Tempu foun, resposta foun

Tempu foun, resposta foun

Dili 24 Jullu 2021

 

Irmán, leigu no foin-sa’e

doben sira,

 

ita kontinua moris iha situasaun ne’ebé ladún klaru: iha momentu ruma parese katak ita besik ona atu fila fali ba atividade uluk nian, no momentu seluk, ema moras nia numeru ne’ebé sa’e obriga ita atu kontinua ho atensaun máxima, atu hapara atividade “ho prezensa” no buka dalan seluk atu la bele lakon kontatu entre ita no foin-sa’e  no labarik sira.

Hanesan Amu-Papa Francisco dehan iha Kuarezma: “Ita moris iha kontestu preokupasaun nian, iha ne’ebé buat hotu parese frajil no la seguru, no tanba ne’e, ida ne’e mak tempu atu espera”.

Reitór Mor nia Estreia 2021 fó hanoin aspetu ida ne’e mai ita no pasajen barak husi Sagrada Eskritura halo ita reflete katak esperansa mak buat ne’ebé fó moris, tanba ita fiar katak ita bele simu domin no Na’i nia domin hale’u ita; ita hatene katak Maromak oferese loron-loron komuñaun hamutuk ho Nia, tau matan ba ita no halo ita to’o iha ne’ebé ita-nia kbiit de’it la bele to’o. Iha film ida, protagonista ne’ebé iha difikuldade boot atu parese besik atu mate dehan nune’e: “Ha’u atu mate, maibé ha’u haksolok tanba ha’u partisipa ba buat furak ida, ba buat ida ne’ebé boot liu fali ha’u!” Furak tebes se iha ita-nia moris loron-loron, iha ne’ebé de’it no ho knaar sa de’it, ita bele hanoin katak ita halo parte ba buat furak ida, buat ruma boot liu fali ita; bainhira ita hanoin hanesan ne’e, ita moris ho ksolok ita-nia vokasaun, ita enfrenta ho konfiansa kualkér situasaun ne’ebé futuru prepara mai ita. Tempu ida ne’e, ho inserteza boot, presiza duni ema ne’ebé moris hanesan ne’e, nu’udar profeta sira esperansa nian. Ita sente ladún di’ak bainhira ita lee iha jorntl no iha internet eh fb, liafuan sira ne’ebé hamta’uk ema seluk, liafuan sira ne’ebé kria konfusaun no la harii uniaun no konfiansa. Hanesan Amu-Papa hakerek: “Notisia falsa sira ne’e hatene kapta ema nia atensaun, hodi aproveita ho emosaun fasil hanesan ansi, despreza, hirus, frustrasaun. Ho informasaun falsu ita favorese ke aprezenta ema seluk hanesan funu baluk: ita la bele kolabora atu habelar opiniaun ne’ebé la iha abut. Buat di’ak hasoru buat falsu ne’e mak ema sira, la’ós estratejia sira: ema sira ne’ebé livre, prontu atu rona no hatene buka lialoos liuhusi diálogu sinseru; ema sira ne’ebé atraidu husi di’ak, hatene responsabiliza an kona-ba uzu linguajen nian. Ita husik lialoos purifika ita husi virus buat bosok nian”.

Ita sente katak Amu-Papa nia liafuan sira ne’e kona ita nu’udar edukadór no liuliu nu’udar salesianu: se don Bosco konvida ita atu buka pontu di’ak ida iha foin-sa’e ida-idak, oinsá ita la bele buka buat ne’ebé di’ak no harii konfiansa iha ita-nia sosiedade. Liuliu iha tempu ida ne’e, iha ne’ebé ita-nia mensajen, katekeze no reflesaun liuhusi meiu komunikasaun nian, ita sente responsabilidade atu habelar informasaun loos sira no atu rona ema nia presiza; ita haka’as an atu tulun ema sira atu sai tasak iha sentidu hola parte sosiedade nian. S. Paolo VI hakerek katak “halo polítika mak dalan ezijente ida atu hala’o empeñu sarani hodi serbí maluk sira”, nune’e ita bele husu ba ita-nia an oinsá ita prepara foin-sa’e sira atu serbí maluk sira, la’ós de’it liuhusi asaun karitativa no voluntariadu, aspetu ida ne’ebé furak tebes no ita-nia komunidade ruma hala’o ona, maibé mós liuhusi empeñu politiku onestu, ne’ebé hala’o iha sabedoria no lialoos, hodi harii “sosiedade domin nian” ne’ebé Amu-Papa sira temi beibeik.

Tempu ida ne’e dezafia ita iha aspetu ida ne’e mós, tanba buat foun ne’ebé mosu iha mundu, interpela ba resposta foun, kriativa, lahó interese pesoál. Iha Ensiklika “Fratelli tutti”, Amu-Papa dedika kapítulu ida ba “Polítika ne’ebé di’ak liu”, no nia hakerek katak “ita presiza polítika ida ne’ebé hanoin ho visaun luan, ne’ebé lori ba oin aproximasaun integrál… polítika loos ida, ne’ebé hatene reforma instituisaun sira, koordena sira no halo pratika di’ak… hodi opera baseia ba prinsipiu boot sira no hodi hanoin ba ‘bem-comum’ iha longo prazo”. Ita hatene forma “leader popular” ne’ebé hatene interpreta povu nia presiza, no propoin solusaun ne’ebé respeita ema hotu, liuliu sira ne’ebé kiak? Ha’u hanoin katak momentu ida ne’e interpela ita atu la haluha aspetu ida ne’e, nu’udar karidade konkreta no servisu ba sira ne’ebé kiik. Ita reza ba malu atu ita bele hatán ba dezafiu ida ne’e.

Loron ruma tan no ha’u no sr. Jacinta sei ba Italia atu partisipa ba Kapítulu jerál XXIV nian, ha’u entrega ami-nia viajen no liuliu empeñu kapitulár sira nian ba imi-nia orasaun, atu reflesaun no proposta sira ne’ebé sei mosu bele sai resposta ba dezafiu ohin loron nian.

 

Ho domin,

 

Irmán Alma Castagna