Foin-sa’e finalista ETV Mazzarello no vokasaun moris nian

Foin-sa’e finalista ETV Mazzarello no vokasaun moris nian

Venilale – Ir Maria Luisa Miranda to’o iha komunidade Maria Mazzarello, Venilale iha loraik; foin-sa’e “finalista” ETV mak simu nia ho knananuk no dansa “Eis aqui a Serva do Senhor”, hafoin bá iha kapela atu agradese Maromak no harohan ba ninia vizita iha Timor.

Molok hasoru menina sira, nia bá vizita uma ne’ebé uluk Irmán FMA pioneira sira mai hela bá, katak Señor Aleixo no Señora Maria (matebian) nia uma.

Iha enkontru ho foin-sa’e finalista sira ETV S. Maria Mazzarello nian, Ir Maria Luisa husik sira mak halo pergunta no nia hatán. Iha pergunta sira ne’ebé menina sira husu liuliu kona-ba oinsá deskobre sira-nia vokasaun, difikuldade sira ne’ebé joven sira hasoru uluk no ohin nia diferensa no oinsá enfrenta; problema relasaun seksu livre no abortu.

Deskobre vokasaun

Kona-ba vokasaun, Ir Maria Luisa hateten katak pergunta loos liu mak ne’e: “Maromak hakarak halo saida mai ha’u nia moris?” Tanba “moris mak prezente, don ida Maromak fó mai ita. Laiha ema ida husi ita mak sosa moris iha loja ida. Moris ne’e fó nu’udar prezente no pretense ba Ida ne’ebé fó”.

Uluknanai mak “hateke ba an rasik. Tan ne’e importante koñese an rasik: sá de’it ha’u-nia kualidade sira, saida mak ha’u gosta halo, sá de’it don sira ha’u simu no mós saida mak ha’u la gosta halo, no saida mak ha’u la iha kapasidade atu halo?” Hatene tiha ha’u-nia forsa no limitasaun sira, ha’u mós buka atu hatene saida mak halo ha’u haksolok. Iha vida sarani iha dalan tolu atu tuir: matrimóniu, vida konsagrada no vida solteira”. Maibé “vokasaun jerál mak hadomi no serví: serví nu’udar inan no feen, serví nu’udar konsagrada relijioza, serví nu’udar ema solteira”. Iha moris naran de’it ita hili, iha ninia ksolok no susar, no presiza empeñu. Nune’e, “importante iha atensaun atu haree ba an rasik no haree ba sorsorin, iha-ne’ebé mak ha’u sente dada liu ha’u atu hala’o ha’u-nia moris iha ksolok”. No buat ida importante liu mak “husu Na’i atu fó naroman atu komprende Nia bolu ita ba iha-ne’ebé”. Ida tan mak “iha ema ruma ne’ebé koñese ita no ema ne’ebé ita bele ko’alia ho no bele tulun ita, orienta ita”. Importante liu atu tau an nafatin atu “rona”.

Ir Maria Luisa fó ezemplu konkretu ruma hanesan tempu “namoru” nian la’ós de’it tempu atu belit ba malu, la’ós de’it ba emosaun, la’ós de’it atu pasiar hodi kaer liman, maibé atu koñese didi’ak ema ne’e sé… tempu atu koñese malu, atu haree oinsá ita haree ba moris, saida mak ita hakarak husi moris; hanoin valór sira, no oinsá lori bá oin família ne’ebé ita hakarak hari’i. Tanba dalabarak ema namora maibé la ko’alia kona-ba buat importante sira-ne’e”.

Seksu livre no abortu

Foin-sa’e grupu ida husu kona-ba buat ruma ne’ebé preokupa sira: “abortu”, rezultadu husi seksu livre. Oinsá hasoru ida-ne’e? Ir Maria Luisa dehan katak ema ne’ebé halo abortu la fó valór ba nia an rasik. Problema la’ós bainhira nia halo abortu maibé mai molok nia halo abortu. Problema kle’an liu mak responsabilidade. Ita ida-idak iha responsabilidade ba an rasik, ba ema seluk no ba Maromak. “Molok halo oan ida, ema ne’e foti desizaun ne’ebé karik la justu ka la hanoin kona-ba konsekuénsia sira. Fasil liu atu bá ho mane ida, pasa kalan hamutuk, maibé la hanoin ba konsekuénsia sira”. Tan ne’e importánsia atu forma an ba repsonsabilidade. Daruak “fó valór an rasik nu’udar ema no ó-nia isin nu’udar prezente ida Maromak entrega mai ita. Ohin loron parese katak feto nia isin atu halo publisidade no tau iha espozisaun. Ita-nia isin fó mai ita atu sai buras no atu serví. Nu’udar sarani, ita-nia isin mak ‘templu Espíritu Santu nian’. No se ha’u hakarak moris relasaun seksuál ha;u tenke hanoin ba konsekuénsia. Se iha bebé, ha’u tenke hanoin katak kriatura ne’ pretense ba Maromak, la’ós ha’u”.  Ir Maria Luisa husu ba menina sira: “Imi hanoin katak ema ne’ebé halo abortu nia haksolok iha nia moris?” Nia rasik hatán katak “lae”, basá iha ninia esperiénsia hasoru ema sira-ne’e, “Sira moris hodi hanoin nafatin kona-ba labarik ne’ebé sira oho. Buat aat liu mak ó oho kosok-oan ne’ebé labele defende an no entrega ba ó-nia isin mak ó oho fali!” Feto nia isin, feto ida nia fuan, Maromak halo atu tau matan ba moris, la’ós atu oho. No halo abortu katak oho ema ida ne’ebé labele defende an”. Oho ema ita kontra ukun-fuan lima Maromak nia ukun-fuan. Oras-ne’e iha moda atu dehan katak “ha’u-nia isin, ha’u nian atu halo buat ne’ebé ha’u hakarak”. Maibe ne’e laloos: “buat ne’ebé ’o-nia mak responsabilidade koan-ba saida mak ó halo ba ó-nia isin”, Ir Maria Luisa subliña.

Joven ohin nia karakterístika 

Pergunta husi grupu seluk mak oinsá diferensa joven ohin nian no joven uluk nian. Tuir Ir Maria Luisa, joven sira nia karakterístika sempre hanesan, buat ne’bé la hanesan mak modalidade moris nian. Problema ida joven ohin nian mak lakohi esforsu todan, hakarak buat kmaan de’it. Papa Francisco dehan ba foin-sa’e sira: “Ha’u lakohi imi latan iha sofa leten”. Buat ne’ebé akontese mak, “bainhira foin-sa’e to’o iha uma, toba iha kama leten hateke ba telefone, no la hatene saida mak akontese iha li’ur. Ksolok loos la’ós hateke ba an rasik maibé hateke ba ema seluk, No ida-ne’e husu sakrifísiu”. Uluk ita-nia avó sira la iha oportunidade eskola hanesan ita, ohin loron ita iha oportunidade barak. Ne’e mós diferensa ida.

Problema seluk mak ema hanoin de’it an rasik. “Imi hatene halo selfie loos ka lae? Problema la’ós halo selfie maibé ema barak ohin hateke de’it ba an rasik. No moris hateke ba an rasik de’it la haksolok”.

Maski nune’e, Ir Maria Luisa enfatiza katak problema hotu sai mós oportunidade.

Molok remata enkontru, Ir Maria Luisa mós husu ba foin-sa’e finalista sira, “saida mak imi lori husi eskola ida-ne’e?” Sira ne’ebé ko’alia hateten katak sira lori la’ós de’it matenek intelektuál no kompeténsia profisionál maibé mós matenek fuan nian, matenek espirituál, matenek morál, valór sira moris nian.

Ikusmai, Ir Maria Luisa konvida sira atu tama iha Asosiasaun Antiga/u Aluna/u FMA nian atu bele hametin sira-nia unidade, metin iha valór moris ne’ebé sira aprende no tulun malu.

(JG)