Evanjeliza iha kontinente dijitál

Evanjeliza iha kontinente dijitál

Iha lisaun jeografia nian ita estuda katak iha ita-nia planeta soi kontinente lima: Ázia, Áfrika, Amérika, Europa no Oseania. Maibé, loloos ohin iha tan kontinente ida ne’ebé virtuál no reál tempu hanesan. Ida-ne’e mak kontinente dijitál. Kontinente dijitál boot liu maibé oferese posibilidade boot atu viajen ba fatin hotu hodi la presiza sai husi fatin.

Kreda ne’ebé nia misaun mak haklaken no sasin Jezús Kristu haree ba kontinente dijitál ida-ne’e nu’udar fatin no meiu atu nia hala’o ninia knaar. Tempu ne’ebé ita moris ho rede loke  posibilidade komunikasaun nian sai luan liután iha interatividade, sai vokasaun nakloke ida, ho tendénsia igualdade no pluralista, maibé iha tempu hanesan loke kuak naruk ida: hanaran digital divide. Digital divide haketak ema ne’ebé inklui husi sira ne’ebé esklui, no hadook nasaun entre nasaun no mós iha nasaun laran. Iha Timor-Leste, sé mak asesu rede?  Aumenta mós perigu omologazaun no kontrolu nian, perigu relativizmu intelektuál no morál, diminui espíritu krítiku, no redús lia-loos ba opiniaun de’it, no forma barak oioin ne’ebé hatún ema nia dignidade íntima.

Dezafiu ida ba Kreda mak haklaken lia-loos ne’ebé reflete husi Kristu haktuir iha evanjellu. Domin ba lia-loos mak dezafiu boot ba Kreda iha mundu ne’ebé globalizadu ba beibeik. Nia iha knaar halo atu media sai fatór umanizasaun nian la’ós de’it tanba dezenvolvimentu teknolójiku oferese posibilidade boot liután ba komunikasaun no informasaun maibé liuliu atu organiza no orienta komuikasaun sira ba ilas ida ema nian no di’ak komún ne’ebé respeita valór universál sira.

Konvite boot ba sarani sira mak sai sasin dijitál kona-ba valór vida di’ak evanjellu nian. Dijitál hatudu katak kontestu foun ne’ebé agora ita moris bá, marka ho “instant”, multiplisidade, invazaun nian. Mudansa teknolójika muda buat barak maibé loloos atu hatán ba nesesidade hanesan ema nian. Hanesan Amu-Papa esplika iha mensajen ba Jornada Mundiál Komunikasaun Sosiál iha 2009: «Hakaran konesaun nian no institntu komunikasaun nian, ne’ebé iha kultura kontemporánea klaru liu, loloos la’ós buat seluk selae manifestasaun moderna kona-ba propensaun fundamentál no konstante ema nian atu hakat liu nia an rasik no tama iha relasaun ho ema seluk». Defaktu ita haree mudansa husi Second Life ba Facebook, husi facebook ba twitter, instagram, tiktok, nst ne’ebé sei mosu mai. Ne’e mak mudansa ne’ebé troka ema nia kulit maibé la troka ema nia fuan. Nune’e ita haree katak media foun la hamate media tuan maibé hafoun de’it sira. Radio, TV, jornál no revista sira ita bele hetan fali online.

Importante mak oinsá hamosu sasin foun ne’ebé hatene valoriza oportunidade foun sira iha xave komunikasaun evanjélika nian. Hafoin tau iha rede rekursu hotu Kreda iha, favorese kriatividade foin-sa’e sira nian mós, atu hadi’ak Kreda nia komunikasaun. La signifika katak ita foti Kreda no hatuur iha web, maibé atu iha «sasin» barak liután ho kapasidade atu haktuir moris no sira-nia esperiénsia fiar nian iha rede komunikasaun nian.

Ne’e mak Kreda nia misaun: sarani hotu ne’ebé serbisu iha media iha knaar atu “loke dalan ba enkontru foun, hodi asegura kualidade kontaktu umanu nian no atensaun ba ema no ninia nesesidade espirituál loloos; hodi oferese ba ema sira ne’ebé moris iha tempu «dijitál» sinál sira ne’ebé presiza atu rekoñese Na’i” (Mensajen ba Loron Mundiál Komunikasaun Sosilál da-46, 16 Maiu 2010).

(JG)