Formasaun Laudato Si’ (sulla cura della casa comune)

Formasaun Laudato Si’ (sulla cura della casa comune)

Dili – Iha loron 25 fulan Jullu 2021, ami husi grupu Foinsa’e voluntariadu Palomino Salesiana nian, tuir formasaun konaba Laudato sí no iha formasaun ne’e rasik, oradór mak senhor Agapito Guterres dos Santos  ne’ebé mak fó ona-nia tempu hamutuk ho ami hodi fó formasaun mai ami-nia grupu.

Iha formasaun ne’e rasik, ami koalia liu konaba ba Amu Papa nia mensagen sira ne’ebé foku liu konaba ba problema ambiental no natureza mundu nian, ne’ebé agora sai hanesan problema boot hela mai ita no bele fó impaktu ba ita-nia futuru oin mai, tamba falta de konxiensia ekologia husi ema idaidak nia-an.

Tamba ne’e Amu Papa hakarak fahe formasaun Laudato sí ne’e ba ema hotu-hotu hodi bele loke ita-nia hanoin no  konxiénsia ba ekologia sira, oinsa atu kuidadu ka protege ita-nia ambiental no natureza sira, ne’ebé mak sai hanesan ita nia main (tuir São Francisco de Assis nia koalia katak natureza mak kriatura furak ne’ebé Maromak fó mai ita hanesan main).

Iha formasaun refere iha pontu tolu ne’ebé importante tebes mai ita tuir matéria laudato sí nian mak hanesan:

– Dimensaun Espritual nian(oinsá mak ita liga no konekta ita nia-an ho natureza. Se wainhira ita liga no konekta ita nia-an ho natureza, iha ne’eba mak ita bele ona guia ita nia-an hodi kuidadu ka proteje natureza ne’e).

– Dimensaun estilu vida nian (oinsá ita muda ita nia estilu vida hodi enkoraza ita nia-an rasik hodi kuidadu ka proteze natureza sira no enkoraza fali ema sira seluk, liu-liu sira ne’ebé mak iha ita nia sorin-sorin ka besik liu ita, ex: familia uma laran).

– Dimensaun Mobilizasaun nian (movimentu ne’ebé mak ita halo hodi kuidadu fila fali natureza sira iha fatin sira ne’ebé mak presija ita atu kuidadu duni).

Ho dimensaun tolu ne’e, nafatin katak buat ne’ebé mak importante liu hodi ita halo mak haree uluk ita nia-an, tanba buat hotu sei la iha rezultadu buat ida se ita la konsensializa no enkoraza uluk ita nia-an.

No iha formsaun ne’e mos iha pergunta ida mai ita!!

“SAIDA MAK HA’U SEI HALO HODI HATAN BA KONVITE AMU PAPA-NIAN?”

No pergunta ne’e rasik kuaze husi ami ne’ebé tuir formsaun ne’e resposta hanesan, ne’ebé ami koalia liu oinsa atu halo protesaun ba ita nia ambiental no natureza sira liu husi Konsensializa ita nia-an rasik. Katak haree ka observa uluk ita nia-an, tamba buat sira hotu sei la’o ho diak se wainhira la hahuu husi ita nia-an rasik; Fó formasaun konaba impaktu lixu, impaktu tesi-ai no sunu-rai; Halo limpeza geral no mos Resiklagem lixu sira; kuda ai-horis sira no mos halo fatin lixu ne’e mak ami nia resposta konaba pergunta nee.

Hanesan ita hotu hatene katak pergunta ne’e husu mai ita saida mak ita sei halo ka fó solusaun ba problema nee!?

Fiar katak ho pergunta ida ne’e ita idaidak bele resposta iha ita-nia laran no halo refleksaun ba ita nia-an hodi bele loke ita hotu nia hanoin no konxiensia oinsa atu kuidadu ita-nia natureza.

Tamba solusaun ba problema ne’e iha ita idaidak nia-an rasik, tamba ne’e mai ita hotu hamutuk hodi protege ita-nia ambiental no natureza sira.

 

(escritor @ags_ribeiro)