Santu Agostinho, Bispu Hipona nian no Doutór Igreja nian

Santu Agostinho, Bispu Hipona nian no Doutór Igreja nian

Agostinho moris iha 13 Novembru 354, iha Tagaste, Áfrika. Nia inan, Santa Mónica eduka nia ba fiar katólika, maibé Agostinho la tuir ninia ezemplu. Adolexente moris, matenek no haksolok, nia dedika an ba estudu retórika nian no hetan rezultadu exelente. Agostinho hadomi moris no prazér sira, kuda amizade, iha paixaun domin oioin, gosta teatru, buka divertimentu no distrasaun sira.

Iha Cartagena, iha-ne’ebé nia kontinua estudu sira, nia fuan monu ba fetor-raan ida; tanba nia klase inferiór, nia la halo sai nia feen, maibé moris hamutuk de’it; rezultadu husi relasaun ne’e mak Adeodato. Maski nia idade foin-sa’e, Agostinho fiél no asume responsabilidade vida uma-kain nian. Durante ne’e, leitura kona-ba Hortensius livru Cícero nian, muda ninia modu atu enfrenta problema sira. “Ksolok – oradór boot Cícero hakerek – konsiste iha rikusoin sira ne’ebé la mohu: sabedouria, verdade, virtude sira”. Nune’e, Agostinho hahú buka soin sira-ne’e.

Buka Lia-loos eh Verdade

Nia hahú ninia babukak liuhusi Bíblia. Maibé, tanba toman ona ho testu sira ne’ebé halo tarutu boot, nia haree Bíblia nu’udar groseira no la iha lójika. Entaun, nia hakbesik ba manikeízmu. Bainhira fila ba Tagaste, nia loke eskola gramátika no retórika nian, ho benfeitór ida nia tulun. Maski nune’e, moris ne’ebé nia hala’o la fó satisfasaun ba nia, tanba ne’e, nia fila hikas ba Cartagena, hodi hein atu hetan moris di’ak liu. Maski nune’e, nia kontinua la satisfeitu. Ninia hamrook ba lia-loos la lakon ho doutrina manikeísta. Joven retóriku ho promesa boot, hakat ba tipu sira seluk babukak nian. Nune’e, iha tinan 382, nia muda ba Roma, ho nia maluk no nia oan-mane, hodi la fó hatene ba ia inan, maski nia ba Cartagena.

Iha kapitál, Agostinho kontinua iha kontaktu ho manikeísta sira, no husi sira nia simu tulun no apoiu. Ikusmai, nia komprende katak Providénsia mós liu husi hilin naksalak sira. Ninia karreira hetan susesu, to’o nia hetan kátedra Retórika iha Milano, iha 384, maibé ninia laran lahakmatek kontinua haterus nian.

Konversaun: “Kaer no lee”

Nia ambisaun hetan satisfasaun, maibé nia fuan lae. Atu halo sai di’ak liután ninia “ars oratoria(arte oratória), nia hahú tuir sermaun sira santu Bispu Ambrósio nian. Nia hakarak komprende ninia kapasidade dialétika sira. Maibé, Bispu ninia liafuan kona kle’ean tebes nia. Iha tempu ne’e, nia inan Mónica muda ba Milano, hodi hela ho nia, liuliu, ho orasaun sira. Agostinho hakbesik ba beibeik ba Kreda katólika, no nia sente nia an nu’udar katekúmenu ida. Nia agora presiza mak hetan espoza sarani ida no la’ós moris hamutuk de’it. Feto ne’ebé moris ho nia ba tinan barak, fila fali ba Áfrika.

Sei la hakmatek, Agostinho lee testu sira filozofia nian no Sagrada Eskritura sira. Nia iha atrasaun ba pensadór gregu sira no estilu moris axeta kristaun sira-nian, maibé nia la konsege deside.

Loron ida iha Agostu 386, dezorientadu no iha konfuzaun, iha dezesperu no ho tanis, nia rona lian ida: “Foti no lee”! Nia hanoin katak lian ne’e konvida nia atu foti S. Paulo nia Surat sira, ne’ebé iha meza leten, no hahú loke porakazu. No lia lee: “Ita iha hahalok onestu, hanesan iha loron, la’ós hodi han resin no lanu, la’ós ho sala foer no hahalok nara-naran de’it, la’ós ho halakon malu no laran-moras, maibé tau ita Na’i Jezús Kristu nu’udar imi-nia hatais no keta fó fatin ba isin nia kaan aat sira” (Rm 13, 13-14). Leitura pasajen ne’e nian kona maka’as nia. Nune’e, nia konsege muda moris no dedika an totalmente ba Maromak. Santu Ambrósio fó batizmu ba nia iha kalan entre 24 no 25 Abríl 387. Tan nia hakarak fila ba Áfrika, nia bá Roma, atu sae roo iha portu Ostia nian, Iha-ne’ebá, nia inan Mónica mate.

Komunidade Agostiniana dahuluk no ministériu episkopál

Iha Tagaste, Agostinho funda ninia komunidade dahuluk. Entre tinan 390  nia rohan no inísiu tinan 391 nian, nia bá iha bazílika Hipona, iha-ne’ebé Bispu Valério haklaken ba sarani sira nesesidade kona-ba presbíteru ida iha ninia diseze. Povu ho entuziazmu lori Agostinho ba Bispu nia oin, ne’ebé ordena nia amlulik. Nia konxiene katak nia moris nakfilak ba Maromak, hodi estuda no medita Eskritura sira, maibé oras ne’e nia komprende katak nia simu bolun ba buat ruma liután. Nia troka Valério, sai Bispu Hipona nian. Nia husik hela hakerek barak, iha-ne’ebé nia konsege rekonsilia “fé no razaun”. Livru balun mak “O livre arbítrioA TrindadeA cidade de Deus”. Ita keta haluha ho mudu partikulár livru “As Confissões”, iha-ne’ebé Agostinho haktuir ninia istória rasik, hodi hatudu sai, ho modu majistrál, ninia interioridade no istória ninia fuan nian.

Ninia fraze ruma

“Ita halo ami ba Ita, Na’i, no ami-nia fuan sei la iha dame enkuantu la  deskansa iha Ita” (Confissões 111).

“Keta sai ba li’ur, maibé fila ba ó laran: lia-loos horik iha ema nia interiór” (A verdadeira religião, 39, 72).

“Ema ida labele hakat liu tasi sékulu ne’e nian, se Kristu nia Krús la lori nia… keta husik krús, basá nia mak sei lori ó”. (Comentário sobre o Evangelho de São João 2, 2).