Loron Mundiál Ambiente nian selebra iha loron 5 fulan-Juñu tinan 2025. Selebra ba dala uluk iha tinan 1973 no promove hosi Programa Ambiente Nasoens Unidas nian (UNEP) hodi hasa’e konxiénsia kona-ba asuntu sira ne’ebé relasiona ho protesaun ba rai, promove respeitu ba planeta no mudansa ida iha mentalidade no ábitu sira.
“Hamutuk ita bele “Manán Polusaun Plástiku” maka tema tinan ida-ne’e nian, apelu ida ba asaun koletiva hodi rezolve poluisaun plástiku no hodi dudu indivídu sira, organizasaun sira, indústria sira no governu sira atu adota prátika sustentável sira ne’ebé lori ba mudansa sistémiku.
Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian, António Guterres, iha ninia Mensajen ba Loron 2025, ilustra situasaun, rekoñese kompromisu ne’ebé buras, maibé enkoraja atu aselera prosesu sira:
“Polusaun plástiku impede hela ita-nia planeta, estraga ekosistema sira, moris-di’ak no klima. Lixu plástiku taka mota sira, polui tasi sira no fó perigu ba animál fuik sira. No hodi nakfera ba pedasuk ki’ik liután, plástiku infiltra iha Rai nia sikun hotu-hotu: hosi foho Everest nia tutun to’o tasi kle’an, husi kakutak umanu too inan nia susuben”.
Loron Mundiál Ambiente nian hakarak atu destaka evidénsia sientífika ne’ebé maka buras daudaun kona-ba impaktu hosi poluisaun plástiku no dudu momentum atu rekuza, hamenus, uza filafali, halo resiklajen no hanoin filafali uza plástiku, hodi harii futuru ida ne’ebé sustentável liu.
Repúblika Koreia hili ona hanesan nasaun ba Loron Mundiál Ambiente 2025, ho objetivu atu hakotu poluisaun plástiku iha nível mundiál.
Hasai planeta hosi poluisaun plástiku maka kontribuisaun importante ida hodi atinji Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentável nian (ODS), inklui sira ne’ebé relasiona ho asaun klimátika, konsumu no produsaun sustentável, proteje tasi no oseanu sira, no restaura ekosistema sira no mantein biodiversidade.
Ba Institutu Filhas de Maria Auxiliadora, rona hakilar rai nian mak ezijénsia ida husi Kapítulu Jerál XXIV, ne’ebé konvida ita atu adota ekolojia integrál, objetivu 7 husi Laudato si’ no Patu Edukativu Globál iha estilu Sistema Preventivu nian nu’udar dimensaun moris no misaun edukativa nian, iha rede ida ho Familia Salesiana, instituisaun no ajénsia edukativu sira (Acts CGXXIV n.3).
Ba Filhas de Maria Auxiliadora sira, ida-ne’e maka apelu ida ba asaun iha misaun edukativa atu proteje no prezerva planeta, liuhosi inisiativa oioin ho Komunidade Edukativa sira, iha área sira ne’ebé ita prezente, iha sinerjia ho instituisaun lokál sira no liuhosi edukasaun hasoru kultura soe nian ne’ebé Papa Francisco ko’alia iha ensíklika Laudato ne’ebé marka tiha ona ba tinan 10:
“Sistema industriál, iha siklu produsaun no konsumu nia rohan, seidauk dezenvolve kapasidade atu absorve no uza fil afali lixu no subprodutu sira.Ita seidauk konsege adota modelu produsaun sirkulár ida ne’ebé asegura rekursu sira ba ema hotu no ba jerasaun sira iha futuru, no ne’ebé ezije atu limita utilizasaun rekursu naun-renovável sira ho posivel, modera konsumu, modera efisiénsia esplorasaun, reutilizasaun no resiklajen sei sai dalan ida atu kontra kultura soe nian ne’ebé ikus mai estraga planeta tomak, maibé ami nota katak progresu iha diresaun ida-ne’e sei limitadu tebes”. (LS n.22).
fonte: https://www.cgfmanet.org/infosfera/ecologia/giornata-mondiale-dellambiente-2025/