Papa nia testamentu
Hodi Santíssima Trindade nia Naran. Amen.
Sente katak ha’u nia moris iha rai nia rohan besik ona no ho esperansa moris iha Moris Rohan-laek, ha’u hakarak espresa ha’u nia vontade de’it kona-ba ha’u nia hakoi fatin.
Ha’u sempre konfia ha’u-nia moris no ha’u-nia serbisu amlulik no episkopál ba Ita Na’i nia Inan, Maria Santíssima. Tanba ne’e, ha’u husu atu ha’u-nia restu mortál sira deskansa hodi hein loron moris-hi’as nian iha Bazílika Papal Santa Maria Maggiore.
Ha’u hakarak katak ha’u nia viajen terrestre ikus bele remata iha santuáriu marianu antigu ida-ne’e iha ne’ebé ha’u bá halo orasaun iha inísiu no rohan Viajen Apostólika ida-idak nian hodi konfia ho konfiansa ha’u nia intensaun sira ba Inan Imakulada no agradese ba Nia ba Ninia kura dósil no inan nian.
Ha’u husu atu ha’u nia rate prepara iha fatin hakoi nian hosi koredor laterál entre Kapela Paulina (Kapela Salus Populi Romani nian) hosi Bazílika Papal ne’ebé temi ona hanesan indika iha dokumentu anexu.
Rate tenke iha rai; simples, la hó dekorasaun partikulár maibe ho úniku inskrisaun: Francisco.
Despeza sira ba preparasaun ha’u-nia hakoi nian sei kobre hosi soma benfeitór nian ne’ebé ha’u arranja ona, atu transfere ba Bazílika Papal Santa Maria Maggiore nian no ne’ebé ha’u fó ona instrusaun apropriadu sira ba Mons. Rolandas Makrickas, Komisáriu Estraordináriu hosi Kapítulu Libérianu nian.
Na’i haraik rekompensa wain ba sira ne’ebé hadomi ha’u no sei kontinua reza ba ha’u. Ha’u oferese terus ne’ebé sai prezente iha parte ikus ha’u-nia moris nian ba Na’i ba dame iha mundu no maun-alin entre povu sira.
Trasladasaun iha Bazílika São Pedro nian
Kuarta-feira 23 Abríl, sei hala’o trasladasaun ba Pontífise nia mate-isin ba S. Pedro. Iha tuku 9 dadeer kaixaun ho matebian sei lori hosi Kapela Domus Santa Marta nian ba Bazílika Vatikanu, tuir fali dispozisaun sira hosi Ordo Exsequiarum Romani Pontificis. Hafoin momentu ida orasaun nian, ne’ebé prezide husi kardeál Kevin Joseph Farrell, Camerlengo husi Santa Kreda Romana, hahú trasladasaun.
Prosisaun ne’e sei liu husi Prasa Santa Marta no Prasa dei Protomartiri Romani; hosi Arku delle campane sei sai ba iha Prasa S. Pedro no tama iha Bazílika Vatikanu liuhosi odamatan sentrál. Iha Altár Konfisaun nian, Camerlengo sei prezide Liturjia Liafuan nian, iha nia rohan sei hahú vizita sira ba Papa Francisco nia isin mate.
Tuir indikasaun sira ne’ebé fó sai hosi sala Imprensa Santa Sé – iha tuku 9 dadeer aban (oras Italia nian), Bazílika sei loke nafatin ba sarani sira ne’ebé hakarak vizita Papa nia isin mate, iha oras sira tuir mai: Kuarta-feira 23 Abril hosi tuku 11 dadeer to’o tuku 12 loraik; Kinta-feira 24 Abril hosi tuku 7 dadeer to’o tuku 12 dadeer; Sesta 25 Abril husi tuku 7 dader to’o tuku 7 kalan.
Misa funeral ba Papa Francisco
Amu Papa Francisco nia funeral sei hala’o iha loron 26 fulan Abril iha Prasa São Pedro
Iha tuku 10 dadeer, iha loron dahuluk Novendiali nian, sei selebra Misa Funerál Amu-Papa Francisco nian iha Bazílika nia oin, hanesan prevee ona iha Ordo Exsequiarum Romani Pontificis. Liturjia funerária ne’ebé sei prezide husi Kardeál Dekanu Re. Hafoin nia Kaixaun sei lori ba Bazílika São Pedro nian no hosi ne’ebá sei lori fali ba Bazílika Santa Maria Maggiore nian hodi hakoi.
Xefe Estadu no Governu oioin fó sai ona sira nia partisipasaun, inklui primeiru-ministru italianu, Giorgia Meloni. Hein mós prezensa hosi prezidente sira Zelensky, Trump, Lula, Macron, Milei, Steinmeier, Duda, Bolojan. Hafoin, liurai sira Béljika nian, Philippe no Mathilde, no hosi España, Felipe no Letizia, Liurai-mane Mónako nian Alberto II, Xanxeler alemaun Scholz.
Fonte, tradusaun husi: https://www.vaticannews.va/it/papa/news/2025-04/papa-francesco-messa-esequiale-26-febbraio-2025.html
Foto: Copyright : Vatican News