![]()
Iha fuan reflesaun ohin nian, iha Audiénsia Jerál dedika ba diálogu interrelijiozu, ha’u hakarak koloka Na’i Jezús nia liafuan ba feto samaritana: “Maromak mak espíritu, no sira ne’ebé adora Nia tenke adora iha espíritu no lia-loos” (Jo 4,24). Iha Evanjellu, enkontru ida-ne’e revela esénsia diálogu relijiozu auténtiku nian: troka ida ne’ebé akontese bainhira ema loke an ba malu ho sinseridade, rona ho atensaun, no hariku malu resiprokamente. Ne’e mak diálogu ne’ebé moris husi hamrook: Maromak nia hamrook ba ema nia fuan no ema nia hamrook ba Maromak. Iha posu Sikar nian, Jezús ultrapasa barreira kultura nian, jéneru nian, no relijiaun nian. Nia konvida feto samaritana ba komprensaun foun ida kona-ba adorasaun, ne’ebé la limita ba fatin partikulár ida—“la’ós iha foho ne’e ka iha Jeruzalén”—maibé realiza iha Espíritu no lia-loos. Momentu ida-ne’e kapta núkleu loloos diálogu interrelijiozu nian: deskoberta Maromak nia prezensa hale’u fronteira hotu no konvite atu buka Nia hamutuk ho reverénsia no haraik-an.
Tinan neen-nulu liubá, iha 28 Outubru 1965, Konsíliu Vaticano II, ho promulgasaun Deklarasaun Nostra Aetate, loke orizonte foun enkontru nian, respeitu nian, no ospitalidade espirituál nian. Dokumentu luminozu ida-ne’e hanorin ita atu hasoru relijiaun seluk nia seguidor sira la’ós nu’udar ema estranjeiru, maibé nu’udar kompañeiru iha dalan lia-loos nian; atu fó onra ba diferensa sira hodi afirma ita-nia umanidade komún; no atu dixerni, iha buka sinseru relijiozu nian, reflesaun ida hosi Mistériu divinu ida de’it ne’ebé hakuak kriasaun tomak.
Liuliu, labele haluha katak Nostra Aetate nia orientasaun inisiál maka ba mundu Judeu, ho ne’ebé Saun João XXIII iha intensaun atu estabelese fali relasaun orijinál. Ba dala uluk iha istória Igreja nian, tratadu doutrinál ida kona-ba abut judaiku sira kristaun nian sei hetan forma, ida ne’ebé iha nivel bíbliku no teolójiku reprezenta pontu ida ne’ebé labele fila fali. «Povu Testamentu Foun nian iha ligasaun espirituál ho liñajen Abrão nian. Kreda Kristu nian, defaktu, rekoñese katak inísiu sira nia fiar nian no ninia eleisaun hetan tiha ona, tuir mistériu divinu salvasaun nian, iha patriarka sira, iha Moisés, no iha profeta sira» (NA, 4). Nune’e, Igreja, “hanoin kona-ba eransa ne’ebé nia fahe ho ema Judeu sira, no la’ós tanba motivu polítiku sira maibé tanba karidade relijioza evanjelika, lamenta ódiu, persegisaun sira, no manifestasaun hotu-hotu anti-semitizmu nian ne’ebé diriji hasoru ema Judeu sira iha kualkér tempu no hosi ema naran de’it”. Desde entaun, ha’u nia antesesór sira hotu kondena anti-semitizmu ho termu sira ne’ebé klaru. No nune’e ha’u mós konfirma katak Igreja la tolera anti-semitizmu no kombate ida-ne’e, tanba Evanjellu rasik.

Ohin ita bele haree ho gratidaun ba buat hotu ne’ebé alkansa ona iha diálogu Judeu-Katóliku iha dékada neen ne’e nia laran. Ida-ne’e la’ós de’it tanba esforsu ema nian, maibé tanba ita-nia Maromak nia asisténsia, ne’ebé, tuir konviksaun sarani, mak diálogu rasik. Ita labele nega katak durante ne’e mosu mós dezentendimentu, difikuldade, no konflitu, maibé buat hirak ne’e nunka impede kontinuasaun diálogu. Ohin mós, ita labele husik sirkunstánsia polítika no injustisa sira hosi ema balun atu distrai ita hosi amizade, liuliu tanba ita atinje ona buat barak to’o agora.
Espíritu Nostra Aetate nian kontinua fó naroman ba Igreja nia dalan. Nia rekoñese katak relijiaun hotu-hotu bele reflete “raiu ida lia-loos nian ne’ebé fó naroman ba ema hotu” (nú. 2) no buka resposta sira ba mistériu boot sira ezisténsia umana nian, nune’e diálogu tenke la’ós de’it intelektuál, maibé espirituál tebes. Deklarasaun ne’e konvida Katóliku hotu-hotu—bispu sira, kleru, ema konsagradu sira, no fiar-na’in leigu sira—atu envolve sinseramente iha diálogu no kolaborasaun ho seguidor sira relijiaun seluk nian, hodi rekoñese no promove buat hotu ne’ebé di’ak, loos no santu iha sira-nia tradisaun. Ida-ne’e nesesáriu ohin loron iha pratikamente sidade hotu-hotu iha mundu ne’ebé, tanba mobilidade umana, ita-nia diversidade espirituál no relijioza hetan bolun atu hasoru no koeziste fraternamente. Nostra Aetate fó hanoin mai ita katak diálogu loloos iha abut iha domin, fundasaun úniku ba dame, justisa, no rekonsiliasaun, enkuantu rejeita ho firmeza kualkér forma diskriminasaun ka persegisaun nian, hodi afirma dignidade hanesan ema ida-idak nian.
Entaun, maun-alin doben sira, tinan neen-nulu liutiha Nostra Aetate, ita bele husu ba ita-nia an rasik: saida mak ita bele halo hamutuk? Resposta simples: mai ita atua hamutuk. Liu fali uluk, ita-nia mundu presiza ita-nia unidade, ita-nia amizade, no ita-nia kolaborasaun. Ita-nia relijiaun ida-idak bele kontribui atu hamenus ema nia terus no tau matan ba ita-nia uma komún, ita-nia planeta Rai nian. Ita-nia tradisaun ida-idak hanorin lia-loos, kompaixaun, rekonsiliasaun, justisa, no dame. Ita tenke reafirma ita-nia servisu ba umanidade iha tempu hotu-hotu. Hamutuk, ita tenke matan-moris hasoru abuzu ba Maromak nia naran, ba relijiaun, no ba diálogu rasik, no mós hasoru perigu sira ne’ebé hamosu hosi fundamentalizmu relijiozu no estremizmu. Ita mós tenke aborda dezenvolvimentu responsável intelijénsia artifisiál nian, tanba, hanesan alternativa ida ba umanidade, ida-ne’e bele viola maka’as ninia dignidade rohan-laek no neutraliza ninia responsabilidade fundamentál sira. Ita-nia tradisaun sira iha kontribuisaun boot tebes atu halo ba umanizasaun teknolojia nian no nune’e atu inspira ninia regulamentu, hodi proteje direitus umanus fundamentál sira.
Hanesan ita hotu hatene, ita-nia relijiaun sira hanorin katak dame hahú iha ema nia fuan. Iha sentidu ida-ne’e, relijiaun bele iha papél fundamentál. Ita tenke restaura esperansa ba ita-nia moris pesoál, ita-nia família, ita-nia bairu, ita-nia eskola, ita-nia aldeia, ita-nia rain, no ita-nia mundu. Esperansa ida-ne’e bazeia ba ita-nia konviksaun relijioza sira, iha fiar katak mundu foun bele iha.

Tinan neen-nulu liubá, Nostra Aetate lori esperansa ba mundu, pós-Funu Mundiál Daruak. Ohin, ita hetan bolu atu estabelese fali esperansa ne’e iha ita-nia mundu ne’ebé nakonu ho funu no ita-nia ambiente naturál ne’ebé degradadu. Mai ita hamutuk, tanba se ita hamutuk, buat hotu bele. Mai ita asegura katak laiha buat ida maka fahe ita. No ho espíritu ida-ne’e, ha’u hakarak hato’o dala ida tan ha’u-nia agradesimentu ba ita-boot sira-nia prezensa no ita-boot sira-nia amizade. Mai ita hatutan espíritu amizade no kolaborasaun ida-ne’e ba jerasaun tuirmai, tanba ida-ne’e mak pilár loloos diálogu nian.
No agora, mai ita para uitoan iha orasaun nonook: orasaun iha kbiit atu transforma ita-nia atitude sira, ita-nia hanoin sira, ita-nia liafuan sira, no ita-nia hahalok sira.
Fonte: Vatican.Va
