S. Gregório Magno, Papa no Doutór Kreda nian

S. Gregório Magno, Papa no Doutór Kreda nian

Gregório moris iha Roma, iha tinan 540, iha família patrísia, koñesida nu’udar Anici, ho fiar sarani boot, no halo servisu barak ba Sé Apostólika. Nia aman-inan, Gordiano no Silvia –ne’ebé Igreja venera nu’udar santa iha 3 Novembru – tranzmie  valór evanjéliku sira, liuhusi ezemplu boot.

Depoizde estudu sira Direito nian, Gregório foti karreira polítika no okupa kargu Prefeitu sidade Roma nian. Esperiénsia ne’e halo nia sai tasak no lori atu nia iha vizaun boot liu kona-ba sidade, problemátika sira sidade nian no sentidu kle’an orden no dixiplina nian. Liutiha tinan ruma, tan atrasaun ba vida monakál (monje sira-nian) Gregório deside retira an husi polítika, fó ninia rikusoin sira ba ema diak sira no halo nia vila paterna, iha bairru Celio, mosteiru ida dedika ba Santu André. Iha-ne’ebá, nia dedika an ba orasaun, ba rekollimentu, ba estudu Sagrada Eskritura no Padre sira Igreja nian.

Husi monje ba Papa

Papa Pelágio II nomeia Gregório diákonu no haruka nia ba Constantinopla nu’udar ninia Reprezentante Apostóliku, iha-ne’ebé nia hela ba tinan neen. Aleinde hala’o funsaun diplomátika sira, ne’ebé Pontífise konfia ba nia, nia kontinua moris nu’udar monje ho relijiozu sira seluk.

Bolu hikas fali nia ba Roma, nia fila ba Celio. Ho Papa Pelágio II nia mate, iha tinan 590, nia Gregório eleitu nu’udar ninia Susesór. Gregório tenke enfrenta períodu ida difisil: korrupsaun Lombardu sira-nian; udan boboot no inundasaun sira, ne’ebé provoka vítima sura-laek no prejuísu boboot; rai hamlaha iha rejiaun barak Italia nian; epidemia peste nian, ne’ebé kontinua hamosu vítima sira.

Nune’e, Gregório husu sarani sira halo peniténsia no harohan no atu hola parte iha prosisaun penitensiál solene, ba loron tolu, ba to’o iha Bazílika “Santa Maria Maggiore”. Ema haktuir katak, bainhira sira atravesa ponte, ne’ebé liga área Vaticano nian, iha sentru sidade, – ohin hanaran Ponte Sant’Angelo – Gregório no ema lubun boot haree vizaun arkanju Miguel iha “Mole Adriana”, nia leten ne’ebé interpreta nu’udar sinál laehan nian, ne’ebé anunsia epidemia nia rohan. Husi ne’e, mak mai hanaran toha mauzoleu antigu ne’e ho naran Castel Sant’Angelo.

Obra ekleziástika no sivíl

Hodi okupa Kátedra Pedro nian, Gregório reorganiza administrasaun pontifísia no tau matan ba Kúria Romana, iha-ne’ebé ekleziástiku no leigu sira iha interese sira diferente husi interese espirituál no karitativu sira. Ne’e duni, nia konfia diresaun Kúria ba monje Beneditinu sira. Nia halo mós revizaun ba atividade ekleziástika sira, iha sede episkopál oioin, hodi estabelese katak Igreja nia soin sira uza ba subsiténsia rasik no ba finalidadeobra evanjelizadora iha mundu. Rikusoin sira ne’e tenke administra ho retidaun absoluta, justisa no mizerikórdia.

Gregório oferese nia soin rasik no testamentu ba Igreja atu tulun sarani sira; nia sosa no fahe trigu ba siral nia tulun ema sira-ne’ebé presiza; nia sustenta na’ilulik sira, monje sira iha difikuldade; nia kasu hodi sosa prijioneiru sira-nia libertasaun; nia serbisu atu hapara funu no iha dame.

Nia mós mak halo tátika polítika sira atu salva Roma – ne’ebé imperadór sira haluha tiha – no tratadu sira ho Lombardu sira atu asegura dame iha Italia sentrál; nia estabelese relasaun sira fraternidade nian ho sira no preokupa ba sira-nia konversaun; ikus, ni aorganiza misaun sira evanjelizasaun nian entre Vizigodu sira España nian, ema Fransa no Inglaterra nian. Nia haruka ba Bretaña priór konventu Santu André nian iha Celio, Agostinho – ne’ebé ikusmai sai Bispu Canterbury nian – no monje haatnulu.

“Servus servorum Dei”

Papa Gregório I reforma mós selebrasaun Missa nian, hodi halo sai simples liután; nia promove kantu litúrjiku, ne’ebé simu naran gregoriano, no hakerek obra oioin. Ninia epistoláriu (surat sira) liu sirat 800 no omilia barak. Nia obra famoza balun: “Magna Moralia in Iob” (komentáriu morál kona-ba livru Job nian), iha-ne’bé nia afirma katak ideál morál konsiste iha integrasaun armonioza entre liafuan no hahalok, pensamentu no kompromisu, orasaun no dedikasaun ba devér rasik; “Regula Pastoralis”, ne’ebé trasa figura Bispu ideál ida, hodi insiste iha devér pastór nian atu rekoñese, loroloron, ninia mizéria, no, ikusmai, dedika kapítulu ikus ba tema haraik-an nian.

Atu hatudu katak santidade sempre posivel, Gregório hakerek livru  ho títulu “Diálogos”, ho testu ajiográfiku ida, iha-ne’ebé nia sita ezemplu sira, ne’ebé mane no feto sira, kanonizadu eh lae, akompaña ho reflesaun teolójika no místika sira, Ninia livru koñesidu liu mak nia “livru daruak” kona-ba S. Bento de Núrsia.

Bele dehan katak Gregório mak Papa dahuluk atu utiliza podér temporál  Igreja nian, hodi la tau sees aspetu espirituál husi ninia físiu. Maski nune’e, nia nafatin sai ema simples, to’o define nia an “Servus servorum Dei” (Maromak nia atan husi atan sira) iha ninia Surat ofisiál sira, apelativu ida ne’ebé Pontífise sira mantein iha tempu. Tanba ninia determinasaun atu defende Igreja tan ne’e fó títulu Magno no konsideradu nu’udar Doutór Igreja nian.

Saun Gregório Magno mate iha 12 Marsu 604 no hakoi iha Bazílika S. Pedro nian.

Nia festa litúrjika monu iha 3 Setembru.