
Ir. Julia Fernandes, FMA hetan oportunidade hodi haklean hamutuk ho professore sira kona ba patto educativo global, ne’ebe husik hela husi maktoban Papa Francisco iha dia 12 setembro 2019 ba aliansa ida entre sira hotu ne’ebé serbisu iha área edukasaun no kultura nian, ho objetivu atu muda mundu liuhusi edukasaun, arte, divertimentu, desportu, nst.
Patto educativo global konvida edukadór sira atu sai sasin no protagonista iha aldeia edukativo ne’ebé hetan formasaun adekuadu hodi kolabora atu harii “aldeia edukativa” la’ós de’it nu’udar “profesór” maibé mós hanesan “sasin” sira hosi “kultura enkontru nian”. Estudante sira iha direitu atu “haree” sasin sira iha sira nia profesór sira. Edukasaun la’ós transmisaun de’it husi koñesimentu, maibé pasajen husi moris ida hodi “Hanorin oinsá atu hanoin, oinsá atu sente di’ak, no akompaña sira oinsa atu halo. Edukasaun tuir Don Bosco nia hanoin katak edukasaun mak buat ruma fuan nian, iha nebe Maromak deit mak na’in no ita sei la konsegue halo buat ruma ba nia, tamba Maromak mak bele fo savi ba ita atu loke ema ne’e nia fuan». Tan ne’e iha ambiente edukativo Salesiano, Edukador sira presisa eduka integralmente, hodi anima, hela ho labarik sira, iha kampu, aula no iha fatin rekreasaun hodi nunka husik estudante sira hela ka halimar mesak maibe iha nafatin oportunidade atu kuinese no diriji ba dalan ne’ebé loos.
Formasaun ohin tulun liu tan profesore sira atu “simu Patto Educativo Global iha estilu Sistema preventivu nian, hodi servisu iha rede ho Familia Saleziana, Instituisaun sira no ajensia educativa nasional e internasional, interkultural, interrelijiozu no interkongregasional”, hodi koko tau iha pratika Empeñu hitu husi Pato Educativo Global: 1. Tau ema iha/nu’udar sentru Iha ita nia prosesu edukasaun nian, tenke tau ema nudar sentru, atu bele hasai ninia espesifisidade no ninia kapasidade atu iha relasaun ho ema seluk no kontra kultura nebe gosta soe soe deit. 2. Rona Jerasaun foun sira Rona labarik sira nia lian, adolexente no foinsae sira, atu harii hamutuk futuru ida justisa no paz nian no ema ida-idak hetan moris ne’ebe digno. 3. Promove feto sira Favorese partisipasaun ativa ba labarik no foinsae feto sira iha edukasaun. 4. Familia nia responsabilidade, Familia mak edukador primeiro no sujeitu importante liu ba oan sira nia edukasaun. 5. Nakloke ba ospitalidade, Eduka no eduka-an rasik atu hatene simu, nakloke ba sira nebe vulneravel no marzinalizadus 6. Hafoun Ekonomia no politika, Estuda modu foun atu komprende ekonomia, politika, kresimentu no progresu, atu serbi ema no familia umanidade tomak tuir prespetiva ekolojia integral nian. 7. Tau matan/proteje ba uma komun, Proteje no kultiva ita nia uma komun, proteje ninia rekursu sira, hakiak estilu moris ida nebe sobrio no fokus liu ba enerjia renovavel (foun nafatin) no respeitu ba ambiente.

Ho Patto Educativo Global Amo Papa Fransisco hakarak promove renovasaun iha empenhu ba edukasaun labarik no foinsae sira nian, la’os deit iha institusaun eskolastika formal nian, maibe mos iha ambiente edukativu sira nebe não formal, hanesan sentru juvenil sira, grupo sira i asosiasaun sira; iha familia no iha komunidade. Iha parte seluk, Amo papa mos hakarak halakan fila fali edukador sira nia dedikasaun hodi “Rekonstrui/harii fila fali Patto Educativa Global”, tanba Amo Papa iha hakarak atu ema hotu tau hamutuk sira nia esforsu iha aliansa educativa ida nebe luan liu tan, iha kapasidade atu forma individu sira nebe maduro iha kapasidade atu supera (hakat liu) divizaun sira no konflitu sira no forma fila tali relasaun ba umanidade ida nebe fraternu liu tan.
Tan ne’e Patto edukativo global lao diak tebes ho sistem preventivu tamba Iha ambiente educativo salesiano, “asiste” katak akompaña labarik no foin-sa’e sira, hela iha sira leet, apresia buat ne’ebé sira iha, rona buat ne’ebé sira rona hodi tulun sira atu buras iha ema nia dimensaun hotu ho Fuan EDUKADOR nebe fo tulun : tamba «labarik sira nia matan hateke BA EDUKADOR sira, nudar presenza aman, inan ka bin-maun iha sira leet» Matan atu hare no Liman atu serbisu «labarik sira presisa liman ida nebe diak atu tau matan ba sira, gia sira ba virtude diak, hadook sira husi buat at)» Kakutak atu hanoin no halo diak ba estudante sira, preukupa ba sira nia klamar atu buka sira sai sarani diak no cidadaun onesto « fo mai hau klamar buat seluk lori ba»
Ir. Julia apresia tebes ba diretora da escola no profesor sira ne’ebé iha hakarak boot no ho disponibilidade tomak atu hetan gia no tulun hodi bele kontinua haklean patto educativo global tuir estilu edukativo salesiano hodi nune’e moris paixaun liu tan ba sira nia misaun no foti ho responsabilidade sira nia empenhu konkretu atu kontinua halo diak liu tan iha kampu edukativo ho domin no fuan Don Bosco; sai mestri, belun no edukador kualidade hodi prepara jerasaun foun ho esperansa atu bele sai ema diak, tasak no pronto atu fo sira nia kontribuisaun hodi harii sosiedade ida nebe umano liu tan. Formasaun ne’ebé realiza ho dinamika kreativo ne’ebé la halo kole maibe sente tempo liu lalais deit. Formasaun remata ho avisu sira nebe presisa fo atensaun liu tan husi diretora da escola.
Ir. Julia Fernandes, FMA


