Don Bosco edukadór

Don Bosco edukadór

Tinan 1841. Don Bosco, ne’ebé foin simu ordenasaun nu’udar amlulik, to’o iha Torino.
To’o data ida-ne’e nia moris iha ambiente rurál ida. Maibé sidade Torino nian mak mundu ida diferente liu.
Don Bosco konfronta an ho problema foin-sa’e sira-nian ne’ebé nia la koñese to’o tempu ne’e: esplorasaun laborál iha fábrika sira, kuran iha kultura, imigrasaun no lakon abut ka husik abut moris nian, kuran autoestima…
Ho padre Cafasso nia tulun, amlulik matenek no gia espirituál, nia estuda situasaun no buka maneira foun ida atu sai amlulik iha foin-sa’e sira nia leet.

 

Projetu ida ba nesesidade barak

Atu fó resposta ba foin-sa’e sira nia nesesidade ne’ebé nia hasoru iha lurón, prasa  no fábrika sira, nia kria projetu ida ne’ebé harii iha entrega totál lahó limite no husi ne’ebé mosu forma foun edukasaun no evanjelizasaun nian.

Nesesidade kona-ba domin no amizade

1841. Festa Imakulada nian. Akontesimentu ne’e evolve iha sakristia igreja S. Francisco de Assis, iha Torino. Sakristaun hurun aprendís pedreiru kiak ida tanba la hatene ajuda misa. Don Bosco intervein no defende dignidade adolexente ne’e nakonu ho ta’uk no malirin. Nia hatudu interese ba ninia vida; halo pergunta ruma ho laran-dia’k ka amabilidade no uza liafuan di’ak. Iha relatu ne’ebé Don Bosco rasik hakerek, nia realsa komprensaun, domin no amizade. Narrasaun ne’e hatudu liña-mestra sira Don Bosco nia sistema edukativu nian; hahú husi foin-sa’e nia situasaun; koñese no sente ninia problema sira; sai besik no domin-na’in; oferese amizade inkondisionál no domin lahó interese; respeita ninia dignidade no fiar iha ninia kapasidade sira; mehi, hamutuk ho foin-sa’e, futuru ida di’ak liu; hakle’an fiar sarani nu’udar eixu/besi-riin sentrál projetu nian.

Nesesidade kona-ba espasu nakloke

Foin-sa’e barak to’o tan. Maioria husi sira mak aprendís sira ne’ebé tenke serbisu todan loron tomak. Foin-sa’e sira ne’ebé patraun sira trata aat. Don Bosco intui katak sira presiza harahun ritmu serbisu desumanizante.

Ba sira nia rekupera jogu sira ne’ebé nia halo iha kampu sira Becchi nian. No hamutuk ho jogu sira, nia reabilita festa, ksolok, amizade no kuda futuru ho mehi sira. Nia organiza Oratóriu Festivu. Ho númeru foin-sa’e nian ne’ebé sai boot liután, aumenta tan difikuldade sira atu hetan fatin atu halibur no halo jogu sira. Maibé Don Bosco, hanesan Moisés foun, la’o iha labarik sira nia oin atu loke dalan ba rai prometida.

Nesesidade kona-ba uma no horik-fatin/lar

Tinan sira liu ba daudaun. Bainhira rai hahú nakukun iha loron domingu, jogu remata no joven sira despede atu ba ona, Don Bosco tuur iha silénsiu nia laran. Nia hanoin imigrante ki’ik-oan sira-ne’e, ne’ebé forsadu atu pasa kalan, sulan hamutuk iha dormitóriu públiku sira, la iha família no domin, la iha uma no hahán. Providénsia fó posibilidade atu nia aluga alojamentu Pinardi. Iha ne’ebá nia kria uma ida atu simu sira. Mamá Margherita bá tulun nia atu halo uma ne’e iha prezensa inan nian. Husi ne’emak hahú hatudu perfíl projetu edukativu integrál Don Bosco nian: uma ida ne’ebé simu, pátiu ida atu joga; eskola ida atu aprende; Igreja ida atu moris fiar.

Nesesidade kona-ba kultura

Simun (acolhimento) no domin esensiál liu, maibé la sufisiente. Don Bosco reseia/ta’uk katak ninia foin-sa’e sira sei la sai operáriu  kompetente iha sira-nia profisaun no mós sidadaun responsável.

Don Bosco halo atu kultura no estudu sai instrumentu ida atu konstroe ema livre, konxiente no empeñadu atu hadi’ak sosiedade. Nia esprime ida-ne’e iha ninia formulasaun: “Sidadaun onestu no sarani di’ak”. Nia halo buat ne’e sai konkretu hodi oferese eskola iha kalan no iha domingu. Liutiha semana ida serbisu todan nian, labarik no foin-sa’e sira aprende leitura, eskrita, aritmétika, katesizmu… Don Bosco introdús iha ninia pedagojia elementu inovadór sira: teatru, múzika, deklamasaun, livru kmaan no tuir labarik sira nia mentalidade.

Nesesidade kona-ba ofisina no justisa sosiál

Hahú tiha aula sira-ne’e Don Bosco halo ain-hakat ida tan: formasaun profisionál. Ne’e mak nesesidade ida sosiedade tomak sente. Ninia orijen simples liu: ofisina ida sapataria nian no ida alfaiataria nian. Tuirmai ofisina kadó ai nian (serralharia), halo kadernu nian (encadernação), tipografia, Karpintaria… Don Bosco promove joven operáriu sira nia dignidade. Ninia sentidu prátiku lori nia atu hakerek no asina kontratu dahuluk aprendís ida-nian. Labarik nia patraun rekoñese foin-sa’e traballadór ne’e nia direitu atu simu saláriu tuir serbisu ne’ebé nia halo, férias no deskansu iha domingu atu bele bá Oratóriu, hetan tratamentu lahó violénsia, hala’o knaar sira ne’ebé fasilita ninia aprendizajen…

Nesesidade espíritu familia no komunikasaun nian

Ba Don Bosco ambiente ida riku ho valór mak ain-hakat uluk liu atu halo “Sistema Preventivu” sai realidade. Hodi Mamá Margherita nia tulun no kolaboradór seluk nian, nia halo Oratório uma komún ida hodi fahe moris, uma rasik no família ida.

Nia kria rede ida komunikasaun nian.

Hanesan aman di’ak ida, bainhira kalan nia ko’alia ba nia oan sira ho “buonanotte”: liafuan badak domin nian, rekomendasaun nian no fasil atu komprende, ne’ebé sintetiza esperiénsia sira halo durante loron no hakbesik ba Maromak. Nia mak hahú “liafuan iha tilun”, fó ba labarik ida-idak ho modu partikulár atu personaliza edukasaun. Nia halo sakramentu konfisaun okaziaun atu hasoru Na’i no oportunidade ba diresaun espirituál nian.

Ho modu paralelu, nia funda editoriál ida atu koloka livru no folletu sira iha labarik sira-nia liman no mós ba klase populár sira.

Nesesidade kona-ba santidade

Don Bosco harre vida nu’udar prosesu ida kreximentu kontínuu nian. Ninia mehi edukativu la nahas iha rotina loroloron nian. Ho fiar boot iha foin-sa’e sira-nia kbiit, nia aprezenta ba sira orizonte boot no konvida sira atu moris “di’ak liu” iha dimensaun umana no iha dimensaun sarani. Ho liafuan sira tempu ne’ebá nian, nia hakarak atu ninia foin-sa’e sira atinje sidadania loos iha espasu vitál tolu: sidadaun onestu iha sosiedade sivíl no sarani di’ak iha Igreja… atu bele sai sidadaun haksolok iha lalehan, hamutuk ho Aman Maromak.

Maria Tulun-Na;in mak inan no mestra ne’ebé gia no orienta dalan ne’e ba buat “di’ak liu” (“excelência”).

 

Atitude edukadór nian

Maiu 1884. Don Bosco otas katuas ona. Nia moras. Nia bá Roma. Nia iha iha mehi ida iha-ne’ebé kompara tinan dahuluk sira Oratóriu nian ho tempu sira agora nian. Mehi ida-ne’e, koñesidu ho “Surat husi Roma”. “Surat husi Roma” mak testamentu ida nia moris nian no proposta ida ba edukadór sira tempu hotu nian.

Prosimidade pesoál no ambiente família nian

Tau matan ba prosimidade ho joven sira, hodi personaliza edukasaun no halakon barreira deskonfiansa nian. Mantein nafatin prezensa edukadora ida. Sai aman-inan, maun/biin no belun… no modelu atu sira banati tuir. Hadomi buat ne’ebé foin-sa’e sira hadomi.

“La to’o hadomi foin-sa’e sira, presiza atu foin-sa’e sira sente katak ita hadomi sira…”

Familiaridade

Sai edukadór, simples, asesivel no prudente. Komprende labarik no foin-sa’e sira nia espontaneidade. Kompartilla sira-nia espasu sira. Hela ho sira hodi kria ambiente família nian, tanba lahó familiaridade la iha domin no lahó domin la iha konfiansa. Valoriza foin-sa’e sira-nia aspetu pozitivu sira no fiar iha sira-ni akapasidade sira. Hateke ba joven sira no ba sira nia realidade ho matan domin no esperansa nian.

Entrega

Pedagojia ne’ebé Don Bosco propoin moris husi fiar sarani. Ne’e mak “pedagojia Bibi-Atan Di’ak nian”. Tuir Jezús nia ezemplu, presiza sai ki’ik ho ki’ik sira. Labele husik misaun ne’ebé simu atu sai mestra no gia foin-sa’e sira-nian. Halo nafatin buat hotu ho domin. Tahan esforsu hotu no kolen sira.

Don Bosco edukadór nia intuisaun sira kontinua válida ohin. La’ós de’it nu’udar kompeténsia ba asaun pedagójika, ,aibé nu’udar forsa ida an rasik nian no oinsá hasoru foin-sa’e sira; oinsá sente no fiar… iha Maromak. Iha moris, iha foin-sa’e sira.

(Hakerek-na’in: JOSÉ J. GOMEZ PALACIOS; Tradusaun: JG)