Edukadora no mestra moris nian tuir Don Bosco nia ain-fatin

Edukadora no mestra moris nian tuir Don Bosco nia ain-fatin

Santa Maria Domenica Mazzarello nia Surat sira,
Kofundadora Institutu Figlie di Maria Ausiliatrice

Iha surat 68 – hakerek husi Janeiru 1874 to’o Abríl 1881, Santa Maria Domenica Mazzarello, kofundadora Institutu Figlie di Maria Ausiliatrice (FMA) nian, koñesida mós nu’udar ‘saleziana Don Bosco nian’– esprime komuñaun espirituál auténtika ho Don Bosco fundadór: vida espirituál intensa iha moris ordináriu moris iha simplisidade evanjélika ideál sira rahun-di’ak nian; espíritu família nian ho komunidade edukativa to’o define fatin komún ne’e nu’udar “uma Maromak nia domin nian”. Buat ne’e hotu no buat seluk ne’ebé Surat sira ne’e entrega mai ita  bele haree edukadora no mestra ida nia oin ne’ebé nafatin atuál.

Korrespondénsia ne’e – tuir irmán Piera Cavaglià – “konsente ita atu haree viajen simbólika mundu interiór Santa Maria Mazzarello nian no deskobre karakterístika típika nia oin nian ne’ebé foto ida la bele hasai ho fidelidade loos”. Surat ida-idak – nia kontinua – “hanesan janela ida ne’ebé loke no hatudu sai kedas FMA dahuluk sira nia moris no komunidade dahuluk ne’ebé nia forma no gia”. Maski uitoan, natón “atu koñese karakterístika ruma husi ninia arte komunikativa típika ne’ebé nia esprime ho sobriedade iha forma no estilu”. Defaktu Maria Mazzarello ko’alia kona-ba nia an rasik ho frankeza ne’ebé moos”. Ita bele haree nia nu’udar interlokutora animada: “dalaruma halimar, dala ruma enkoraja, dalaruma pronta atu la konkorda, korrije; ezijente no tempu hanesan respeitoza, komprensiva, nafatin otimista kona-ba ema sira no kona-ba situasaun sira. Ninia kaligrafia rasik ho marka enérjika no espasozu, ne’ebé la kondisionadu ho modelu esterotipadu sira, ko’alia mai ita kona-ba personalidade vigoroza no forte”.

Kategoria “tau matan” nian, irmán Cavaglià subliña, mak kategoria ida husi kategoria sira seluk ne’ebé define di’ak Maria Mazzarello nu’udar edukadora no inan. Ne’e mak “tau matan” ida ne’ebé mai molok hahalok sira kuidadu/tau-matan nian. Liufali atividade partikulár ida, nia mak modu ida sai an rasik, atitude globál ida ne’ebé la tolera fragmentasaun sira. No inklui komponente afetivu, intelektuál, espirituál, relasionál no étiku. ”Nia husu habitus mentál ne’ebé la’ós de’it profisionál – irmán Cavagià konklui – maibé oblativu no totál”.

Hodi lee surat sira, monje beneditinu Anselm Grün observa, iha okaziaun publikasaun surat sira iha lia-alemaun, “buat ne’ebé impresiona ha’u mak simplisidade iha ninia linguajen no iha ninia espiritualidade”. Espiritualidade ne’ebé Grün (Abadia Münstrerschwarzach iha Alemaña), kapta iha ezortasaun sira ne’ebé Maria Mazzarello dirije ba ninia Irmán maluk sira. Ho modu partikulár iha surat 17 ba diretora Montevideo nian, Irmán Angela Vallese. Husi Mornese iha Dezembru 1878, nia hakerek: “Ita dudu nafatin sira atu sai haraik an no obediente, ema ne’ebé hadomi serbisu, atu serbisu ho intensaun loos, loke an no sinsera nafatin no ho ema hotu. Halo sira haksolok nafatin, korije sira nafatin ho karidade, maibé labele tolera defeitu ida. Defeitu ida-ne’ebé korije kedas dala ruma la’ós buat ida, oin-seluk fali, se husik atu iha abut, sei husu esforsu boot atu fokit sai […] Haksolok bá no keta ta’uk resin ba ita-nia defeitu sira tan ita la bele hadi’a hotu ba dala ida, maibé neineik-neineik, ho hakaran di’ak atu halo funu hasoru sira, hodi nunka halo damen iha momentu hotu ne’ebé Na’i hatudu ba ita; halo ita-nia parte atu hadi’a ita-nia an, ita sei haree katak lais ka kleur ita sei manán sira hotu.  Tan ne’e aten-brani, konfiansa boot iha Maromak no espírito ida hewai an nian ne’ebé di’ak no ita sei haree katak buat hotu sei la’o di’ak”.

Anselm Grün komenta katak asentua obediénsia no haraik-an ohin loron bele bele hamosu supeitu.  “Maski nune’e iha komunidade relijioza ida nia inísiu, obediénsia mak virtude ne’ebé kontribui atu hametin komunidade. Lahó obediénsia komunidade labele hala’o buat ne’ebé liuhusi nia realiza ona. Obediénsia mak dispozisaun atu oferese an iha servisu ba komunidade nia nesesidade sira. Maria la ko’alia ho modu ideál kona-ba obediénsia, maibé ho sobriedade. Presiza obediénsia simplesmente atu komunidade bele konsege. Ba nia obediénsia iha relasaun metin ho konfiansa”.

Haraik-an mak “aten-barani atu hateke ba zona nakukun rasik no aseita an rasik ho nia umanidade no nia limitasaun”, Grün afirma. “Haraik-an – nia kontinua – hanesan humilitas até iha ligasaun ho humor. Tanba humilitas mak dispozisaun atu simu humus rasik no ida-ne’e lori ba humor. Haraik-an ne’ebé Maria hameno la iha buat ruma ne’ebé komún ho hatuun-an ka despreza an rasik. Tempu hanesan nia dehan katak Irmán sira keta iha laran-ta’uk ba defeitu rasik. Nia lakohi perfesionizmu, maibé dispozisaun atu la’o iha dalan koñesimentu sinseru kona-ba an rasik. Haraik-an liga metin ho liberdade husi laran-ta’uk, liga metin ho sinseridade no autentisidade. Autentisidade nu’udar simplisidade fuan nian nia alin, bele hetan iha Maria Mazzarello nia Surat hotu. Nia la hasa’e an, nia la hatuun an mós. Maibé, nia rekoñese nia an nu’udar nia rasik no ho modu ne’e mak nia iha kontaktu ho Irmán ida-idak. Ba Maria haraik-an nu’udar servisu ba kapasidade relasaun nian. Nia hakribi an atu hadook an nu’udar ema seuk nia superiora no komprende nia an nu’udar Irmán entre irmán sira”.

Rekomendasaun seluk ne’ebé mosu iha surat barak, mak konvite atu hadomi serbisu no serbisu ho intensaun loos. Serbisu ba nia mak “virtude sira-nia aman, hodi serbisu murón sira [grilli] lakon no nune’e sai haksolok nafatin” (Surat 25). Bele haree iha surat sira katak Maria hala’o serbisu ho prazér. Dalaruma nia lamenta katak iha serbisu barak. Dalaruma nia husu deskulpa la iha tempu natón atu hatán ba surat sira, tanba serbisu intensu liu. Nia haree mós serbisu nia limite nune’e husu Irmán Angiolina: “Hodi fó hanoin ba ita atu serbisu, ha’u mós fó hanoin ba ita atu tau matan ba saúde, no fó hanoin mós ba hotu-hotu atu serbisu lahó ambisaun ida, atu fó ksolok de’it ba Jesus” (Surat 25). Serbisu iha ninia limite iha saude, no rezisténsia fízika mak fó ninia medida. Ita-nia espíritu mós reajen bainhira iha serbisu barak demais; se ema ida reajen lahó vontade, ho agresividade, ho deskontentamentu ka irritasaun, ne’e sinál katak hakat liu ona medida sira.

Entre kritériu sira atu identifika serbisu ida nakonu ho bensan ba Santa Maria Mazzarello mak la iha finalidade seluk bainhira hala’o nia. “Se ha’u hakarak sfirma an rasik iha serbisu – Grün hakerek – ha’u sei hetan esgotamentu (kolen boot) kedas. Ba Maria Mazzarello bee-matan interiór la’ós de’it ida Espíritu Santu nian, maibé domin ba Jezús. Se ha’u halo ha’u-nia serbisu ba Jezús, ha’u sei hetan ksolok. No ha’u bele sebisu liután duké bainhira ha’u hela iha presaun performance nia okos”.

Husi nia hakerek sira, mai mós konvite atu haksolok nafatin, ida-ne’e tuir padre Anselm la hahoris ksolok, pergunta mak “oinsá Irmán sira bele to’o iha ksolok ida-ne’e”. Maria Mazzarello tau nu’udar kondisaun simplisidade fuan nian: “Atu haksolok nafatin ita presiza la’o ba oin ho simplisidade, la buka ksolok nein husi kriatura sira, nein husi sasán mundu ne’e nian” (Surat 24). “Ksolok – Grun nota – la’ós de’it don ida ka dispozisaun naturál ida;ita bele to’o ba ksolok se iha ita-nia laran sai simples no moos no se ita supera dependénsia ba sasán sira mundu ne’e nian. Sé mak dependente ba louvór ka ba kulpa,  ba susesu ka insusesu, ba afetu ka ba rekuza, sei nunka konsege sai haksolok. Nia sei la koko satisfasaun ba ninia nesesidade sira. Husi louvór ne’ebé nia koko nia nunka hetan satisfasaun”. Maria Domenica Mazzarello –padre Grun subliña – “konvensida katak ksolok mak kondisaun ba espiritualidade saudavel ida”. No, ohin, – nia konklui – Santa nia mensajen bele nalian ho liafuan sira hanesan ida-ne’e: “Buka atu hasa’e ó-nia fuan, no buat hotu ne’ebé iha nia laran, ba komuñaun ho Maromak. Ó sei haree katak buat hotu sai simples no klaru, oinsá ó sai ida de’it ho an rasik no ho ema seluk. Se ó-nia fuan hetan naroman, nia sei nakonu ho ksolok ida  ne’ebé, preokupasaun sira mundu nian bele disturba ó. Ó keta ta’uk kona-ba ó nia zona nakukun sira, ó-nia defeitu sira no ó-nia frakeza sira. Buat sira-ne’e mós Maromak hatene. Ho uniaun ne’e nia kbiit ó bele kumpre iha simplisidade ó-nia servisu no lori ema ne’ebé hakbesik ó ba ninia an loloos, ba ninia unifikasaun íntima.”

(Maria Trigila FMA)