Santa Bakhita, padroeira vítima ba tráfiku umanu: husi moris-atan ba liberdade umana no fiar nian

Santa Bakhita, padroeira vítima ba tráfiku umanu: husi moris-atan ba liberdade umana no fiar nian

Josefina Bakhita moris iha Sudaun (Áfrika ) iha 1869 no mate iha Schio (Vicenza-Itália) iha tinan 1947. Ai-funan afrikana ida-ne’e hetan susar no terus husi sira ne’ebé na’ok nia no husi esperiénsia atan nian, nia loke an ho modu admiravel ba grasa, hamutuk ho Filhas de Caridade Canossianas (Santa Madalena de Canossa nia oan-feto sira), iha Itália. Iha Schio, iha-ne’ebé nia hela tinan barak, ema hotu bolu nia ho naran “ami-nian Irmán Morena”.

Iha prosesu ba kauza Kanonizasaun nian hahú liutiha tinan 12 husi ninia mate no iha 1 Dezembru 1978, Igreja fó sai Dekretu kona-ba ninia virtude sira eroízmu nian.

Providénsia Maromak nian ne’ebé «taumatan ba ai-funan sira iha ai-laran no manu sira iha lalehan», gia ona eskrava/atan Sudaneza ne’e, liuhusi sofrimentu sira ne’ebé labele sura no labele ko’alia, ba liberdade umana no fiar nian, to’o saran nia moris ba Maromak, ba Reinu ne’ebé sei mai.

Bakhita la’ós naran ne’ebé nia simu husi nia famíia banhira moris, maibé husi sira ne’ebé na’ok nia; ida-ne’e halo nia hanoin nafatin iha ninia moris. Esperiénsia terivel sira halo nia haluha mós ninia naran rasik. Bakhita signifika «afortunada», hetan sorte , ne’e mak naran husi sira ne’ebé na’ok nia. Fa’an no sosa dalabarak iha merkadu sira, hetan umillasaun, sofrimentu fíziku no morál husi eskravidaun.

Iha kapitál Sudaun, mak Konsul italianu, Sr. Calisto Legnani sosa Bakhita. Ba dala uluk nia esperiénsia moris lahó xikote maibé trata ho maneira kordiál. Iha uma ne’e nia hetan serenidade, domin no ksolok. Hafoin tan situasaun polítika Konsul ba fali Itália, nune’e lori mós Bakhita. Hafoin hela hamutuk ho Konsul nia belun ida naran Sr. Michieli nia uman iha Venezia hodi taumatan ba nia oan feto. Tan Sr. Michieli administra otél boot iha Suakin (Áfrika) nune’e entrega ninia oan feto hamutuk ho Bakhita ba Irmán Canossiana sira iha Venezia. Iha ne’e mak Bakhita koñese Maromak ne’ebé nia hetan liberdade loloos no ksolok loloos nian. Ho tinan 21 simu sakramentu inisiasaun Kristán no ho naran foun Josefina iha 9 Janeiru 1890. Ho livremente iha ninia hilin, buras iha vida orasaun no esperimenta Maromak nia domin no loke an ba asaun Espíritu Santu nian.

Bainhira Sra. Maria Turina espoza Sr. Michieli, fila husi Áfrika atu foti ninia oan feto no Bakhita, maibé ho desizaun firme no korajen, Bakhita espresa ninia hakarak atu sai relijioza hod serví Na’i. Liutiha tempu formasaun nian, nia sai relijioza hodi saran an totalmente ba Na’i iha Institutu Santa Madalena de Canossa iha Veneza.Iha 8 Dezembru 1896, Josefina Bakhita konsagra an ba nafatin ba ninia Maromak ne’ebé nia bolu ho domin “ha’u nia Patraun!”. Nia serví Na’i iha ninia maun-alin sira. Ho simplisidade no hamnasa midar nafatin badinas/serbisu-na’in no domin-na’in.

Bakhita mate iha 8 Fevereiru 1947 ho tinan 77 iha komunidade Schio. Sai Beata iha 17 Maiu 1992 husi Amu-Papa S. João Paulo II no kanoniza iha 1 Outubru 2000 husi Papa hanesan. Nia mak padroeira Sudan nian no padroeira ba feto sira ne’ebé sai vítima ba tráfiku umanu. Papa Francisco husu atu ita reza liu husi santa ida-ne’e ninia intersesaun ba ita-nia maun-alin sira ne’ebé kiak no terus iha sosiedade no aprende husi santa Josefina Bakhita atu tau matan ba maun-alin sira ho ternura no kompaixaun.