Presiza sai sarani “tanba konviksaun”, la’ós “tanba konveniénsia”. Ba pergunta kona-ba sá loos maka Kreda Bolívia nian sala iha kolaboradór parokiál balun nia formasaun, ne’ebé bainhira tama tiha iha vida polítika sira fila kotuk ba Kreda, bispu Balderrama subliña katak sarani tasak ida “prontu atu fó razaun ba nia fiar iha ámbitu públiku mós, […] fó sasin no haklaken ho nia vida, transmite entuziazmu no konvensidu”. Iha tebes urjénsia ba “konversaun konstante”, ne’ebé ema hotu Kreda nian tenke moris “nu’udar instituisaun” no nu’udar ema atu bele iha “renovasaun espirituál bazeia ba fiar”, bispu husi Basilea Felix Gmür hateten. Bispu ne’e mós propoin “mandatu ekleziál ofisiál” ba leigu/a sira, ne’ebé fó ba sira responsabilidade iha atividade pastorál.
Intervensaun sira husi xefe dikastériu nian
Husi Kongregasaun Jerál Sínodu nian bele haree Kreda nia multifaseta sira. Kongregasaun jerál XII no XII hala’o horisehik no ohin dadeer. Bispu sira husi parte hotu mundu nian intervein nine’e mós xefe dikasériu Kúria romana nian tuir ida-idak nia kompeténsia. Kardeál Leonardo Sandri, perfeitu Kongregasaun ba Kreda Orientál sira, fó hanoin kona-ba kondisaun “iha kazu ruma persegisaun nian no ida ne’ebé Kreda Orientál sira moris bá”. Nia sai sira-nia portavós hodi dehan katak sira hakarak atu “valoriza sira la’ós nu’udar minoria maibé nu’udar prezensa: prezensa ida fermentu nian ne’ebé fermenta masa tomak” Kreda nia istória “rejistra santu husi otas hotu, husi nasaun oioin, rasa oioin, língua no kultura”, observa kardeál Angelo Amato, perfeitu Kongregasaun Kauza Santu sira-nian, no dehan katak “iha santu sira, Kreda oferese espetákulu edifikante ida Evanjellu moris nian”. Dom Zygmunt Zimowski, prezidente Pontifísiu Konsellu ba Operadór Sanitáriu sira, konfirma tan katak liuhusi servisu ba moras sira Kreda fó sasin kona-ba “diakonia karidade nian”, sentrál iha ninia misaun. Tuir kardeál Monteiro De Castro, Penitensiáriu Maiór, fiar-na’in sira tenke “iha konxiénsia kona-ba salan nia todan iha mundu ida ne’ebé lakon tiha ona ‘sentidu salan nian’”, hodi deskobre filafali sakramentu rekonsiliasaun nian”. Prezidente Konsellu Komunikasaun Sosiál nian, Dom Celli, mantein katak evanjelizasaun foun husu atensaun ba “novidade kontestu kulturál nian”, maibé mós kona “métodu atu uza”. Ohin-loron kampu dijitál la’ós espasu ‘virtuál’ ne’ebé ladún importante konfronta ho mundu ‘reál’ no, se ita la haklaken Liafoun-Di’ak ho modu dijitál mós, ita iha risku atu abandona ema barak, basá ba sira ida-ne’e maka mundu sira ‘moris bá’”. Kreda prezente ona iha espasu dijitál, maibé dezafiu tuirmai mak troka ita-nia estilu komunikativu atu halo prezensa ne’e efikás liután”, dehan Dom Celli, konserteza ita labele “halo nabeen ita-nia fiar, maibé buka modu foun atu esprime iha ninia plenitude”.
Linguajen no inkulturasaun
Bispu balun reflete kona-ba linguajen no inkulturasaun. Ita be;e hetan sínteze di’ak ida husi kardeál Laurent Mosengwo Pasinya, arsebispu Kinshasa nian, ne’ebé husu kona-ba “linguajen sá loos utiliza atu komunika Jezús Kristu nia Maromak ba ema kontemporáneu ne’ebé para ita ona atu tau kestaun kona-ba Maromak ka tau kestaun ne’e ho modu laloos”. Ko’alia kona-ba inkulturasaun nia dehan katak ne’e maka “prosesu ida, nunka hotu, kona-ba inkarnasaun vida sarani no mensajen sarani iha kultura sira […].Evanjelizasaun maka diálogu permanente entre mensajen evanjeliku no kultura, ne’ebé iha natureza dinámika ni instavel”. “Evanjellu la troka – bispu Ladislav Nemet (Sérvia) salienta –, maibé ninia proklamasaun tenke hatais forma lahanesan tuir kontestu kulturál ita-nia tempu nian”.
Misaun kongregasaun relijioza sira-nian
Husi padre José Rodríguez Carballo, ministru jerál Frade Menór sira-nian. Mai hanoin atu evanjelizadór/a foun sira sai nakonu ho fiar loos, “haburas iha vida orasaun intensa”. “Paixaun ba Maromak – nia hatutan – tenke akompaña ho paixaun ba ema sira, liuliu sira be kiak liu”. “Paixaun ba Maromak – nia hatutan – tenke akompaña ho paixaun ba ema sira, liuliu sira be kiak liu”. Padre Dominikanu nia boot jerál, padre Bruno Cadoré, fó hanoin katak empeñu evanjelizadór nian “hetan nia ksolok no ni akbiit iha forsa kontemplsaunnian”. Ohin dadeer, kardeál Toppo, prezidente Konferénsia Episkopál Índia nian, dirije ba Kongregasaun relijioza sira atu “sai filafali misionáriu”. Iha sékulu sira liubá “sira halo buat estraordináriu no maravillozu”, maibé sei nune’e ka lae? della Conferenza episcopale indiana, perché diventino “di nuovo missionari”. “Psivel katak ita hahú fali serbisu hanesan multinasionál sira, hodi halo serbisu di’ak barak no nesesáriu atu hatán ba nesesidade materiál umanidade nian, hodi haluha tiha katak finalidade prinsipál sira-nia fundasaun nian maka lori Kerygma, Evanjellu, ba mundu ida ne’ebé lakon”?
Dezafiu ba ema no ba Kreda
Reflesaun haluan ba dezafiu no problema sira ne’ebé ohin interesa ema husi kontinete oioin, no Kreda oferese sasin no anúnsiu. Maibé se fiar “bele hamosu iha fuan laran-lahakmatek hasoru lialoos no di’ak ne’ebé buka kleur ona”, bispu españól González Montes haktuir, nia bele mós “provoka opozisaun ida ba Evanjellu, bainhira haree ba nia nu’udar obstákulu ba liberdade rasik no ideia ksolok nian” . Ema rejeita Kreda nia mensajen tanba “Evanjellu husu konversaun no renúnsia ba mundu ida nia konstrusaun lahó Maromak no lahó Kristu”. Dom Mario Grech, bispu Gozo nian, fiar katak fundamentál atu Kreda hela iha kazál defaktu sira ka sira ne’ebé divorsiadu no kaben fali nia sorin, ne’ebé hakarak kontinua sira nia dalan fiar nian. “Ba kazál defaktu sira, ne’ebé sente Majistériu nia hanorin nu’udar obstákulu ida iha sira-nia ulun no fuan, no sente difikuldade atu rekonsilia ho Kreda no karik ho Maromak, haree Kreda iha sira-nia sorin bele sai tebes duni nu’udar liafoun-diak”.
“Deskobre Maromak nia sinál sira”
Se husi parte ida emerje “kolen iha fiar”, liuliu iha Europa, bispu Uganda nian, Dom Wanok revela katak iha Áfrika orientál, “iha hakaran boot ba beibeik husi ema barak atu koñese no komprende Maromak nia Liafuan”. Tuir Dom Zollitsch, prezidente Konferénsia Episkopál Alemaña nian, evanjelizasaun foun tenke “tulun ema atu lori ba naroman fiar ne’e nia kadoras sira-ne’e no tulun sira deskobre Maromak nia sinál iha moris loroloron”.
Lian husi Kreda ne’ebé terus
Interbensaun ikus mai husi Dom Joseph Werth, nispu Rain ida ne’ebé komunizmu “husik marka kle’an ne’ebé hamta’uk”. Kreda iha Rússia ohin nian harii iha “fundamentu mártir sira sékulu XX nia leten”, Werth nota, no agora empeña an iha “prosesu loos no tebes ida kona-ba estudu no ensinamentu mai husi Konsíliu Vaticanio II”, husi loron “11 Outubru 2012 to’o 8 Dezembru 2015”. Dom Cristoforo Palmieri ko’alia kona-ba mártir sira Albánia nian no Dom Shlemon Warduni ko’alia kona-ba ézodu sarani sira-nian iha Irake. Lian sira ne
’ebé nalian bispu Lucas Ly Jingfeng husi Xina nia lian, mensajen ida ne’ebé ohin dadeer lee iha abertura sesaun nian. “Ita-nia Kreda iha Xina”, nia hakerek “ba tinan limanulu maka suporta persegisaun sira”, no konserva fiar ida “metin to’o ohin loron”. Bispu releva katak iha fatin seluk “laran-morna, infidelidade no sekularizasaun hadaet kleru barak”. Iha Kreda Xina nian fali “leigu sira devotu liu kleru sira. Piedade, fidelidade, sinseridade no devosaun leigu sarani Xina nian labele doko uitoan kleru sira rai-li’ur nian?” “Ha’u fiar katak sarani Xina sira nia fiar bele konsola Amu-Papa”.