Bainhira iha surpreza Amu-Papa to’o iha uma

Bainhira iha surpreza Amu-Papa to’o iha uma

Vizita ba Kapitulár “Figlie di Maria Ausiliatrice”

BAINHIRA IHA SURPREZA AMU-PAPA TO’O IHA UMA

Hasoru Amu-Papa mak nafatin emosaun kle’an ida, maibé bainhira ó haree nia hakat tama ó-nia uma nia odamatan, maravilla, ksolok no festa to’o iha ninia tutun. Ida-ne’e mak akontese mak ami iha loron 22 Outubru liubá. Ami husu tempu liubá posibilidade ba audiénsia pontifísia ba ‘Figlie di Maria Ausiliatrice’ na’in 172 partisipante ba Kapítulu Jerál XXIV, ne’ebé konvoka ba dala tolu, iha tempu pandemia nia laran.

Data audiénsia nia marka tiha ona, hafoin iha vijilia kansela tiha tanba motivu imprevistu ida. Amu-Papa sei haruka de’it vide0-message ida. Enkuantu ami halibur iha orasaun hein saudasaun iha video, mosu mai surpreza! Iha oras 10.45, akompaña husi superiora jerál emérita, Yvonne Reungoat, ida ne’ebé mesak de’it mak hatene kona-ba vizita surpreza ne’e, Amu-Papa tama ho hamnasa-midar iha ibun iha aula kapitulár uma jerál FMA nian iha Roma, iha ‘via dell’Ateneo salesiano 81.’ No esplozaun ida ksolok nian hatudu ho basa-liman maka’as no naruk, enkuantu Amu-Papa dirije ba meza prezidénsia nian.

Ho sorrizu nakonu ho umór, Francisco hahú: «Ha’u mai atu lori video-mensajen ba imi!». Nia nota katak nia hetan simun ho “tarutu salezianu” típiku, no hafoin kumprmenta ha’u, nu’udar neo-eleita superiora jerál Institutu nian, ho ‘ buon lavoro’, hamutuk ho Konsellu foun. Hodi kumprimenta Madre Yvonne — ne’ebé uluk misionária ba tinan ruma iha Áfrika — nia dehan ho hamnasa: «Ha’u halo votus Madre bele fila ba Áfrika… No se la iha fatin iha Áfrika, iha Patagónia!».

Iha aula bele sente emosaun. Depoizde ksolok surpreza nian, raronak ho atensaun ba Amu-Papa nia liafuan ne’ebé hakonu Irmán hotu mai husi nasaun 58 kontinente lima nian. Iha sala ida iha mundu, mundu ida ho kultura oioin, lian no kór.

Ida-idak lori iha nia an espetativa sira, esperansa sira, terus sira, preokupasaun sira la’ós de’it komunidade edukativa rasik nian, maibé povu rasik nian marka ho pandemia no ho ninia konsekuénisa evidente dramátika sira. No ohin iha serteza katak Amu-Papa fó bensan ba hotu-hotu.

Mundu presiza esperansa, tanba ne’e tema kapítulu jerál nian evoka pasajen evanjélika ida iha festa kazamentu ida, iha-ne’ebé hotu-hotu haksolok, esperimenta daudaun tua ne’ebé kuran i ne’e katak lakon ksolok. Jezús de’it bele hakonu falta ne’e, depoizde Maria bolu ho naran buat ne’ebé bele sai moe ida: «Sira la iha ona tua!». No milagre tua di’ak nian, naresin, lori hikasfali festa no esperansa.

Amu-Papa iha ninia diskursu fó hanoin hikas husi inísiu kedas tema ne’ebé hili ba asembleia kapitulár ne’e: «Komunidade jenerativa moris nian iha kontemporaneidade nnia fuan», ne’ebé hetan roman husi Maria nia liafuan sira iha festa kaben Kaná nian «Imi halo buat hotu ne’ebé Nia dehan ba imi» (Jo 2, 5).

Iha ninia diskursu — parte ida lee no parte barak hodi improviza — iha tema barak ne’ebé lliga malu ne’ebé Francisco halo sai konkretu iha realidade vida relijioza komunitária no iha misaun ho foin-sa’e sira: insersaun iha kontestu sosiál, vida ne’ebé taua but metin iha Kristu, risku mundanizmu espirituál nian, fidleidade kriativa ba karizma nu’udar bee-matan moris foin-sa’e nian, kria komunidade ne’ebé forma ho relasaun interjenerasionál, interkulturál, fraterna, kordiál, tau matan ba Irmán ferik sira, serbisu iha sinerjia ho kongregasaun sira seluk, hodi buka moris relasaun resiprosidade no korresponsabilidade nian.

Hodi refere ba tema kapítulu nian kona-ba jeneratividade moris nian iha misaun edukativa, nia ezorta atu sai komunidade misionária, ne’ebé bá li’ur, empeña an atu haklaken Evanjellu ba periferia sira, ho paixaun — ne’ebé nia define «impressionante» — husi “Figlie di Maria Ausiliatrice” dahuluk sira ne’ebé bá misaun ho idade foin-sa’e liu.

Hodi hanoin selebrasaun 150 fundsaun Institutu nian ne’ebé besik dauduan,  «oportunidade ida renovasaun no revitalizasaun vokasionál no misionária», Francisco ezorta ami: «Imi keta haluha grasa orijen nian, umildade no inísiu  ki’ik ne’ebé halo sai transparente Maromak nia asaun iha moris no iha mensajen sira, ne’ebe nakonu ho maravilla, hahú dalan ne’e. Maria Auxiliadora tulun imi; imi mak nia oan-feto sira!».

Ninia liafuan kona kapitulár hotu nia fuan sira ne’ebé fekit maka’as hodi hatán, ho emosaun, ho basa-liman naruk ida.

Hafoin ami simu ninia bensan hanesan ida Jezús nian ne’ebé invoka ba ida-idak no País ne’ebé ami reprezenta Maromak nia prezensa maklorik grasa nian.

Momentu aprezentasaun prezente sira-nian halo ami esperimenta aman ida nia fuan ne’ebé oferese ba ninia família ida prezente ne’ebé nia hili ho kuidadu no afetu hodi hasai husi ninia pasta: íkone foin-sa’e ne’ebé lori katuas ida iha nia kabaas, ilas saun José nian iha migrante ida nia oin, livriñu tolu kona-ba perigu sira vida komunitária nian, livru Statio orbis no Roxáriu ida.

Bainhira ami hanoin katak buat hotu remata ona, Francisco hamriik no prontu atu kumprimenta kapitulár ida-idak hahú ho Koselllu foun no ida ne’ebé remata. Ida-idak hakbesik ba nia ho emosaun nakonu hodi tau hamutuk reverénsia ba Pedro nia susesór ho familiaridade espontánea liu. Iha sira ne’ebé husu bensan ba ninia País rasik iha funu laran eh kanek ho krize polítika, sira ne’ebé promete orasaun ba nia, sira – ne’ebé tuir estilu orientál – ofereze omenajen akollimentu nian ho selendang koloridu hodi tau iha ninia kabaas, sira ne’ebe — hanesan arjentina sira — oferese “mate” típiku ne’ebé Amu-Papa koko ho prazérm hodi halo foto ida grupu nian.

Aula kapitulár la fekit de’it ho emosaun, maibé ho ksolok ne’ebé labele hapara. Iha hakarak atu momentu sira ne’e la para.

Enkontru ne’ebé solene maibé tempu hanesan familiár remata ho knananuk: Maria fiducia nostra atu invoka ba Amu-Papa no ba Kreda tomak Maria Auxiliadora nia protesaun.

Francisco husik aula no dirije ba salaun-teatru iha-ne’ebé nia mós kumprimenta komunidadec’asa generalizia’ nian no kolaboradór leigu no kolaboradora leiga.

La iha kapitulár ida bele sai husi aula atu despede Amu-Papa Madre Yvonne no ha’u akompaña nia ba kareta no ami agradese dala ida tan nia ba surpreza ne’ebé loos duni labele prevé no haksolok tebes. Kapitulár sira, ho kriatvidade juveníl, kumprimenta Amu-Papa husi terrasu oioin uma nian no nnia, molok sae kareta, foti matan no sei fó bensan no hamnasa midar.

Ami hotu konxiente katak ohin ami-nia uma no ami hotu simu bensan boot ida Maromak nian ne’ebé tau marka ida grasa nian ba kapítulu jerál XXIV no fó respiru luan Kreda nian ba ami-nia misaun no ami-nia fuan iha festa nakonu ho gratidaun no maravilla!

Ami rekoñese katak vizita ida-ne’e mak don folin boot liu ba ami-nia Institutu, eventu istóriku ida no labele haluha no, tempu hanesan, empeñu ida, bolun foun ida ne’ebé habiit ami iha responsabilidade atu moris ohin ho audásia no korajen karizma edukativu nu’udar resposta ba dezafiu emerjente sira atu prepara futuru no mundu foun ida.

Enkontru ne’e mai ami hotu mak konfirmasaun ida kona-ba Pedro nia susesór nia atensaun no domin ba vida konsagrada feminina, don Espíritu Santu nian ba Kreda nune’e bele halo Maria nia maternidade no forsa revolusionária ternura nian sai prezente ohin.

*Superiora Jerál
Figlie di Maria ausiliatrice

CHIARA CAZZUOLA*

Fonte orijinál: https://www.osservatoreromano.va/it/news/2021-10/quo-246/quando-a-sorpresa-arriva-il-papa-a-casa.html?fbclid=IwAR2gxVkT2mvIW2LY5T2CeFEIff5ZBdCaZRgFB9Ai9Wq8qyHyUyzS4rS5xHE