Hanesan Don Bosco, ita hili atu eduka foin-sa’e sira

Hanesan Don Bosco, ita hili atu eduka foin-sa’e sira

Venilale – “Komunidade Edukativa” Escola Técnico-Vocacional Hotelaria e Turismo S. Maria Mazzarello nian, halo enkontru formasaun hamutuk, loron 13 Fevereiru, tuir buat ne’ebé programa ona ba tinan ne’e: “Formasaun kona-ba metodolojia no jestaun sala de aula iha Sistema Preventivu nia roman ba dosente sira (fulan-fulan); Hakle’an Don Bosco nia hakerek sira kona-ba Sistema Preventivu”.

Ir Jacinta Gusmão mak fasilita hodi hahú ho estréia Reitór-Mor nian kona-ba “Sarani Di’ak no Sidadaun Onestu”. Ne’e mak  fórmula “ideál edukativu” Don Bosco nian bainhira nia orienta nia an atu eduka foin-sa’e kiak no abandonadu sira iha Torino. Don Bosco nia “Sistema Preventivu” hahú ho foin-sa’e sira: núkleu/sentru prosesu edukativu nian.

Tipolojia foin-sa’e sira iha Don Bosco nia tempu tuir Don Bosco nia hakerek sira mak labarik sira iha perigu laran; kiak no abandonadu, porezemplu prizioneiru sira; dook husi família; imigranti tuir tempu; estudente sira; foin-sa’e ho vokasaun; foin-sa’e ne’ebé presiza buat hotu: hahán, uma, hatais, estudu, servisu, fatin atu hela, formasaun relijioza…

Depoizde haree foin-sa’e sira iha Don Bosco nia tempu nia karakterístikika psikolójika sira, Ir Jacinta Gusmào husu atu profesór/a sira identifika  foin-sa’e sira iha ita-nia eskola ninia katakterístika sira, ne’ebé sira haree, pozitiva no negativa.

Tuir dosente sira foin-sa’e iha ETV nia karakterístika pozitiva mak ema ativu, haksolok, espontánea, livre, book an, gosta novidade, lalais atu aprende/Hakarak boot atu aprende, belun-na’in ka halo amizade, hatene apresia, gosta la’o, laran-luak, onestu, gosta diálogu, responsavel iha knaar, hatene obedese, kriativu, badinas iha prátika, hatene rona (primeiro ano), dixiplina no kumpre regulamentu, gosta social media, prontu atu simu formasaun no korresaun, fasil adapta an.

Karakterístika negativa sira ne’ebé dosente sira observa mak la fiar an, la iha hanoin atu dezenvolve an (la hatene estuda mesak), presiza fó hanoin beibeik, sente todan ka arrepende hili sala área estud, lakohi simu regra, la respeita, la pontuál, la obedese, la gosta orden/regra, lalais atu haluha, indiferente, egoista, la gosta sakrifísiu, gosta rame-rame de’it, bosok-teen, baruk-teen, la iha vontade atu aprende, la responsavel, depende ba ema seluk, fasil atu kole, konta istória barak, hafuhu malu atu servisu, la konsistente iha hilin, aman no inan haketak malu.

Depoizde aprezenta karakterístika sira negativu, Ir Jacinta husu atu sira fó solusaun ba difikuldade ne’ebé sira hetan.

Entre solusaun sira-ne’e, liuliu, grupu sira evidensia atu kria ekipa counselling nian ba foin-sa’e sira ho problema; halo akompañamentu pesoál hanesan Don Bosco halo ho la “parolina all’orecchio”; komunika informasaun ba “corpo docente” sira atu bele la’o hamutuk iha akompañamentu; halo kontratu pedagójiku atu fasilita jestaun sala aula nian no kumpri regulamentu ne’ebé konkorda ona; fó modelu no motivasaun; kriativu iha metodolojia hanorin; fó tempu ba estudente sira atu ko’alia.

Ikusmai, Ir Jacinta husu atu sira lee DonBosco nia opúskulu kona-ba Sistema Preventivu hodi prepara ba enkontru fulan oin.

(ComSoc FMATIN)