibeik ba ema seluk, hodi konsidera nia folin liu, dignu, haksolok no di’ak, independentemente husi aparénsia fízika eh morál sira» (n. 94). Ida-ne’e mak baze atu bele hari’i amizade sosiál ne’ebé la esklui ema ida no fraternidade ida nakloke ba hotu.

Buat hotu ne’ebé kontráriu ba dinámika ida-ne’e bá iha diresaun taka-an nian, tau ilimite no barreira sira ba «lei éstaze nian», hanesan hasees an atu defende an no autoreferensiál; «bele sai prósimu de’it ida-ne’ebé husik atu ha’u konsolida ha’u-nia benefísiu pesoál. Nune’e liafuan “prósimu” lakon nia signifkadu hotu, no liafuan “sósiu” de’it mak iha sensu, ida-ne’e asosia ho ha’u ba interese ruma» (n. 102). Individualizmu nia rohan mak halakon fraternidade, ne’ebé «la’ós de’it rezultadu kondisaun sira respeitu nian ba liberdade individuál, no la’ós mós prátika ekuidade nian» (n. 103). Maibé se lakon fraternidade afeta liberdade no igualdade: «Individualizmu la halo ita sai livre liután, hanesan liután, maun-alin liután» (n. 105).

Xave atu sai sai husi taka an ba loke an mak «rekoñesimentu bazilár no esensiál ne’ebé tenke halo atu la’o ba amizade sosiál no fraternidade universál: konxiente kona-ba oinsá ser umanu ida folin, hanesan ema ida ho valór, nafatin no iha sirkunstánsia hotu» (n. 106). Iha Fratelli Tutti [Fratres Omnes] nia sentru mak rekoñesimentu kona-ba ema ida-idak nia dignidade ne’ebé labele halakon/inalienavel. Iha niveli ideia ita hotu konvensidu maibé bainhira konxiénsia ne’e tuun iha nivel konkretu nian, «ita tau dezafiu barak ne’ebé halo ita book an, obriga ita atu asume perpetiva foun no dezenvolve resposta foun sira» (n. 128).

Entre kestaun barak ida uluk mak ida migrante sira-nian (nn. 129-141)…. Daruak mak ida tensaun entre lokál no universál (nn. 142-153).

Hili fraternidade

Rekoñese situasaun ne’ebé ita moris bá no klarifika referénsia sira atu interpreta, loke dalan ba “hili:, katak ideitifikasaun ba ámbitu sira atu hala’o empeñu sira hari’i fraternidade no amizade sosiál nian. Kapítulu haat ikus Fratelli Tutti [Fratres Omnes] dedika ba “hilin” sira.

Ho modu partikulár, kap. 5 enfrenta empeñu polítika nian: «Atu halo posivel dezenvolvimentu komunidade mundiál nian, ho kapasidade atu realiza fraternidade hahú husi povu no nasaun sira atu bele moris amizade sosiál, presiza polítika di’ak liu, tau ba servisu di’ak komún loloos. Infelizmente, dalabarak polítika ohin loron asume forma sira ne’ebé difikulta fali dalan ba mundu diferente» (n. 154). Kapítulu V enfrenta kestaun boot sira, husi tentasaun populizmu nian (uza povu ba finalidade rasik) no liberalizmu, importánsia serbisu nian, relasaun entre karidade, polítika no lia-loos (liga ho Papa Bentuo XVI nia ensíklika Caritas in veritate). Parte ikus kapítulu (nn 193-197) nian dedika espresamente ba ema sira ne’ebé iha empeñu iha polítika.

Kap. 6 oferese ideia kona-ba diálogu, tema ne’ebé Papa Francisco gosta: «La presiza dehan diálogu serve ba saida. Mai ha’u natón atu hanoin saida mak akontese ba mundu se la iha diálogu pasiente ema laran-luak sira-nian ne’ebé halo família no komunidade sira sai ida. Diálogu perseverante no korajozu la halo notísia hanesan konfrontu no konflitu sira, maski nune’e tulun mundu ho modu diskretu atu moris di’ak liután, liufali buat ne’ebé ita bele nota» (n. 198). Dezenvolvimentu naruk ida (nn. 206-214) dedika ba relasaun entre lia-loos no diálogu. Atu iha diálogu tenke tasak iha «respeitu auténtiku ba dignidade umana loloos» (n. 207), basá lahó nia sosiedade la iha futuru. Ema nia dignidade hakat liu mudansa kulturál hotu (kf n. 213). Ida-ne’e mak abut ba posibilidade «atu renunsia buat ruma ba di’ak komún. La iha ema ida soi lia-loos tomak, la iha ida mós satisfás ninia dezeju nia totalidade, tanba pretensaun ida-ne’e sei lori atu harahun ema seluk hodi nega ninia direitu sira» (n. 221).

Kap. 7, ho títulu «Perkursu ba inísiu foun», enfrenta kestaun ida partikularmente difisil: katak sá serbisu atu rezolve no supera konflitu sira, oinsá nesesáriu atu halo iha perspetiva dame no amizade sosiál nian, hodi la nega lia-loos kauza sira ne’ebé hamosu no liuliu efeitu husi ne’e, no lori ba violasaun sira kontra dignidade vítima nian? Diálogu simu bolun atu sai instrumentu rekonsiliasaun nian, maibé labele hanetik babukak lia-loos nian: «Lia-loos katak haktuir ba família sira ne’ebé rahun tan terus saida mak akontese ba sira-nia parente ne’ebé lakon. Lia-loos katak konfesa saida mak akontese ba menoridade sira ne’ebé mahalok sira violénsia nian rekruta. Lia-loos katak rekoñese feto sira vítima violénsia no abuzu  ninia terus. […] Violénsia hotu halo hasoru ser umanu ida mak kanek ida iha umanidade nia isin; mate violentu ida “hamenus” ita nu’udar ema» (n. 227). Maibé babukak ida-ne’e labele lori ba vingansa: no ida-ne’e mak razaun atu Amu-Papa oferese aprofundimentu komplementár rua, ida uluk kona-ba perdaun no daruak kona-ba memória. Dokumentu relete kona-ba situasaun rua aat liu bainhira lakohi tuir dalan diálogu no rekonsiliasaun nian: funu (nn. 256-262) no kastigu mate nian (nn. 263-270). Rua hotu nu’dar «resposta falsa, ne’ebé la rezolve problema sira ne’ebé hakarak supera no ikusmai aumenta tan fatór sira destruisaun nian iha sosiedade nasionál no mundiál nia laran» (n. 255).

Ikusmai, kap. 8 ne’ebé taka ho apelu «ba dame, ba justisa no ba fraternidade» (n. 285) iha-ne’ebé foti fali dokumentu Abu Dhabi nian, reflete kona-ba knaar relijiaun sira-nian atu serví fraternidade iha mundu, kona-ba nia papél troka-laek ne’ebé bele hakohak sosiedade pluralista no sekolarizada ninia laran: «Husi ita-nia espriénsia fiar no sabedouria nian ne’ebé ita akumula durante sékulu sira, hodi aprende mós husi ita-nia frakeza sura-laek no monu-naksalak sira, nu’udar fiar-na’in husi relijiaun oioin ita hatene katak halo Maromak prezente mak soin ida ba ita-nia sosiedade sira. Buka Maromak ho fuan sinseru, sarak ita la haksumik nia ho ita-nia interese ideolójiku eh instrumentál sira, tulun ita atu haree malu nu’udar maluk la’o dalan nian, tebes duni maun-alin» (n. 274).

Liafuan ikus: orasaun

Liafuan ikus mak konvite ba orasaun, katak konvite ba fiar-na’in sira atu serbisu ba fraternidade no amizade sosiál ho modu auténtiku nu’udar relijiozu. Orasaun la lori atu husik responsbailidade sira, maibé fuan nakloke ba espasu ida enkontru nian ho Alteridade radikál liu, katak Maormak.  Ne’e mak espasu ne’ebé sai eskola ba relasionamentu ho alteridade seluk iha dinámika interpesoál sira no iha vida polítika no sosiál, no liuliu atu fó kritériu sira avaliasaun nian kona-ba diresaun di’ak iha dalan atu hari’i fraternidade. Relijiaun sira nia papél nu’udar katalizadór diálogu no armonia nian iha sosiedade labele haluha ninia abut autentikamente místiku.