![]()
Hafoin katekeze sira ne’ebé “trasa fali Jezús nia moris tuir Evanjellu, husi moris to’o mate no moris-hi’as”, iha audiénsia jerál ne’ebé hala’o iha kuarta dadeer, 15 Outubru, iha Prasa S. Pedro, Papa Leão XIV hahú parte finál siklu Jubileu nian “Jezús Kristu Ita-nia Esperansa” no loke kapítulu “Kristu nia Moris-Hi’as no Dezafiu sira ohin-loron nian ho mundu”. reflesaun “Ida ne’ebé Moris-Hi’as, Fonte Moris Esperansa Umanu nian.”
“Ita sei husik mistériu Kristu nian, ne’ebé kulmina iha Resurreisaun, liberta naroman salvadór iha kontaktu ho realidade umana no istórika atuál, ho nia pergunta no dezafiu sira”, Papa hateten hosi palku sagradu Bazílika Vatikanu nian, hafoin nia paseiu kostumeiru entre sarani sira iha nia ZIP mutin, ne’ebé lori tempu barak liu duké baibain hodi kumprimenta ema hotu, tanba Prezensa hosi peregrinu sira maizumenus 60,000 obriga Pontífise liu Bernini, tuir dalan della Conciliazione, iha ne’ebé ema lubun ida ne’ebé haksolok kumprimenta nia. No sira hotu parese hakuak nia bensaun sira, nia atensaun espesiál ba labarik sira, no nia hamnasa ba ema rihun ba rihun ne’ebé halibur iha barreira sira.
Scandaliza klamar no fuan umanidade nian no analiza buka ksolok ne’ebé laiha rohan, mamuk ne’ebé sei prenxe maski iha objetivu barak ne’ebé atinji ona no hamrook ba rohan-laek ne’ebé sempre dudu ita ba li’ur, Papa esplika katak “pergunta sira ne’ebé kle’an liu” bele hetan resposta “de’it hosi Jezús, mate no moris-hi’as”. No katak, bainhira ita husu ba ita-nia an se “iha duni pontu ida ba ita atu to’o”, se “ita-nia ezisténsia iha signifikadu”, no “oinsá maka ema inosente barak nia terus bele hetan sosa fali“, Kristu “sai ita-nia kompañeiru”. Nia iha ita-nia sorin iha “viajen ne’ebé dala barak halo kole, todan, misteriozu” ezisténsia nian. “Nia de’it mak bele hakonu ita-nia botir bee mamuk bainhira hamrook sai insuportável”, subliña Pontífise.
![]()
Nia mós mak pontu to’o ita-nia viajen nian. La ho nia domin, viajen moris nian sei sai hanesan la’o-rai ida sem destinu, sala trájiku ida ho destinu ne’ebé lakon. Ita maka kriatura ne’ebé frajil. salan maka parte ida husi ita-nia umanidade; ne’e mak kanek salan nian ne’ebé halo ita monu, rende, desesperadu. Atu hamriik fali, maibé, signifika hamriik fali no hamriik iha ita-nia ain. Ida ne’ebé Moris-Hi’as garante ita-nia destinasaun, lori ita ba uma, iha-ne’ebé ita hein, hadomi, salva ita. Atu halo viajen ho Nia iha ita-nia sorin signifika atu esperiénsia hetan apoiu maski buat hotu, hamate no hametin iha prova no susar sira ne’ebé, hanesan fatuk todan sira, ameasa atu trava ka dezvia ita-nia istória.
Atu hatudu oinsá enkontru ida ho Jezús muda ita, Amu-Papa foka ba ema ida-idak nia moris, “marka ho akontesimentu sira ne’ebé sura labele, nakonu ho nuansa no esperiénsia oioin”, iha klima sira ne’ebé ema ida-idak esperiénsia—”dalaruma ita sente ksolok, dalaruma triste, dalaruma satisfeitu, ka estres, gratifikadu, ka desmotivadu”—; kona-ba esforsu loroloron nian—”ita moris okupadu, ita foka ba atinjimentu rezultadu sira, ita to’o atinji objetivu sira ne’ebé aas no prestijiadu”—; kona-ba espetativa sira—”ita nafatin suspende, prekáriu, hein susesu no rekoñesimentu—ne’ebé bele halo ita hamrik fali.
Ita hakarak sai kontente, maibé susar tebes atu atinji ida-ne’e beibeik no lahó mahon sira. Ita simu ita-nia limitasaun sira no, iha tempu hanesan, ho impulsu irreprensivel koko atu ultrapasa. Ita sente iha laran katak buat ruma sempre falta. Loos duni katak, ita la kria ba buat ne’ebe kurang, maibé ba plenitude, atu goza moris no moris iha abundánsia, hanesan Jezús espresa iha Evanjellu João nian.
![]()
Jesus satisfás ho hamrook ba plenitude
Maibé la’ós “iha papél sira”, “iha podér”, ka “iha pose sira” maka “hakarak abismal” “fuan” nian ne’e hetan “nia resposta ikus”, Pontífise klarifika, maibé liuliu “iha serteza katak iha ema ruma ne’ebé garante” “impulsu” ne’e no “iha koñesimentu” katak “hein sei la hetan deziluzaun ka frustradu”. Ida-ne’e maka esperansa, labele konfunde ho otimizmu, ne’ebé dala barak “dezanima ita, haree ita-nia espetativa sira nakfera,” Papa espesifika liután, hodi hatutan katak envezde “esperansa promete no entrega.”
Jezús Moris-Hi’as mak garantia realizasaun ida-ne’e! Nia mak bee-matan ne’ebé satisfás ita-nia hamrook hamrook rohan-laek ba plenitude ne’ebé Espíritu Santu kuda iha ita-nia fuan. Kristu nia Moris-Hi’as, tuir loloos, la’ós akontesimentu simples ida iha istória umana, maibé akontesimentu ne’ebé transforma husi laran.
Fonte Moris nian ida ne’ebe Permanente
Imajen hosi “bee-matan”, ne’ebé “hamate hamrook no refreska”, “rega rai no ai-horis sira”, halo “fertil no moris, saida maka sei sai maran”, ne’ebé fornese refresku “oázis fresku nian” ba “viajante ne’ebé kole”, ne’ebé, ho liafuan badak, hanesan “prezente gratuitu ida ba natureza”, “ema” no “la iha bee”. labele moris,” mak ba Leão XIV imajen ne’ebé permite ita atu komprende di’ak liután sé mak Jezús no prezente ne’ebé Nia oferese ba umanidade.
Ida ne’ebé moris hi’as maka fonte moris ne’ebé nunka maran ka hetan alterasaun. Nia nafatin moos no prontu ba ema ne’ebé hamrook. No bainhira ita gosta liután mistériu Maromak nian, ita atrai liután ba ida-ne’e, nunka sai kompletamente satisfeitu. Santu Agostinho, iha livru numeru sanulu Konfisaun nian, kaptura ita-nia fuan sira-nia hakarak ne’ebé la hotu no espresa iha Inu famozu ba Beleza: “Ita-boot hasai ita-boot nia morin, no ha’u dada iis no hakarak Ita-boot, ha’u koko no hamlaha, no hamrook; Ita-boot kona ha’u, no ha’u halakan ba Ita-bootdesideriu ba Itaboot nia dame.” Jezús, ho nia moris-hi’as, garante ona mai ita bee-matan permanente ida moris nian: Nia mak Ida ne’ebé Moris, hadomi moris, manán mate hotu. Tanba ne’e, nia bele oferese refreskamentu mai ita iha ita nia viajen iha rai no asegura dame perfeitu iha eternidade.
Esperansa serteza ba dame ne’ebé laiha rohan
No ikus liu, ho liafuan balun, Pontífise oferese sumáriu ida ne’ebé maka folin-boot: “husi Kristu nia moris-hi’as” maka “esperansa mosu”, no esperansa ida-ne’e maka “fó mai ita sabor ida, maski moris nia susar”, hosi “hakmatek kle’an no ksolok nian” hosi “dame ne’ebé Nia mesak bele fó mai ita iha rohan, lahó rohan”.
Fonte: Vatican News
![]()
