Sam Phran (Thailand) – Antigas-Antigos Alunas/osFMA nian, halibur hamutuk iha Sam Phran – Thailand. Sira mai husi Provincia Australia, husi Cambodia, Jepang, India, Filipina, Korea, Vietnam, Myamar, Timor Leste no Thailandia.
Ho presenza husi Sentru Istituto nian: Konsilierra Jeral ba Familia salesiana sr. Maria Luisa Miranda, Delegada Mundial AAfma sr. Gabriella Patiño, sr. Maria Grazia Caputo servisu ba Direitos Umano, Presidente Confederasaun Mundial Aafma sra. Maria Maghini.
Iha loron abertura nian hahu ho danza maksimuk nian husi labarik no foinsa’e Thailandese nian.
Tuir kedas ho liafuan makloke ho mensajem husi Madre Jeral Madre Yvonne Reungoat nian lee husi Made Maria Luisa Miranda. Madre Yvonne nia mensajem fo korajem ba Antigas/os alunus sira nia tema:” Open mind, attetive listening to create a hopeful future”, ne’ebé interpela profundamente iha dimensaun karizmatika salesiana. Hilin importante no urjente liu iha ambitu edukasaun, iha difende Direitu umano no iha promosaun feto sira nian, ho forsa espiritualidade Salesiana esprime imi-nia atejiamentu profetiku, forza husi da mihi animas cetera tolle. Ne’e mak paixaun hanesan don Bosco no Madre Mazzarello a favor ba labarik no foinsa’e kiak sira iha ita nia tempu.
Loron daruak 10 de Outubro – Loron makloke ho selebrasaun Eukaristia selebra husi pe. Francis Cais sdb. Sai naroman ba atividade loron ne’e ho Konferensa kona ba “Education and Defense of Human Rights”, hato’o husi sr. Maria Grazia Caputo, Servisu iha Un Human Rights iha Genevra. Tematiku ne’e tau iha naroman karateristika ema Asiatiku sira nian: jentileza iha simu nian no iha attitude pronto atu Rona, vizaun ba futuru ne’ebé fo alimenta ba esperansa foun ba mudansa nian, no domin ba Karizma salesiano. Tematiku ne’ebé atual tebes ho ita nia tempu ohin loron nian. Ita moris dau-daun iha tempu ida ne’e, mudansa boot, komplesa no lalais liu. Tempu transizaun ne’ebé krea situasaun fluidità no inserteza. Disafiu barak ne’ebé ita tenke hasoru iha ne’ebé ita labele fo solusaun. Riskiu boot mak superfisiliadade no deskriminasaun. Dignidade umana, terminologia ne’ebé uza barak no lakon daudaun ninia signifikadu loos. Oinsa realiza Edukasaun ba Direitus umano. Liu husi Edukasaun deit, mak bele fo risposta maske iha tempu difisil nian. Don Bosco hili hodi tuir indikasaun husi Maria, Inan no Mestra.
Konferenza daruak aprezenta husi Dr. PR. Amutha Arokia Mary, husi India ho tema:” Familia no Feto iha Asia”. Hodi tau iha naroma Risku Teknologia modernu interpela familia ohin nian. Ho perguntas: “Relevansa saida ho papel gender iha familia no sosiedade ohin nian? Saida Prospetiva familia no femenilidade iha ita nia sekulu ne’e?
No loron remata ho Boanoite husi Presidente Conferesaun Mundial sra. Maria Manghini ho nia mensajem kona ba “sana Rai” ne’ebé ema halo sai furak. Nune’e mensajem ba Antigas/as Alunus FMA, hanesan “sana rai”, nune’e mak misaun boot ida atu hala’o hamutuk iha misaun salesiana.
Loron datoluk hau ho Mesa Redonda” Valores Ispiritualidade Salesiana”. Representante husi AAfma nain 5: Timor Leste Cipriano de Oliveira, husi India, Cambodia, Filipinas, Thailandia. Aafma hirak ne’e 1 Budista no ida Hindi. Hatudu oinsa sira simu valores sira husi uma FMA nian, agora valores sira ne’e sai sira nia rasik iha sira nia moris familia laran, hodi fahe ho ema seluk liuliu sira nia misaun iha ema kiik no kiak sira nia leet. Kontinua buka difende moris no proteje moris hodi fo dignidade ba kiik no kiak sira.
Remata loron ho boanoite husi sr. Gabriela Patiño Delegada Mundial Antigas/os Alunus. Ho mensajem:” Iha 2020, Instituto FMA sei selbra 150 anos nian fundasaun no imi Antigas-Antigos Alunos husi inizio kedas halo parte ba falia ida ne’e. Selebrasaun ne’e sei sai festa boot nune’e ita prepara hamutuk no mosris hamutuk, nu’udar familia boot ida ne’ebé namkari iha mundu tomak. Avenimentu boot ida ne’e, hakarak sai , liuliu oportunidade ida ba renovasaun”.
(Sebastiana Costa)