Kapítulu Jerál nu’udar esperiénsia Espíritu Santu nian no eventu ekleziál

Kapítulu Jerál nu’udar esperiénsia Espíritu Santu nian no eventu ekleziál

Roma – Iha loron 21 Setembru Irmán Kapitulár sira iha enkontru ho Mons. José Rodriguez Carballo Ofm, Sekretáriu  “Congregazione per gli Istituti di Vita Consacrata e le Società di Vita Apostolica”, ne’ebé ko’alia kona-ba “Kapítulu Jerál XXIV nu’udar esperiénsia Espíritu nian no eventu ekleziál”.

Nia apresia Instrumentu Serbisu nia títulu: «Halo buat ne’ebé Nia dehan. Komunidade jenerativa moris nian iha fuan kontemporaneidade nian». Iha ne’e no ohin! Mons. Carballo bolu atensaun atu la halo “memória arkeolójika” (halo inventáriu obra sira-nian), karik tanba hakarak justifika demais fidelidade ba karizma, maibé “memória deuteronómika” (filafali ba momentu nabilan esperiénsia kona-ba Maromak nia bolun atu konsagra moris ba ba Na’i) . Memória arkeolójika bele nakfilak ita ba pedasu sira muzeu nian. Mons. Carballo subliña katak, se vokasaun menus, “karik tanba ta sai pedasu sira muzeu nian”. Memória arkeolójika mak memória ida esteril. “Ita labele sai Jeremias nia oan”. Papa Francisco konvida ita atu sai “memória deuteronómika”, memória fekunda, katak halo memória pasadu nian atu moris prezente ho paixaun no atu bele hakohak futuru ho esperansa. Ita labele hahú husi zero maibé atenta ba Espíritu, atenta ba “buat be’ebé Nia sei dehan mai ita”. Tanba ne’e ita tenke  tama iha dinámika raronak nian, rona abut karizmátiku no rona sinál sira tempu nian”.  Ita-nia prezensa iha Kreda la folin de’it ba buat ne’ebé ita halo maibé folin liu ba ita-nia “ser”. Ita haree katak, “bispu sira valoriza de’it ba buat ne’ebe ita halo, funsionalidade vida konsagrada nian, maibé dalaruma ita rasik mak halo ida-ne’e mós”, Mons Carballo destaka. Nia husu atu «Kapítulu sai momentu forte, forte, atu reforsa ‘Maromak nia don ne’ebé iha imi’».

Dezafiu ba vida konsagrada

Tuirmai Mons. Carballo aprezenta dezafiu sira ba vida konsagrada no sintetiza iha dezafiu rua. Dezafiu dahuluk mak “rekupera kapasidade ba maravilla nian (stupore)”, “atu bele provoka maravilla iha ema seluk, uluknanai ita tenke iha maravilla ba ita-nia vokasaun”, hodi hanoin ba buat kmanek wain ne’ebé Maromak halo mai ita. Maravilla provoka pergunta husi ema ne’ebé sai sasin ba maravilla… “Se ita-nia pobreza presiza liafuan sira, ne’e katak ita la moris tuir nu’udar ita tenke moris tuir”.

Dezafiu daruak mak “fó fikas ba vida konsagrada ninia beleza tomak, ninia enkantu”. Enkantu lori ba moris ida matak malirin, foin-sa’e, estímulu ba ‘esperansa. Ita-nia vokasaun mak sai profeta esperansa nian, ne’ebé la’ós otimizmu, tanba otimizmu mai husi ha’u-nia forsa, “ita konfia iha ita-nia kareta no kuda sira” , maibé ita-nia kareta nia parafuzu sira ferujen hotu no ita-nia kuda sira katuas no kole ona.  Esperansa mai husi ita-nia konfiansa iha Na’i, hanesan S. Paulo dehan: “Maromak nia kbiit hatudu iha ha’u-nia kbiit-laek”, no “buat hotu bele iha Nia ne’ebé ha’u tau laran-metin”. Tan enkantu “fó hikas enkantu”, enkantu fó kapasidade simpatia nian, imajinasaun nian, fantazia nian, kriatividade, forsa, entuziazmu”.

Ita iha atensaun atu la monu iha tentasaun “izomórfika”, katak mantein forma uluk nian. Iha dogam ida ne’ebé dalabarak sai ita-nia referénsia: “sempre halo nune’e”… maibé ita dehan de’it bainhira konvein mai ita. Tamba sá ita aseita mudansa balun no la simu seluk? Ita tenke hatene haree atu adapta ba tempu ne’ebé muda. Ita presiza don “parresia” nian, husi Espíritu Santu, don audásia nian.

Ita tenke tau tua di’ak (karizma) iha kusin di’ak, se lae ita lakon tua no lakon kusin hotu. “Mantein freskura karizma nian, beleza karizma nian”.

Oinsá mantein maravilla no enkantu?

Atu mantein enkantu ita tenke uluknanai iha paixaun ba Jezús. Ita bele husu sá loos espasu ne’ebé Jezús okupa iha ha’u nia moris: Jezús mak buat hotu mai ha’u, Evanjellu tenke sai regra suprema Vida Konsagrada nian, absolutu vida konsagrada nian, ‘vademecun’, sentru moris nian. Vida konsagrada atu atrai presiza kria fraternidade no fanun esperansa, no nia abut mak Trindade. Presiza tau matan ba relasaun sira hodi kombate hasoru individualizmu no autoreferensializmu. Sai konstrutór/a vida fraterna la’ós konsumidór/a ne’ebé aproveita de’it. Atu iha enkantu tenke mós iha atensaun ba formasaun ne’ebé halo ema sai livre no responsavel, la’ós halo sai labarik. Iha relijiozu/a ne’ebé labarik ba moris tomak. Presiza mós sai husi uniformidade ba komuñaun diversidade nian basá uniformidade oho kriatividade. Ejizénsia seluk mak sai husi taka an tanba ta’uk (trinxeira) ba kampu nakloke atu luta ba Reinu. Presiza mós haburas komuñaun soin sira nian. Haburas sentidu hola parte atu bele sai, nakloke, atu fahe. Ita sai Kreda la’ós seita.

Vida Konsagrada halo nia projetu moris hodi envolve hotu-hotu, partisipativa, simu hotu-hotu nia sabedouria, projetu ekolójiku, katak, “garante tempu mai ha’u atu tau matan mai an rasik, tempu ba Maromak, tempu ba komunidade, tempu ba misaun”. Halo nune’e sei evita dezikilíbriu, ka haliis ba ativizmu, katak buat hotu depende mai ita. Projetu moris nian tenke oferese instrumentu konkretu, uitoan, esensiál, la halo ladaiña sira ne’ebé hela de’it iha surat-tahan.

Vida konsagrada tenke fó prioridade ba komunikasaun. Atu bele komunika tenke aprende uluk komunika entre ita. Iha dimensaun tolu komunikasaun nian: buat ne’ebé ita halo; ita-nia ‘ser’; buat ne’ebé ita sente, hodi respeita ema seluk nia intimidade.

Presiza mós iha estilu evanjéliku autoridade nian, katak servisu. Autoridade mai husi lia-latin ne’ebé signifika ‘halo ema seluk sai boot’, no ida-ne’e mak ‘servisu’. Ita-nia modelu mak ‘fase ain’; iha lia-gregu servi mak ‘diakonos’  katak serví, servisu konkretu. Diakonia ne’ebé hatene ‘rona’. Iha solidaun boot ohin iha vida konsagrada tan la iha ema ne’ebé rona. Autoridade auténtika tenke hahú husi kompaixaun no ezerse iha kompaixaun: cum panis, cum pathos.

Vida konsagrada horik iha periferia no rona ema kiak sira. Ba FMA sira periferia karizmátika mak foin-sa’e sira, rona foin-sa’e sira-nia hakilar, sira hein ita-nia sasin no ita-nia akompañamentu. “Imi fiél ba imi-nia karizma. Keta kontente de’it ho rebusadu sira… múzika, dansa… Foin-sa’e sira presiza hahán sólidu. Tanba ne’e imi mós tenke han ai-han sólidu ho formasaun ida permanente, insiál ne’ebé sustenta imi iha imi-nia misaun no ho espiritualidade ida forte, forte, la’ós superfisiál. Ohin iha espiritualizmu maka’as, maka’s, maibé  espiritualidade uitoan de’it. Espiritualidade ne’ebé ohin mundu husu mak espiritualidade ne’ebé hola isin”.

Espiritualidade tenke iha fundamentu metin. Uluk liu Eskritura, fó importánsia ba Liafuan; fó importánsia ba Sakramentu , Eukaristia no Rekonsiliasaun; Majistériu Kreda nian. Keta husu Kreda ida eh Papa ida “a la carte’, restaurante nian: ‘ha’u selu, ha’u iha direitu atu hili bikan ne’ebé ha’u hakarak’; Maria tenke okupa fatin importante liu iha vida konsagrada, simu Maria nu’udar Inan no Mestra.

Ikusmai, ba FMA sira, Mons. Carballo husu atu sai profeta, katak sai feto sira ne’ebé tau iha sentru raronak atu bele denunsia no anunsia: «Rona buat ne’ebé Na’i dehan, denunsia buat ne’ebé kontráriu ba Maromak nia projetu no anunsia Maromak nia projetu. Atu sai profeta tenke tau matan ba ema sira no hafoun estrutura sira. Buat sira-ne’e hotu posivel se imi halo opsaun ba ‘formasaun artezanál’» (Papa Francisco), forma fuan, “formasaun ida permanente no inisiál, la’ós inisiál-permanente. Prioridade mak formasaun permanente”.

Remata tiha konferénsia, depoizde pauza, iha sesaun pergunta-resposta ba minutu tolunulu.