
“Kondisaun úniku hosi Aliansa foun” maka “domin”. Ida-ne’e mak “pontu fundamentál fiar sarani nian ne’ebé Dei Verbum fó hanoin mai ita”, Papa Leão XIV esplika ohin dadeer iha ninia katekeze durante audiénsia jerál, tanba “Jezús Kristu transforma radikálmente ema nia relasaun ho Maromak”, ne’ebé sai “relasaun amizade nian”. Iha etapa daruak hosi série meditasaun sira kona-ba dokumentu sira Konsíliu Vatikanu II nian, ne’ebé hala’o iha Salaun Paulo VI nian, Pontífise oferese ba sarani rihun ba rihun ne’ebé prezente hosi mundu tomak reflesaun ida kona-ba Konstituisaun Dogmátika Dei Verbum kona-ba Revelasaun Divina, ho títulu: “Maromak Ko’alia ba Ema sira nu’udar Belun ida”. Prevost husu mós ba kardeál sira atu deskobre fali Vatikanu II iha konkluzaun hosi konsistóriu estraordináriu dahuluk, hodi define “dalan ne’ebé hahú ho Konsíliu” hanesan “prosesu moris nian, konversaun nian, no renovasaun nian” ba Kreda tomak.
Papa Leão XIV ko’alia ba sarani sira Konstituisaun Dogmátika nian kona-ba Maromak nia Liafuan nu’udar “dokumentu ida ne’ebé furak no importante liu hosi Konsíliu”. Iha Aliansa, “iha momentu inisiál ida distánsia nian”, Amu-Papa esplika, “tanba paktu entre Maromak no ema sempre asimétriku: Maromak mak Maromak no ita mak kriatura sira”. Só ho “Oan-Mane nia mai iha isin umanu”, tuir loloos, “Aliansa loke ba nia rohan ikus” no, “iha Jezús, Maromak halo ita sai Nia oan-mane no oan-feto sira no bolu ita atu sai hanesan Nia iha ita-nia umanidade ne’ebé frajil.” Iha relasaun ida-ne’e ho “Oan-Mane halo an ba ema”, nia hatutan, ema ida-idak atinji nia-an “hanesan ho Maromak”, no la’ós liuhosi “transgresaun no sala”.
Maromak husi Jénezis “konversa ho ita-nia inan-aman dahuluk sira, halo diálogu ho sira,” Prevost kontinua, hodi sita Konstituisaun, to’o diálogu ne’e hetan interupsaun hosi “sala”. Iha Apokalipse Kristaun, entaun, “diálogu ne’ebé interrompe hetan restaurasaun definitiva”: Aliansa “foun no rohan-laek” tanba “la iha buat ida maka bele haketak ita hosi Ninia domin”. Husi ida-ne’e, Papa Leão XIV subliña oinsá Maromak nia Apokalipse iha “karakter dialójiku amizade nian” no katak, hanesan akontese iha esperiénsia amizade umana nian, “nia la tolera silénsiu, maibé alimenta husi kondivisaun resiproka ho liafuan loos nian”.

Dei Verbum, tanba ne’e, fó hanoin ba sarani sira katak “Maromak ko’alia mai ita”, Amu-Papa hatutan tan. Iha ida-ne’e, maski nune’e, importante atu distinge “entre liafuan no dada lia/gosip”: ida ikus ne’e “para iha superfísie no la kria komuñaun entre ema sira“, enkuantu “iha relasaun auténtiku sira, liafuan sira serve la’ós de’it atu troka informasaun no notísia sira, maibé atu revela sé maka ita.” Husi perspetiva ida-ne’e duni, amo Papa husu ita atu kuda Kapasidade rona nian, “atu nune’e Liafuan divinu bele tama iha ita-nia hanoin no fuan”, no, iha tempu hanesan, nu’udar sarani, “ita hetan bolu atu ko’alia ho Maromak, la’ós atu komunika ba Nia saida maka Nia hatene ona, maibé atu revela ita-nia an, ita-nia an rasik.”
Orasaun maka loloos “fatin” iha-ne’ebé fiar-na’in ida-idak “bolu atu moris no haburas amizade ho Na’i”, no ida-ne’e hetan liuliu iha “orasaun litúrjika no komunál”, Pontífise subliña, “iha-ne’ebé ita la deside saida maka atu rona hosi Maromak nia Liafuan, maibé Nia rasik ko’alia mai ita liuhosi Kreda.” Husi ida-ne’e, Papa Leão XIV konvida ema hotu atu dedika tempu iha loron no semana tomak ba orasaun, meditasaun, no reflesaun, tanba, nia dehan, “só bainhira ita ko’alia ho Maromak mak ita bele mós ko’alia kona-ba Nia”. Nia mós fó avizu hasoru risku “Dis-atensaun nian”, ne’ebé dalabarak hamosu destruisaun hosi amizade importante sira. “Se Jezús bolu ita atu sai belun, mai ita koko atu labele husik bolu ne’e hodi la se tilun ba apelu ida ne’e. “Mai ita simu ida-ne’e, mai ita haburas relasaun ida-ne’e, no ita sei deskobre katak amizade ho Maromak maka ita-nia salvasaun.”

Kumprimenta hafoin Audiénsia
Bainhira hato’o nia kumprimentu ba peregrinu sira ne’ebé ko’alia lian fransés depois remata katekeze, Amu-Papa husu ba ema hotu atu kuda, durante époka litúrjika ferial ida-ne’e, “relasaun amizade nian ida ho Maromak iha ita-nia moris loroloron nian no iha ita-nia kompromisu”. Ida-ne’e tanba, hanesan nia subliña bainhira simu fiar-na’in sira ne’ebé ko’alia portugés, “liuhusi de’it série atensaun loroloron nian ba Na’i mak ita bele buras iha amizade ho Nia”. Bainhira kumprimenta ba peregrinu sira ne’ebé ko’alia lian árabe ne’ebé prezente iha Salaun Paulo VI, nia mós hatete katak “relasaun ho Maromak maka dalan ba ita-nia salvasaun.” Hafoin Papa Leão XIV kumprimenta sarani sira ne’ebé ko’alia lian Inglés hosi Irlanda, Austrália, Koreia, no Estadus Unidus, sarani sira ne’ebé ko’alia lian Polónia no Xinés, no sarani sira hosi dioseze italianu sira, hamutuk ho amlulik sira hotu ne’ebé prezente.
Fonte: Avvenire.it

