Dekálogu ba saude dijitál ba ki’ik-oan no labarik sira

Dekálogu ba saude dijitál ba ki’ik-oan no labarik sira

«Saude no ‘bem-estar’ labarik sira-nian, mak konseitu multidimensionál ne’ebe inklui aspetu fíziku, psikolójiku no sosiál. Iha époka ida iha ne’ebé smartphone no tablet asume papél sentral ba beibeik iha aman-inan no oan sira nia moris, sai fundamental promove konsumu dijital konxiente no responsavel atu prezerva ki’ik-oan no labarik sira-nia saude no ‘bem-estar’».

 

Espesialista sira husi “Ospedale Pediatrico Bambino Gesù Roma (Itália), elabora “dekálogu ba saude dijitál” ba ki’ik-oan no labarik sira iha ámbito projetu “A scuola di… digitale”, realiza ho grupu Almaviva, grupu italianu leader iha inovasaun dijital. Nia objetivu mak “promove konxiensia no komprensaun di’ak liután kona-ba posibilidade sira ne’ebé instrumentu dijitál oferese no kontribui atu redús risku sira ne’ebé mai husi uzu esesivu ka demais no lahó filtru sira.

Tuir, Alberto Villani, responsavel “Pediatria Generale” no diretór “Istituto per la Salute del Bambino Gesù”,  «Saude no ‘bem-estar’ labarik sira-nian, mak konseitu multidimensionál ne’ebé inklui aspetu fíziku, psikolójiku no sosiál. Iha époka ida iha ne’ebé smartphone no tablet asume papél sentral ba beibeik iha aman-inan no oan sira nia moris, sai fundamentál promove konsumu dijital konxiente no responsavel atu prezerva ki’ik-oan no labarik sira-nia saude no ‘bem-estar’».

«Dijitál – Michele Svidercoschi, diretór komunikasaun no relasaun institusional Almaviva nian konfirma – mak instrumentu folin boot inkluzaun no formasaun nian, simplifika ema sira nia moris no loke oportunidade importante sira, kampu instrusaun nian ba ida telemedisina no saude nian. Kolaborasaun ho Bambino Gesù iha nia intentu atu haluan instrumentu sira koñesimentu nian ne’ebé sira ne’ebé foin-sa’e liu no sira-nia família uza, atu kontribui ba kreximentu konxiénsia nian kona-ba kultura dijitál».

Dekálogu ba saude dijitál ki’ik-oan sira no labarik sira-nian:

1) Laiha screen sira bainhira menus husi fulan 18 moris nian: Ba labarik sira seidauk to’o fulan 18 moris nian, importante evita screen sira no enkoraja aprendizajen ne’ebé envolve sentidu sira, hanesan jogu fíziku no esplorasaun mundu reál nian.

2) Loron ida oras ida ba deskoberta dijitál: Entre tinan 2 no tinan 6, ita fó ba labarik sira oras ida loron ida (di’ak liu fahe ba momentu rua ka liu entre minutu 20-30 kada períodu) atu esplora ho modu kriativu no edukativu rekursu dijitál sira, hanesan app no konteúdu sira apropriadu ba sira-nia idade.

3) Limita, maibé labele bandu: Durante idade eskolár, ita estabelese limite másimu oras rua loron ida atu uza ‘digital devices’, ho maneira ida iha-ne’ebé bele halo ekuilíbriu entre tempu pasa online ho atividade sira seluk, hanesan desportu, leitura ka estudu.

4) Kalan ne’ebé di’ak atu toba dukur: Ita la enkoraja uzu “digital devices” oras ida molok ba toba, atu garante deskansu hakmatek no kualidade nian ba labarik sira.

5) Smartphone la’ós kalmante ida: Ita hanorin labarik sira estratéjia alternativa atu jere emosaun sira, hanesan jogu iha kampu nakloke, leitura ka dezeñu, duké uza nafatin digital devices.

6) Momentu presiozu sira iha família: Ita dedika momentu han-hemu nian no momentu pasa iha família atu konversa no halo atividade hamutuk, hodi evita uza smartphone no tablet.

7) Jestaun tempu dijitál nian: Ita utiliza funsaun sira jestaun tempu nian ne’ebé produtór sira smartphone nian fornese atu tulun labarik sira komprende no regula tempu ne’ebé pasa iha devices, hodi promove konxiénsia kona-ba ninia uzu.

8) Eduka ba seguransa online: Aman-inan sira mak modelu prinsipál ba oan sira: Ita halo atensaun kona-ba dados (data) no konteúdu sira ne’ebé ita fahe online, hodi hatudu responsabilidade no respeitu ba ‘privacy’.

9) Protejidu online: Ita hanorin importánsia uza password seguru atu proteje sira-nia privacy, porezemplu hodi  halo ‘social profile’ iha modalidade privada no avalia ho atensaun ema ne’ebé tuir ita online.

10) Komunikasaun ida nakloke no konxiente: Ita mantein diálogu konstrutivu ho ita-nia oan sira, hahú husi esforsu koñesimentu kona-ba mundu dijitál. Ita eduka ba uzu krítiku no responsavel kona-ba devices sira.

 

(Ospedale pediatrico Bambino Gesù – Roma)