Durante tempu reflesaun, irmán sira reflete kona-ba sira-nia relasaun ho Na’i, haree se “Nia hanesan duni Na’i ka hanesan estranjeiru ida” no mós sira-nia relasaun ho Konstituisaun “nu’udar regulamentu estéril ida no folin-laek” ka nu’udar dalan ne’ebé lori ba moris espirituál loos. Iha sira-nia sharing sira fahe mós kona-ba rezisténsia pesoál, rezisténsia iha komunidade no rezisténsia iha apostoladu. Tuir irmán sira rezisténsia ka obstákulu ne’ebé sira hetan iha nivel pesoál mak individualizmu no egoízmu, ka la mate ba hakaran rasik, mantein ideia rasik no konfiansa-laek ba superiora sira. Difikuldade iha nivel komunitáriu mak la hatene halo diálogu no korresaun. Iha nivel apostoladu nian mosu fali de’it inkapasidade atu sai kriativa iha apostoladu no aspetu seluk ladún iha kolaborasaun iha komunidade.
Molok enkontru remata irmán Paola husu ba sira sujestaun ba enkontru formasaun sira tinan mai. Grupu rua husu atu hakle’an kona-ba Fiar hodi la’o hamutuk ho Tinan Fiar nian no hakle’an dokumentu sira Kreda nian. Grupu ida husu atu iha semináriu mós psikolojia nian atu bele koñese liután an rasik.
Juniora sira-nia liafuan ikus mak “obrigada barak ba madre Paola ba liafuan kmanek sira no komunidade Divina Providénsia ne’ebé fó fatin no ai-han ba ami iha loron hirak ne’e”.