Preparasaun ba JMJ Kreda Lokál

Preparasaun ba JMJ Kreda Lokál

Diocese Dili, 3 de Julho 2022. Ohin foin sa’e sira husi diocese, hala’o enkontro ida salaun Diosece nian. Foin sa’e volontariadu ne’ebe hola parte ba grupo ida ne’e, sira barak maibe balun la marka prezensa, tan ne’e sira ne’ebe marka prezensa hamutuk ema nain 70. Objectivo husi enkontro ida ne’e, fahe ba parte rua : Ida mak atu halo planu ba selebrasaun “ Jornada Mundial Juventude “ nian. No ida seluk mak formasaun humanu no Espiritual nian ne’ebe orador sira prepara ba foin sa’e sira ne’ebe partesipa iha Enkontro. Eventu importante ne’e sei hala’o iha Portugal no arche Diocese mos sei selebra iha Diosece Dili nian, inklui Diocese Baucau no Maliana, festa ne’e sei selebra iha tinan oin 2023 maibe preparasaun hahu ona lao dau-daun. Iha enkontro ne’e primeira parte kada seksaun ida-idak aprezenta ba malu serbisu ne’ebe sira simu no hala’o dau-daun e depois sira rona mos komentariu sujestaun sira sira seluk, e depois fahe malu ba grupo no shering aktividade ne’ebe sei hala’o iha enkontro datolu nian.

Seguda Parte : Esperiensia badak husi Mana Lena kona “JMJ” (Jornada Mundiál Juventude) ne’ebe nia hala’o ona dala 3 iha Australia, Brasil no Polandia. Uluk knanain mana aprezenta saida mak JMJ no nia objective sira no mos kronologia/istoria JMJ nian:

Nia haktuir katak JMJ mak : enkontro foin sa’e sira husi mundu tomak ho santu Padre. Segundu mak peregrinasaun no selebrasaun foin sa’e sira nian. Terseiro espresaun husi kreda universal no movimentu Evangelizasaun ne’ebe forte ba foin sa’e sira sira. Objective mak”: hametin foin sa’e sira liu husi koragen foun atu iha komitmentu no hadia sira nia envolvimentu no partesipasaun iha misaun. Fornese ba partesipantes sira esperiensia kreda universal no hadia esperiensia pesoal ho Kristu. Ba mana aktividade religioso ne’e furak maibe mos esiji sakrificio, no esperiensia ne’ebe furak liu mak esperiensia“FIAR “ nian ba nia ida ne’e nu’udar grasa ida.

Terseira Parte : Formasaun umana orador mak senhor Joaquin Pires no nia espoza Senhora Agustina Bernadete. Tema “ INTEGRITIY/INTEGRIDADE”.

Ø Liafuan integridade kobre buat hotu, ida mak honestidade, sinceridade no seluk tan. Maibe buat ne’ebe orador hakarak lori ba foin sa’e sira mak “integridade cristaun”,kualidade ne’ebe Maromak hakarak husi ita ema, (I surat, s.Pedro kap, I:6) basa hakerek nanis ona, ema sei hanaran imi santu basa Ha’u santo. Ida tan, integridade katak Santu (mos)laiha foer, laiha noda, no la usa maskera maibe integridade hahu iha ha’u nia an, hahu wainhira ha’u rekonese katak ha’u seidauk moris iha integridade. Iha mos prosesu diabo estraga integridade lider katoliku tamba sa? Tamba falta de komitmentu, laiha princip no la brani (cf. Jo. 8 :44)

Ø Oinsa maneira atu pratika integridade?

Hahu husi buat ne’ebe ki’ik sira, e dehan mos lae ba tentasaun NO. Tentasaun ida tan mak PODER : Dala barak ita uza sala poder ba ita nia interese maibe lolos sai lider katak atan =servi, bele mos ita dehan servi ba se los,ba Maromak k aba ha’u nia an rasik. OSAN : Iha moris bain bain ita nia patraun mak osan maibe husu ba ita atu hatene jere, labele kesi an ba riku soin (cf. sal 50 : 12) no Nia dehan tan wainhira o hatene jere ema sei hatene o se los (Cf 1 Tim. 6,7,9,10) prevene perigu riku soin. DOMIN : kona ba domin sira esplika, uluk knanain fahe ita nia domin ho Maromak,tuir mai tenke hatene hili ema ne’ebe fiel/ setia. Entrega iha Maromak nia liman o nia hakarak katak “ laos o nia responsabilidade atu hatene ema ne’e fiel ka la’e, maibe ida ne’e Maromak nia responsabilidade”(cf Tiago 1:13-15)

Ikus liu dalan ba integridade mak : define valor moral no halo tuir, ense o nia moris ho observasaun Maromak nian, no mos tenke iha integrity support group ne’ebe proteje, enkoraja, no responsabiliza ba malu. Ikus liu sira hameno : kuida didiak o nia integridade. Tamba presisa tempu barak, atu hari’I maibe bele rahun lalais deit, se o rasik hakarak.” Integrity is doing the right thing. Even when no one is watching”.

(Domingas Pereira, FMA)