Festa Natál ne’ebé ita besik ona atu selebra, mak festa ternura nian

Festa Natál ne’ebé ita besik ona atu selebra, mak festa ternura nian

8 Dezembru 2021

Irmán, leigu no foin-sa’e doben sira,

dala ida tan, tinan ida ne’e, ita sei selebra Solenidade Natál nian no Tinan foun nian ho modu diferente. Maski iha Timor numeru moras Covid foun mak tun liu no mós iha Indonesia situasaun ladún grave hanesan uluk, prudénsia konvida ita atu tau atensaun nafatin ba regra sira ne’ebé Saúde sujere iha nivel mundiál. Situasaun ida ne’e halo ita konxiente katak ita limitadu liu atu enfrenta kondisaun klima nian, ita-nia saúde, akontesimentu oinoin, no buat hotu ne’e dezafia ita atu haboot ita-nia fiar iha Maromak nia domin no laran-sadi’a. Nia mak tempu nia Na’i no nia husu mai ita atu “horik iha laran” iha momentu ida-idak ne’ebé ita moris. Kapítulu Jerál XXIV, ne’ebé foin hotu, hili kategoria “prezensa” nian nu’udar karakterístika saleziana ne’ebé presiza iha tempu ida ne’e. Mundu no sosiedade “hamrook” ba ema sira ne’ebé moris momentu ida-idak ho konxiénsia tomak no ho paixaun, nune’e ita mós bele kualifika  ita-nia prezensa hodi sai ativa, preventiva no jenerativa. Durante Kapítulu, pregadór ida fó hanoin mai ami katak la’ós buat ne’ebé ita halo mak importante, maibé oinsá ita halo, ho modu ka estilu ida ne’ebé. Loloos, iha fatin sa de’it, ho ema se de’it, ita presiza hatudu hateken Maria nian ne’ebé deskobre ema ida-idak nia presiza no buka dalan, hodi envolve ema seluk, atu bele hatán. Maibé, dala ida tan, ho ita-nia estilu. Festa Natál ne’ebé ita besik ona atu selebra, mak festa ternura nian: Kosok Oan ida ne’e, ki’ik no kiak, halo ema hotu sente ternura no domin ba Nia. Ita, nu’udar salezianu, “traduz” liafuan ternura ho “amorevolezza”: domin delikadu no midar ne’ebé don Bosco no madre Mazzarello hatudu iha sira-nia moris. Se karik ita sente katak atitude ida ne’e kuran iha ita-nia moris, tempu Adventu nian mak tempu loos atu harohan ba Na’i no husu atu habiit amorevolezza ne’e iha ita-nia laran.

Ohin, Solenidade Maria feto sala laek, ha’u hakarak remata ho autór ida nia liafuan sira: “Uluk knanain ita tenke adora Na’i, forte liu fali mate oinoin, Na’i domin nian, moris nian, grasa naresin nian, ne’ebé iha Virjen Maria realiza sentidu fekundu istória tomak nian no moris tomak nian. Iha Nia ita bele komprende buat ne’ebé Na’i hatudu no realiza iha ita-nia moris. Maibé tenke hahú husi adorasaun: adora mak ita-nia resposta gratuita dahuluk ba domin gratuitu ne’ebé Aman Maromak hatudu ba ita hotu. Ita husu ba Na’i-Feto atu hanorin ita atu adora, Nia  moris iha silénsiu, tanba silénsiu mak domin nia lian dahuluk”.

Ho sentimentu ida ne’e, ita reza ba malu tanba iha Natál ita bele sai prezensa domin nian ba ema hotu, no foti empeñu iha 2022, tinan ne’ebé selebra aniversáriu S. Francisco de Sales nia mate, atu hatudu amorevolezza nu’udar modu salezianu moris nian.

Boas Festas!

Ir Alma Castagna FMA