Superiora Jerál Institutu FMA nian, Madre Chiara Cazzuola, loke Sirkulár Nú. 1059 hodi hato’o agradesimentu ba espresaun prosimidade no fraternidade nian ne’ebé simu—inklui liuhosi mensajen sira iha sítiu web Institutu nian no kanál seluk komunikasaun nian—iha okaziaun Loron Mundiál Gratidaun nian 2026 no ba laran-luak hodi haruka kontribuisaun finanseira ba konstrusaun ” Kompleksu Santa Maria Troncatti ” (SMT) iha Sucúa, Ecuador.
Ha’u hakarak agradese ba Inspetora Ekuadór nian, Irmán Lupe Judith Erazo Arce, ninia Konsellu, no irmán sira hotu Inspetoria Sagrado Coração nian tanba fó mai ha’u oportunidade atu koñese, maski tempu badak de’it, aspetu oioin Ekuadór nian: nasaun ida ne’ebé furak tebes no diversu iha ninia jeografia, klima, antropolojia, no lokalizasaun koloka ” iha mundu nia klaran.”
Itinerariu ida santidade misionária nian
Durante ha’u-nia vizita ba Inspetoria doben ida-ne’e, ha’u la’o ho emosaun tuir Santa Maria Troncatti nia ain-fatin, hodi vizita fatin sira ne’ebé nia moris no pasa nia moris to’o nia iis ikus ba nia maun-alin sira, hodi sai madrecita ba ema hotu. Misaun ne’ebé nia hala’o, ho paixaun no laran-manas apostóliku, hasoru buat hotu foun no kompletamente deskoñesidu ba nia, hanesan haktuir iha ninia karta no biografia oioin ne’ebé dedika ba nia.
Iha enkontru sira-ne’e, ha’u sente apresiasaun sinseru husi Kreda lokál, bispu sira, amlulik sira, no autoridade sivíl sira ba ita-nia prezensa no empeñu ba edukasaun, nu’udar parte Família Saleziana nia lala’ok ne’ebé sai folin-boot no potensial liutan.
Esperiénsia ida ne’ebé signifikativu liu mak enkontru pesoál no diálogu oin-ho-oin/ (ida ho ida) ho Santa Maria Troncatti, ho ninia santidade moris nian, ne’ebé ha’u sempre hanoin hanesan normál no baibain. Maibe ha’u konsiente, katak ida-ne’e la’ós faktus. Loos duni katak hodi hatene biografia sira no lee karta sira, ita halibru ema ida nia dalan/caminhu ho nia defeitu, virtude, rekursu, problema, moras, matan-been sira—buat hotu ne’ebé refere ba natureza umana, inklui luta atu hasoru moris loroloron nian ne’ebé dala barak todan no susar iha kontestu ida ne’ebé dekonhesidu no dalaruma la favoravel. Maibé buat ne’ebé Irmán Maria esperimenta no oinsa nia hala’o ne’e estraordináriu duni, tanba ida-ne’e sustenta husi domin ida ne’ebé brani no eroiku.
Dosilidade ba Maromak nia Hakarak no Abandona konfiansa iha Maria
Segredu husi ezisténsia ida hanesan Irmán Troncatti nian mak hetan iha ninia konfiansa inkondisionál iha Jezús no ninia konfiansa totál ba Maria: Inan no Tulun.
Di’ak ba ita atu reflete katak nia, agora santa ida, la’o iha dalan umanidade no frajilidade nian hanesan ita. Ninia istória pesoál maka furak, maibé buat ne’ebé marka liután, la’o tuir nia ain-fatin, vizita fatin sira ne’ebé nia moris no hala’o serbisu, estraordinária tebes ninia fó-an, ka di’ak liu, estraordinária tebes Maromak nia asaun iha nia.
Ida-ne’e sai evidente bainhira rona sasin sira hosi sira ne’ebé koñese nia diretamente ka liuhosi memória sira ne’ebé sira nia família hatutan. Ninia santidade mak santidade ida ne’ebe nakonu ho Evanjellu, karakteríza husi ema ida ne’ebé iha abut kle’an iha Maromak nia Liafuan, dosil ba Ninia lian, abandona ba Ninia vontade, no laran metin tomak ba Maria Auxiliadora, ne’ebé iha sirkunstánsia hotu sai ninia apoiu no konsolasaun.
Nia mak tulun nain ne’ebé halo operasaun ho nia liman rasik, nia intelijénsia, nia kompetensia enfermeira nian. Buat hotu ne’ebe esplika akontese iha Irmán Maria Troncatti nia moris loroloron la’ós buat baibain ida. Nia kura ho kbiit efikasia “Ave Maria”, hodi bolu fila fali ema moras no terus ba fiar, atu tau fiar iha Maromak nia Inan no ema hotu nia Inan. Ho dalan ida-ne’e, nia konverte fali sira ne’ebé kanek la’ós de’it fíziku maibé mós iha sira-nia umanidade no dignidade, ho forsa únika fiar no konfiansa iha Jezús nia prezensa no iha Virjen Santa Maria nia intervensaun.
Santidade ida husi oin salezianu
Modelu santidade nian ne’ebé propoin husi Don Bosco no Madre Mazzarello mak “da mihi animas cetera tolle” no “A te le affido”: entrega totál ba Maromak ba foin-sa’e mane no feto sira-nia salvasaun. Ida-ne’e maka “modelu ida ne’ebé radikál no austeru tebes ne’ebé halo ita hakfodak: obediénsia ida ne’ebé laiha limite, laran-luak tebes; estilu moris ida ne’ebé esensial, asétiku, ksolok; badinas impresionante iha servisu ba misaun komunitária; karidade ne’ebé laiha limite; relasionalidade ida ne’ebé nakonu ho domin no laran kmaus, afetuozu tebes, unidu ho kastidade rigorozamente ho vijilante no defende; ezersisiu ida ne’ebe kontinu iha Maromak nia prezensa no diálogu domin nian ho Nia; fidelidade ida ne’ebe absoluta ba preskrisaun kiik regra nian, liuliu iha prátika sira piedade nian, kapasidade ida atu adaptamentu ba buat hotu to’o sakrifísiu boot; tensaun apostolika ne’ebe ardente liu”.
Don Bosco no Madre Mazzarello mehi kona-ba sira-nia oan-mane no oan-feto sira orientadu totál ba Maromak nia supremazia absoluta iha sira-nia moris, iha divizau radikál no iha don ba an rasik nian lahó hanoin oioin, moris buat hotu ba Maromak nia glória no klamar sira-nia salvasaun.
Atu komprende profilu ne’ebé Don Bosco hanoin ba nia oan-feto sira, ita bele lee filafali, iha Aneksu sira ita-nia Konstituisaun nian, karta ne’ebé nia hakerek iha 24 Maiu 1886, hodi konsidera nesesidade loloos Institutu nian:
“Husi buat ne’ebé ha’u komprende iha Na’i, ida ne’e (Institutu) presiza irmán sira ne’ebé informadu ho espíritu mortifikasaun no sakrifísiu nian, atu sira hadomi serbisu no terus ba Jezús Kristu no ba maluk seluk nia diak. Presiza madre sira ne’ebé konvensidu ho di’ak, katak obediénsia loloos, lahó observasaun ka lamentasaun, ne’e maka dalan ne’ebé sira tenke la’o ho aten-barani atu to’o lalais ba santidade no perfeisaun. Presiza irman sira ne’ebe hatene domina sira nia afetu no mantein sira nia fuan ba Maromak de’it, nune’e bele dehan ho S. Francisco de Sales nia liafuan: “Se ha’u hatene katak fibra ida ha’u nia fuan nian la’ós ba Maromak, nia sei harahun ha’u”. Husi Irmán sira ne’ebé la arrepende mundu ka sasán sira ka konfortu ne’ebé sira renunsia ona, irmán sira ne’ebé konsidera moris iha pobreza no pobreza hanesan sira nia glória. Hanesan sira nia Espozu divinu Jezús, ne’ebé, maski riku, maibe halo-an sai kiak atu hariku klamar sira ho nia grasa no halo sira sai erdeiru ba Lalehan, irman sira ne’ebé laiha ambisaun seluk atu tuir iha rai ne’e, maibe tuir Jezús Kristu iha ne’ebe umilladu, haleu ho ai-tarak no prega iha Krús, hafoin hale’u no hasa’e nia ba lalehan, ho hatais glória nian, presiza madre sira, ho hahalok di’ak […]. espíritu ksolok loloos nian, desideriu liuliu hakarak sai santa, la’ós liuhusi hahalok estraordináriu sira, maibé liuhusi obra komún sira”.
Nia mós asegura mai ita katak nia sei reza husi Bazílika Torino nian iha loron 24 fulan-Maiu, iha-ne’ebé nia sei entrega ba Maria Auxiliadora “dame entre povu sira, ita-nia komunidade edukativa sira hotu no, liuliu, sira ne’ebé moris iha terus no susar, foin-sa’e sira ne’ebé ita hadomi tebes, nesesidade sira mundu nian no Kreda nian”.
Ikus liu, nia dezeja “Festa Ksolok Maria Auxiliadora nian, ne’ebé tinan ida-ne’e koinside ho Solenidade Pentekostes nian! Atu Espíritu Santu haraik mai ita atu moris prezente ho intensidade no atu haree futuru esperansa foun nian, ba ema hotu.”
Fonte: cgfmanet.org


