Sínodu ba Amazónia: “Dalan foun sira ba Igreja no ba ekolojia integrál”

Sínodu ba Amazónia: “Dalan foun sira ba Igreja no ba ekolojia integrál”

VaticanNews/Redasaun – Loron 7 Outubru hahú Sínodu ba Amazónia ne’ebé sei hala’o iha semana tolu nia laran iha Roma. Sínodu nia tema mak: “Amazónia: Dalan foun sira ba Igreja no ba ekolojia integrál”.

Amu-Papa Francisco iha ninia liafuan abertura nian ba Bispu sira rejiaun “Panamazónika” nian hateten katak, sínodu ne’e iha dimensaun haat: “dimensaun pastorál, dimensaun kulturál, dimensaun sosiál no dimensaun ekolójika”. Dimensaun dahuluk dimensaun pastorál mak ida esensiál, engloba hotu. Ho fuan sarani nian mak ita hateke ba realidade Amazónia nian, nu’udar dixípulu atu bele komprende no interpreta nia. Iha ne’e iha mós aspetu misionáriu, anúnsiu nian, basá domin ne’ebé Espíritu Santu tau iha ita-nia fuan mak dudu ita atu haklaken Jezús; anúnsiu ida ne’ebé la’ós proselitizmu. Misionáriu sira hakbesik ba povu sira Amazónia nian ho fuan pastorál, ho matan dixípulu no misionáriu nian, basá buat ne’ebé urjente mak anúnsiu Na’i nian. Aleinde ne’e, ita hakbesik ba povu  siraAmazónia nian ho ain-tutun, hodi respeita sira-nia istória, sira-nia kultura, sira-nia estilu moris nian, basá povu hotu iha sira-nia identidade rasik, povu hotu iha sira-nia sabedouria, iha konxiénsia an rasik nian, povu sira iha sira-nia modu ida sente nian, modu ida haree realidade, istória ida, ermeneútika ida no sai protagonista ba sira-nia istória rasik ho kualidade sira-ne’e….

Amu-Papa Francisco subliña katak sínodu la halibur atu inventa programa dezenvolvimentu sosiál ka atu proteje kultura sira, tipu muzeu nian, ka asaun pastorál ne’ebé iha espíritu mundanizmu nian: deflorestasaun, iniformizasaun, esplorasaun…

Sínodu halibur partisipante sira atu kontempla, komprende, serví povu sira. Estilu ka dalan sinodál mak métodu ne’ebé uza, la’ós meza kabuar, la’ós konferénsia no diskusaun sira. Sínodu la’ós parlamentu ida, la’ós “sala-de-estar” ida, la’ós atu hatudu sé mak iha liu podér sobre media no sé mak iha liu podér iha rede, atu bele impoin ideia ka programa… Sínodu katak la’o hamutuk ho inspirasaun no matadalan/gia Espíritu Santu nian. Espíritu Santu mak atór prinsipál sínodu nian.

Atu asegura Espíritu Santu nia serbisu sai fekundu, Amu-Papa husu atu uluknanai “harohan”, harohan maka’as. “Reflete, dialoga, rona ho umildade, hodi hatene katak ha’u la hatene buat hotu”, nia hatutan. Hafoin mak ko’alia ho barani, ho parresia, atu “dehan sai buat ne’ebé ha’u sente, dixerne” maibé ho “fraternidade”. Atitude fraternidade favorese “reflesaun, orasaun, dixernimentu, rona ho haraik-an no ko’alia ho barani” maski “ha’u moe”, Amu-Papa tenik. Nia mós husu atu depoizde intervensaun haat, sei fó minutu haat silénsiu nian.

Horik iha sínodu, katak “tama iha prosesu”, prosesu ekleziál. Prosesu ekleziál sira presiza “kuidadu hanesan kosok-oan ida, akompaña husi inísiu, tau matan ho delikadeza”. Sínodu presiza “komunidade nia domin”, Inan Kreda nia domin. Nune’e mak prosesu bele buras. Amu-Papa espesifika atitude respeitu, kuidadu ba klima fraternu, klima intimidade ninia importánsia: “Signifika la refere buat hotu, hanesan nia mosu, iha li’ur”. Nia refere kona-ba nesesidade atu komunika ba li’ur ba ema barak ne’ebé hakarak hatene, ba ita-nia maun-alin sira, jornalista sira. Nia dehan katak “La’ós kona-ba respeitu ba ema sira ne’ebé ita tenke informa segredu… maibé delikadeza no prudénsia iha komunikasaun ne’ebé ita halo ho esternu.