
Artigu ne’e foti husi sito Saude Italiana nian, Sosiedade Italiana Pediatria (SIP) ne’ebe aprezenta rekomendasaun foun sira kona-ba uzu dijitál iha infánsia, ho matadalan sira ne’ebé restritivu liu duké dokumentu sira 2018 no 2019 nian, inklui bandu ba asesu ba smartphone pesoál ida molok tinan sanulu-resin-tolu. Matadalan foun sira dezenvolve hosi Komisaun Adisaun Dijitál sira no aprezenta iha Asembleia Jerál Pediatria nian 2025, dedika ba tema “Labarik Dijitál”, iha okaziaun Loron Mundiál Labarik no Adolexente sira nian.
Tuir SIP, espozisaun ba dispozitivu dijitál sira afeta dezenvolvimentu fíziku, kognitivu no relasionál hosi menór idade sira. Sosiedade atualiza evidénsia sira bazeia ba revizaun ida ba literatura internasionál, inklui estudu ualu-nulu. Dadus ne’ebé aprezenta indika katak minutu tolunulu hosi tempu ekran nian loroloron ba labarik sira ho idade menus hosi tinan rua bele duplika risku hosi atrazu linguajen nian, enkuantu kada oras ne’ebe aumenta hamenus minutu sanulu-resin-lima labarik sira nia dukur entre tinan tolu no lima. Espozisaun superior ba minutu lima-nulu kada loron ne’e asosiadu risku boot liu ba hipertensaun pediátriku no todan liu entre idade tolu no neen.

Rekomendasaun sira estruturadu iha programa edukasionál ida ne’ebé diriji ba família sira, eskola sira, no profisionál sira. Pontu xave sira inklui asesu monitoriza ba internet hafoin tinan 13, hamenus uza dispozitivu durante han no molok toba, atraza uza media sosiál, no uza ferramenta sira ba monitorizasaun no diálogu ativu ho adultu sira.maibe sublinha liu Importánsia atu promove atividade sira iha liur, desportu, leitura, no jogu kriativu. Rekomendasaun sira uluk nian konfirmadu: labele uza dispozitivu ba labarik sira ho idade menus hosi tinan 2, menus hosi oras ida kada loron ba labarik sira ho idade entre tinan 2 no 5, no menus hosi oras 2 hafoin tinan 5.
Sosiedade Italiana Pediatria nian (SIP) relata efeitu sira ne’ebé asosiadu ho uzu intensivu hosi dispozitivu dijitál sira iha infánsia: atrazu sira iha linguajen no defisiénsia atensaun iha labarik ki’ik sira, perturbasaun toba nian iha adolexente sira, risku ba ansiedade no sintoma depresivu sira, prevalénsia hosi dezorden jogu nian ne’ebé kalkula entre 1.7 no 10.7%, uzu smartphone problematiku to’o 20% mai hosi foinsa’e sira no aumenta cyberbullismo, ho kresimentu 26% entre tinan 10 no 13. Sosiedade mós fo hanoin mos risku sira ne’ebé iha ligasaun ho konteúdu violentu ka seksuál no espozisaun sedu ba pornografia online.
“Estimulasaun dijitál ne’ebé lalais no prolongadu bele prejudika atensaun, aprendizajen no regulasaun emosionál”, hateten hosi Rino Agostiniani, prezidente hosi Sosiedade Italiana Pediatria nian (SIP), ne’ebé husu ba labarik sira atu prevene asesu independente ba internet no smartphone sira hodi proteje sira nia saúde no relasaun sira. Tuir Elena Bozzola, koordenadóra hosi Komisaun ba Adisaun Dijitál sira, uza ekran ne’ebé maka’as liu hasai tempu hosi halimar no sosializasaun no bele fó impaktu ba ansiedade no auto-estima iha adolexente sira.


