Iha Sexta-feira, 24 Outubru 2025, Santu Padre Papa Leão XIV simu iha audiénsia Sua Eminénsia Kardeál Marcello Semeraro, Prefeitu Dikastériu ba Kauza Santu sira-nian. Durante audiénsia, Supremu Pontífise fó autorizasaun ba Dikastériu atu promulga Dekretu kona-ba:
– Martíriu sira Servidór Maromak nian Jan Świerc no kompañeiru na’in ualu, profesadu amlulik Sosiedade Saleziana S. João Bosco nian, mate entre tinan 1941 no 1942, tanba ódiu ba fiar, iha kampu konsentrasaun sira Auschwitz (Polónia) no Dachau (Alemaña).
Dekretu ida-ne’e rekoñese martíriu nain 9 ne’ebe nu’udar Maromak nia Atan, amlulik polaku sira hosi Sosiedade S. Francisco de Sales (Salesianu), ne’ebé mate iha loron 27 fulan-Juñu tinan 1941, no loron 7 fulan-Setembru tinan 1942. Durante períodu Nazista, sira hotu hala’o sira nia serbisu iha Polónia, envolve iha atividade hanorin no pastorál; Na’in ualu hosi sira pertense ba Inspetoria Krakovia nian hosi St. Hyacinth hosi Dioseze Krakovia nian no ema kaer, tortura no oho iha kampu konsentrasaun Auschwitz nian; Padre Franciszek Miska pertense ba Inspetoria Krakow husi São Alberto de Pila iha Dioseze Włocławek no mate iha kampu konsentrasaun Dachau iha Alemaña.
Tuir mai alega orden ne’ebé propoin tuir sira nia Pozisaun:
- Padre Ignacy Antonowicz ho tinan lima nulu resin ida, profesór no diretór Estudante Teolójiku Salezianu iha Krakóvia, mate iha Auschwitz iha loron 21 fulan-jullu tinan 1941, nu’udar rezultadu husi tratamentu aat ne’ebé haterus nia.
- Padre Karol Golda ho tinan ruanulu-resin-hitu, joven liu iha grupu laran, profesór teolojia iha Institutu Salezianu iha Oświęcim (sidade ne’ebé koñesidu ho naran alemaun Auschwitz), hetan tiru iha loron 14 Maiu 1942, iha Auschwitz, tanba rona soldadu alemaun na’in rua nia konfisaun.
- Padre Włodzimierz Szembek ho tinan lima-nulu-resin-neen, ne’ebé tama iha vida relijioza ho idade matura ona no hetan ordenasaun nu’udar amlulik ho tinan lima-nulu-resin-ida, asistente pastor iha Skawa, mate iha Auschwitz iha loron 7 fulan-setembru tinan 1942, nu’udar rezultadu hosi tratamentu aat ne’ebé nia hetan.
- Padre Franciszek Harazim ho tinan lima nulu resin neen, diretór eskola sekundária Oświęcim no profesór teolojia iha semináriu boot salezianu iha Kraków, mate iha Auschwitz iha loron 27 fulan-juñu tinan 1941.
- Padre Ludwig Mroczek ho tinan tolunulu-resin-neen, ne’ebé hala’o serbisu pastorál iha parókia oioin, ikus iha Częstochowa, mate iha Auschwitz iha loron 5 fulan-Janeiru tinan 1942, nu’udar rezultadu torturasaun nian.
- Padre Jan Świerc ho tinan neen-nulu resin haat, katuas liu no líder grupu nian, diretór Estudante Teolójiku Salezianu no padre pároku nian iha Kraków, mate iha Auschwitz iha loron 21 fulan-jullu tinan 1941.
- Padre Ignacy Dobiasz ho tinan neen-nulu resin ida, konfesór no asistente parókia nian iha Kraków, mate iha Auschwitz iha loron 27 fulan-juñu tinan 1941, tanba tratamentu aat no serbisu dezumanu.
- Padre Kazimierz Wojciechowski ho tinan tolunulu resin hitu, profesór múzika no matemátika, diretór oratóriu no Asosiasaun Juventude Katólika iha Krakow, mate iha Auschwitz iha loron 27 fulan-Juñu tinan 1941;
- Padre Franciszek Miska, ho tinan haat-nulu-resin-tolu, orijin hosi Alta Silésia, amlulik pároku no diretór Institutu Salezianu iha Ląd, ne’ebé Gestapo transforma ba prizaun ba amlulik sira hosi dioseze Włocławek no Gniezno-Poznań, mate tanba hamlaha iha loron 13 fulan-Maiu, 1999 kampu konsentrasaun.
Ba Maromak nia Atan sira hotu, aseitasaun eroiku martíriu nian halao ona prova. Iha klima persegisaun nian hasoru Igreja, sira hatene katak sira iha perigu. Amlulik sira seluk ema kaer no oho. Maski família no belun sira fó konsellu ba sira atu sai husi rai ne’eba, sira nafatin besik ba sarani sira, liuliu sira-nia joven mane sira, ne’ebé sira kontinua apoia ho prudénsia no serenidade. Durante sira-iha prizaun no mós iha momentu mate nian, depoizde sofre abuzu oioin, sira mantein sira-nia fiar, abandona an ba Na’i. Laiha ida husi sira ne’ebé hatudu laran-moras hasoru sira ne’ebé fó-terus ba sira, no iha kazu balun liafuan perdaun nian sira ko’alia ba sira. Martíriu mak pontu aas liu sira-nia moris virtuoza nian, moris iha servisu ba Maromak no iha fidelidade ba karizma salezianu.
“Ba Kongregasaun Saleziana, ba Família Saleziana tomak, ba Kreda Maromak nian iha Polónia, ida-ne’e mak notísia ne’ebé hakonu fuan ho ksolok iha Tinan Santu Esperansa ida-ne’e”, hanoin hikas Postuladór Jerál ba Kauza sira Santu sira-nian Família Saleziana, Pe. Cameroni. “Maromak nia atan sira-ne’e maka ezemplu nabilan fiar nian ne’ebé klean no konvinsente, to’o fakar sira nia raan, ne’ebé bele inspira fiar-na’in sira ohin loron nian ba moris sarani auténtiku ida.”
Fonte: ANS & Dicastero delle cause dei santi


