Kapítulu Jerál XXIV: komunidade jenerativa

Kapítulu Jerál XXIV: komunidade jenerativa

Metodolojia Kapítulu Jerál XXIV nian no Komisaun sira ne’ebé Regulamentu Kapítulu nian husu.

Roma (Italia) – Abertura Kapítulu Jerál XXIV ne’ebé realiza iha 17 Setembru 2021, tau hamosu ho entuziazmu perkursu ka dalan Asembleia Kapitulár nian hodi ativa serbisu ne’ebé sai intensu ba beibeik loron ba loron. Metodolojia serbisu KJ XXIV nian – hanesan haktuir iha Instrumentu Serbisu nian – la’o ba oin  hodi tau iha neon tema Kapítulu nian no objetivu ne’ebé hakarak to’o atu “sai komunidade ne’ebé fó moris foun iha fuan kontemporaneidade nian”.

Reflesaun no estudu kona-ba núkleu tolu tema kapítulu nian, hahú ho aprofondimentu bíbliku no karizmátiku kona-ba tema Festa Kaben iha Kaná, gia husi Ir Marta Riccioli FMA. Irmán sira halo reflesaun ba núkleu idaidak, iha nivel pesoál no iha orasaun,  hafoin halo sharing, iha Komisaun no sub-komisaun sira, ho ain-hakat tolu dixernimentu komunitáriu: rekoñese, interpreta, hili.

Iha Komisaun no Sub-komisaun sira kapitulár sira halo esperiénsia partilla no diálogu konstrutivu, hanoin hamutuk no dixernimentu.

Komisaun prinsipál sira Kapítulu nian

Komisaun Sentrál Koordenasaun nian, prezidente mak Superiora Jerál, kompostu husi Reguladora Kapítulu nian, Konselleira  Jerál na’in haat, Moderadora sira no Prezidente sira Komisaun nian. Sira-nia knaar espesífiku mak haree ba koneksaun entre Komisaun sira no foti konsiderasaun no inisiativa sira kona-ba serbisu nia lala’ok sira.

Komisaun Kapitulár Estudu nian mak grupu sira reflesaun nian, partilla nian no serbisu nian, ne’ebé partsipante hotu kapKapítulu nian hola parte bá, ho númeru membru fahe hanesan no tuir kritériu reprezentasaun nian. Komisaun ne’e mak espasu estdu nian, partilla no babukak hamutuk nian kona-ba tema sira no argumentu oioin Kapítulu nian. Iha Komisaun lima, ita-idak ho ninia Prezidente, komposta husi Kapitulár 34. Atu fasilita serbisu no partilla di’ak liután, komisaun ida fahe tanba sub-komisaun tolu, komposta husi membru na’in 15.

Komisaun ba Regulamentu iha membru 5. Komisaun ne;e iha knaar atu matan haree katak Kapítulu la’o tuir Regulamentu; halo revizaun iha finál Kapítulu nian bazeia ba proposta sira ne’ebé tama; aprezenta ba Asembleia modifikasaun sira Regulamentu nian atu bele hetan aprovasaun no entrega ba Konsellu Jerák ba redasaun finál ba Kapítulu Jerál tuirmai.

Komisaun Revizaun Proposata sira nian, komposta husi membru na’in 10, ho knaar atu haree proposta sira mai husi Inspetoria sira, entrega ba Komisaun estudu nian hafoin atu diskute ni aprova iha Asembleia.

Komisaun Redasaun Dokumentu Kapitulár forma husi membru na’in 8 no iha knaar atu rekolle reflesaun sira kona-ba tema kapitulár no esperiénsia Kapítulu nian; hakerek esbosu ida dokumentu nian atu submete ba Asembleia; entrega ba Prezidente testu aprovadu ba redasaun “Atu Kapítulu Jerál XXIV” nian.

Komisaun ba Komunikasaun, komposta husi memrbu na’in lima, iha kolaborasaun ho Ámbitu Komunikasaun nian, fasilita narrasaun esperiénsia kapitulár ho Informasaun klara no proativa iha kanál institusionál sira: Website no Social Network.

Knaar partikulár no responsabilidade boot entrega ba Moderadora sira Kapítulu nian. Madre Jerál no nina Konsellu mak hili sira hamutuk na’in haat, no iha funsaun atu regula tuir turnu diskusaun sira iha Asembleia plenária. Hamutuk ho Madre Jerál no Reguladora sira forma Prezidénsia KJ nian.

Durante Kapítulu, fundamentál mós knaar Sekretária sira-nian ho nia Kolaboradora sira. Sira iha knaar atu hakerek ata (verbale) sira reuniaun plenária nian, leedurante sesaun sira Asembleia nian atu hetan aprovasaun.

Komisaunida-idak, iha nia laran, hili membru ida atu halo parte ba Eskrutadora sira, ne’ebé troka malu, tuir nesesidade, ba serbisu votasaun nian ne’ebé presiza iha momentu kapitulár oioin.

Asembleia kapitulár kolabora ho grupu Tradutora sira-nian ne’ebé akompaña momentu hotu reuniaun nian iha Asembleia ho tradusaun simultánea iha lia-inglés, lia-portugés no lia-españól.