Maromak nia perdaun sukat-laek

Maromak nia perdaun sukat-laek

Papa Francisco nia komentáriu ba Evanjellu Domingu XXIV-Tinan A

Maun no biin-alin sira, ‘buongiorno”!

 

Ohin Evanjellu ko’alia mai ita kona-ba perdaun (kf Mt 18, 21-35). Pedro husu ba Jezús: «Na’i, ha’u-nia maun-alin halo sala hasoru ha’u karik dala hira mak ha’u tenke perdua? To’o dala hotu?» (v. 21).

Hitu, iha Bíblia, mak númeru ne’ebé indika plenitude, no tanba ne’e Pedro jenerozu liu iha ipóteze sira ninia pergunta nian. Maibé Jezús bá dook liután no hatán ba nia: «Ha’u la dehan dala hotu, maibé hitunulu dala hotu» (v. 22). Ne’e duni, Nia dehan katak bainhira perdua la kalkula, katak di’ak atu perdua hotu no nafatin! Hanesan Maromak halo ho ita, no oinsá sira ne’ebé simu bolun atu administra Maromak nia perdaun: perdua nafatin. Ha’u dehan ida-ne’e ba padre sira, konfes’or sira: perdua nafatin hanesan Maromak perdua.

Jezús ilustra realidade ida-ne’e liuhusi ai-knanoik ida, ne’ebé relasiona nafatin ho númeru sira. Liurai ida, depoizde ema husu, perdua atan ida nia tusan talentu 10.000: ne’e valór ezajeradu ida, boot liu, ho folin osan-mutin tonelada entre 200 no 500: ezajeradu. Ne’e mak tusna ida imposivel atu selu, maski ó serbisu moris tomak: maibé na’i ne’e, ne’ebé fó hanoin kona-ba Aman, perdua nia tanba «kompaixaun» (v. 27) loos de’it. Nune’e mak Maromak nia fuan: perdua nafatin, laran-luak no laran-mamar; ne’e mak Maromak ninia an. Maibé depois atan ne’e, ne’ebé hetan perdaun ba nia tusan, la iha laran-sadia ba atan seluk ne’ebé deve nia denáriu 100. Ida-ne’e mós kuantidade substansiál, ekivalente ba saláriu fulan tolu nian – hanesan hakarak dehan katak perdua malu ne’e iha presu ida! – maibé labele tanesan ho kuantia anteriór, ne’ebé patraun perdua tiha ona.

Jezús nia lia-menon klaru loos: Maromak perdua lahó kálkulu, hakat liu sasukat hotu. Nia nune’e, Nia atua tanba domin no gratuidade. Ema labele sosa Maromak, Maromak gratuitu, gratuidade tomak. Ita labele retribui Nia, maibé bainhira ita perdua ita-nia maun-alin ka biin-alin, ita imita Nia. Ne’e duni, perdua la’ós hahalok di’ak ida ne’ebé ita bele halo ka la halo: perdua mak kondisaun fundamentál ba ema kristaun. Ita ida-idak, defaktu, mak ema ida ‘perduadu” ka “perduada”: ita keta haluha ida-ne’e, ita simu perdaun, Maromak saran moris mai ita no ita labele selu ninia mizerikórdia, ne’ebé Nia nunka hasai husi fuan. Maibé, hodi korresponde  ba ninia gratuidade, katak, hodi perdua malu, ita bele fó sasin kona-ba Nia, hodi kuda moris foun hale’u ita. Basá lahó perdaun la iha esperansa, lahó perdaun la iha dame. Perdaun mak oksijéniu ne’ebé purifika ár foer tanba ódiu, perdaun mak antídotu ne’ebé kura venenu sira rai hirus nian, dalan atu dezarma raan-nakali no kura moras barak fuan nian ne’ebé kontamina sosiedade.

Ne’e duni ita husu: ha’u fiar katak ha’u simu husi Maromak don perdaun nian ne’ebé boot liu? Ha’u sente ksolok atu hatene katak Maromak prontu nafatin atu perdua ha’u bainhira ha’u sala, bainhira ema seluk la halo mós, ka bainhira ha’u rasik mós la prontu atu perdua? No depois: ha’u fali hatene perdua, ema sira ne’ebé ofende ha’u? Kona-ba ne’e, ha’u hakarak propoin ba imi ezersísiu ki’ik-oan ida: ita buka, agora, ida-idak hanoin kona-ba ema ida ne’ebé ofende ita no ita husu Na’i kbiit atu perdua. No ita perdua bá tanba domin ba Na’i: maun no biin-alin sira, ida-ne’e halo di’ak mai ita, sei restaura dame iha fuan sira.

Atu Maria, Inan Mizerikórdia nian, tulun ita aseita Maromak nia grasa no atu perdua malu.