Loron sira espiritualidade nian: reflete kona-ba identidade batizmál no karizmátika

Loron sira espiritualidade nian: reflete kona-ba identidade batizmál no karizmátika

Roma – Husi loron 13 loraik to’o 15 Setembru 2021, Kapitulár na’in 172 moris loron sira espiritualidade nian, katak retiru hodi prepara an atu rona Espíritu ne’ebé sei gia akontesimentu boot Kapítulu Jerál nian. Padre Erino Leoni SDB, mak fó reflesaun sira hodi halo paralelizmu entre identidade batizmál “profeta, amlulik no liurai” ho pasajen evánjelika Milagre Kaná nian (Jo 2, 1-12) hodi konfronta ho identidade karizmátika.

Padre Erino fahe nia meditasaun ba tópiku tolu: profesia prezensa korajoza nian; mediasaun saserdotál atu sai mediasaun mistériu nian; realeza (liurai), ukun-na’in obediente.

Padre Erino nia meditasaun dahuluk nia tema mak “Profesia prezensa korajoza nian”, hodi reflete kona-ba identidade Profeta nian, ida-ne’ebé haklaken Maromak nia hakaran ba nia povu. Refere ba Maria iha festa kaben Kaná nian, Maria mak prezensa ida ativa, atenta, besik. Maria prezente, la’o iha ita-nia uma sira, no ida-ne’e don ida boot liu mai ita, don serenidade no profesia nian”. Maria prezente, haree no atua. Nia hato’o ba Na’i katak “tua la iha ona”. Profesia la’ós de’it prezensa signifikativa, la’ós de’it vizaun no leitura realidade nian, maibé “prezensa ne’ebé foti asaun ho brani, paixaun ne’ebé sai asaun”. Ne’e mak ita-nia karizma: prezensa iha foin-sa’e sira leet, atu tau matan ba ema sira, atu antisipa ema nia nesesidade sira, ajente ida ne’ebé tau nia an iha risku no buka ho brani ema hotu nia di’ak.

Reflesaun daruak, kontinua ho dimensaun identidade batizmál kona-ba sai “saserdote, na’ilulik, atu sai mediasaun Mistériu nian”. Batizmu halo ita sai na’i-lulik,  mediasaun” entre ema kiak sira-nia hakilar, foin-sa’e no ema sira-nia nesesidade no milagre ne’ebé Jezús de’it mak bele halo. Iha Kaná, atan sira sai saserdote, mediasaun saserdotál atu sai mediasaun Mistériu nian. Sira simu bolun atu moris don saserdote nian nu’udar servisu, iha abertura ba Maromak ne’ebé enkiraja atu “hakonu kusin sira ho bee”, katak sai sinál esperansa nian iha Irmán no foin-sa’e sira nia leet, dosil ba knaar ne’ebé entrega ba sira, iha fidelidade kriativa, nakonu, ho gratuidade “, katak, “hakonu to’o naresin”.

Iha mediasaun saserdotál iha mós aspetu jerarkia nian. Jezús halo tiha milagre tua nian, haruka atan sira ba mestre festa nian. Ne’e katak, atan sira sai tiha saserdote, lorin ba ida ne’ebé gia meza, ida-ne’ebé simu bolun atu hili di’ak liután, atu dixerne buat ne’ebé di’ak liu rai ba ikus eh lae. Jezús la tauk jerarkia, maibé denunsia loko-an sira, sira ne’ebé uza autoridade ba serví an rasik ka priviléjiu sira.

Iha reflesaun daruak, lori mós atu reflete karakterístika sira sai “mestre meza” nian ne’ebé di’ak, tuir Maria. Maria iha Kaná hatudu katak nia mak mestra meza nian ne’ebé sai modelu mai ita hotu.

Reflesaun datoluk mak “realeza, ukun-na’in ne’ebé obediente”.  Iha reflesaun ne’e, padre Erino trasa karakterístika sira “liurai” nian iha Maria no ba vida konsagrada. Trasu sira-ne’e mak atitude orante; brani atu husu ba Na’i; konfiansa boot; la retira maski simu liafuan toos, hanesan Maria, maski Jezús hatán toos ba nia, Nia kontinua hatudu ninia dignidade; hatene tau jerarkia loos; transparénsia rikusoin nian no obediénsia. Na’i-Feto husu atu “obedese”, “halo buat hotu Nia husu”tanba domin, tanba rekoñese dignidade nu’udar oan iha Oan. Obediénsia mak verifika ba ita-nia fiar no ita-nia konsagrasaun; obediénsia ne’ebé la julga, la fiar de’it mediasuan sira ne’ebé korresponde ho ha’u-nia sasukat sira, maibé iha admirasunu ba mistériu, hanesan ita-nia santu sira halo, Madre Mazzarello ne’ebé obedese ba Don Pestarino, Beata Eusebia, Beatu Luigi Variara…

Reflesaun datoluk mak “realeza, ukun-na’in ne’ebé obediente”.  Iha reflesaun ne’e, padre Erino trasa karakterístika sira “liurai” nian iha Maria no ba vida konsagrada. Trasu sira-ne’e mak atitude orante; brani atu husu ba Na’i; konfiansa boot; la retira maski simu liafuan toos, hanesan Maria, maski Jezús hatán toos ba nia, Nia kontinua hatudu ninia dignidade; hatene tau jerarkia loos; transparénsia rikusoin nian no obediénsia. Na’i-Feto husu atu “obedese”, “halo buat hotu Nia husu”tanba domin, tanba rekoñese dignidade nu’udar oan iha Oan. Obediénsia mak verifika ba ita-nia fiar no ita-nia konsagrasaun; obediénsia ne’ebé la julga, la fiar de’it mediasuan sira ne’ebé korresponde ho ha’u-nia sasukat sira, maibé iha admirasunu ba mistériu, hanesan ita-nia santu sira halo, Madre Mazzarello ne’ebé obedese ba Don Pestarino, Beata Eusebia, Beatu Luigi Variara…

Reflesaun datoluk mak “realeza, ukun-na’in ne’ebé obediente”.  Iha reflesaun ne’e, padre Erino trasa karakterístika sira “liurai” nian iha Maria no ba vida konsagrada. Trasu sira-ne’e mak atitude orante; brani atu husu ba Na’i; konfiansa boot; la retira maski simu liafuan toos, hanesan Maria, maski Jezús hatán toos ba nia, Nia kontinua hatudu ninia dignidade; hatene tau jerarkia loos; transparénsia rikusoin nian no obediénsia. Na’i-Feto husu atu “obedese”, “halo buat hotu Nia husu”tanba domin, tanba rekoñese dignidade nu’udar oan iha Oan. Obediénsia mak verifika ba ita-nia fiar no ita-nia konsagrasaun; obediénsia ne’ebé la julga, la fiar de’it mediasuan sira ne’ebé korresponde ho ha’u-nia sasukat sira, maibé iha admirasunu ba mistériu, hanesan ita-nia santu sira halo, Madre Mazzarello ne’ebé obedese ba Don Pestarino, Beata Eusebia, Beatu Luigi Variara…

Obediénsia bele sai fekunda se se obediénsia ne’e obediénsia evanjélika, nu’udar partilla moris nian, no la’ós formalizmu eh utilitarizmu; obediénsia fekunda se sai obediénsia mariana bainhira lee realidade no haree nu’udar Maromak nia apelu.

Ne’e mak ita-nia identidade simu iha Batizmu aas liu no baze ba ita-nia identidade vokasionál, ne’ebé dalabarak ita la konxiente no halo ita-nia moris sai todan. Se ita la halakan ardór ne’e ho ita-nia moris, ita labele atrai, labele halo animasaun vokasionál.

Animasaun vokasionál uluknanai liuhusi konxiénsia kona-ba ita-nia elevasaun dignidade nian. Pasajen haat animasaun vokasionál mak konxiénisa kona-ba dignidade bolun ba moris, basá husi eternidade Maromak hadomi no hakarak ita moris; dignidade bolun nian atu sai oan iha Oan husi Aman ida ne’ebé hadpmi ó iha Aman domin-na’in; dignidade atu halo parte ba Oan doben nia Isin, Kreda, ne’ebé hadomi ita ho ita-nia don sira; dignidade bolun nian ba vokasuan espesífika ida.

Maromak hadomi ha’u no buat hotu ha’u halo hatudu identidade ne’ebé ha’u simu husi Batizmu: PROFETA, NA’I-LULIK NO LIURAI.

(JG)