Tinan 150 Fundasaun Institutu FMA nian

Tinan 150 Fundasaun  Institutu FMA nian

TINAN 150 FUNDASAUN INSTITUTU FILHAS DE MARIA AUXILIADORA

Ninia signifikadu ba mundu no mai ita-nia rain

Selebrasaun jubilár 150 sai momentu grasa nian, oportunidade ba renovasaun no revitalizasaun vokasionál no misionária no envolve mós komunidade edukativa sira, labarik no foin-sa’e sira atu deskobre Maria Domenica Mazzarello nia identidade feto foin-sa’e no iha  dimensaun profétika ninia espiritualidade no misaun. Institutu ne’ebé prezente iha nasaun 97 halo preparasaun ba selebrasaun boot tinan 150 durante tinan tolu: tinan 2019 dedika ba agradesimentu; tinan 2020, halo atu mandatu “Ha’u entrega sira ba ó” sai esperiénsia moris iha kontemporaneidade no; tinan 2021 nu’udar tinan atu projeta futuru ho aten-barani, ne’ebé koinside mós ho selebrasaun Kapítulu Jerál XXIV FMA sira-nian.

 

ISTÓRIA IDA HAHÚ HO NA’I-FETO NIA INTERVENSAUN

Don Bosco hahú hanoin ba Institutu femininu ida ne’ebé tau matan ba feto-raan sira bainhira iha Juñu 1862, tinan sanulu molok Institutu moris, ba tempu ruma nia mehi hasoru menina lubuk ida halimar iha prasa Vittorio iha Torino no la iha ema ne’ebé tau matan, no husu ba nia atu tau matan ba sira. Bainhira nia buka atu hadook an husi sira, Señora nobre ida ne’ebé oin nabilan, no ho liafuan furak enkoraja Don Bosco atu hatán ba menina sira-nia hakaran hodi hateten: «tau matan ba sira: sira ha’u-nia oan feto sira!“» (kf FRANCESIA G. B., “Suor Maria Mazzarello e i primi due lustri delle Figlie di Maria Ausiliatrice”[S. Benigno Canavese, Libr. Sales. 1906] 212-213).

Hodi lee ho atensaun memória sira ita haree katak iha Madre Mazzarello, iha pasajen signifikativa ida ho relasaun ba vida espirituál no apostólika. Eventu ne’ebé marka pasajen ida-ne’e mak moras tifu. Buat foun ne’ebé aprezenta mak: vizaun Borgoalto nian. «A te le affido!» ka “ha’u entrega sira ba ó” mak liafuan ne’ebé Madre Mazzarello rona hateten ba nia.  Ba Maria Mazzarello, klaru kedas katak pronome  “sira” refere ba menina no adolexente sira nia aldeia nian ne’ebé presiza edukasaun umana no sarani. Providénsia halo atu Don Bosco no Maria Mazzarello hasoru malu, no bainhira nia hatene kona-ba Don Bosco nia mehi atu harii Kongregasaun ida ne’ebé tau matan ba feto-raan sira hanesan nia halo ho mane-klosan sira, Maria Mazzarello adere kedas.

Don Bosco hakarak Institutu sai monumentu moris ninia agradesimentu ba Maria Auxiliadora. Iha loron 5 Agostu 1872 iha Mornese Maria Mazzarello ho nia maluk na’in 10 husi grupu Filhas de Imaculada, sai fatuk dahuluk sira atu harii monumentu moris gratidaun nian ba Maria Auxiliadora.  halo Primeira Profisaun.

Iha loron ne’ebá Don Bosco ho nakonu ho emosaun dehan ba ninia Irmán sira: «Oras ne’e imi halo parte ba Família relijioza ida Na’i-Feto nian tomak; […] Imi soi nu’udar glória imi-nia títulu furak “Filhas de Maria Auxiliadora”, no imi hanoin beibeik katak imi-nia Institutu tenke sai monumentu moris Don Bosco nia gratidaun nian ba Maromak nia Inan Kmanek Uain, ne’ebé ita invoka ho títulu Sarani sira-nia Tulun» (Cronistoria 1, 305-306).

Fini ki’ik-oan ne’e nafunan no sai ai-hun ne’ebé jenerativa, fó fuan, fuan santidade nian mós, no iha tinan 150 Institutu nia moris, FMA sira habelar ninia prezensa misionária iha nasaun 97 (26 iha Áfrika, 23 iha Amérika, 22 iha Ázia, 22 iha Europa no 4 iha Oseania), ho FMA na’in 11.225 (dadu sira 2020 nian). Espansaun jeográfika karizma nian kontinua, liuliu iha territóriu misionáriu sira, hodi orienta sira atu fó resposta ba nesesidade edukativa no emerjente, ho obra edukativa no promosionál oioin ne’ebé mai husi kriatividade no aten-barani apostólika. Iha prezensa hotu, FMA sira hatán ba labarik, foin-sa’e, família sira-nia pobreza foun sira, inklui migrante sira, deslokadu tan funu, nst. Tan ne’e maski Institutu halo ona tinan 150 moris, nia kontinua esperimenta forma foun vitalidade karizmátika nian, no ne’e hotu tanba valoriza vokasaun laikál ho sira ne’ebé kompartilla misaun edukasionál mós.

Don Bosco nia profesia ba FMA dahuluk sira iha 5 Agostu 1872 sai realidade: «…imi uitoan de’it, lahó meiu sira no la hetan apoiu husi aprovasaun umana. Keta husik buat ida halo imi laran-taridu. Buat hotu sei muda lalais no imi sei iha aluna barak to’o imi la hatene atu tau sira iha-ne’ebé; no la’ós de’it menina sira, maibé mós postulante barak to’o imi sei hetan difikuldade atu hili sira. Loos, ha’u bele garante imi katak Institutu sei iha futuru boot, se imi mantein simples, kiak no mortifika an» (L.cit).

SELEBRASAUN TINAN 150 NIAN

Hodi hanoin ba inspirasaun mariana Institutu nian, Madre Jerál no ninia Konsellu husu atu halo tinan tolu preparasaun nian husi 2019-2021. Tema ba selebrasaun jubilár tinan 150 fundasaun Institutu nian mak Don Bosco nia espresaun: “Maria la’o iha uma ne’e” (kf Cronistoria v,43-44).  Liafuan sira-ne’e Don Bosco dirije ba FMA sira iha ninia enkontru ikus ho FMA sira iha Nizza Monferrato iha 1885. Tema ne’e la’o ho tema Kapítulu Jerál XXIV (12 Setembru – 24 Outubru 2021) ne’ebé husu atu “ho Maria sai prezensa ne’ebé fó moris”.

Iha kedas inísiu triéniu preparasaun nian (2019, husi Roma hasai  kedas anúnsiu ba Inspetoria hotu iha mundu atu tuir konkursu kriasaun logotipu no knananuk tinan 150 Institutu FMA  (1872 – 2022) bazeia ba lema festa nian.  Manán-na’in ba logotipu mak Maria Fernanda Bastidas Zapata, joven ida husi Inspetoria Maria Auxiliadora Medellin (CMA) Colómbia. Manán-na’in ba knananuk 150 aniversáriu mak Juan Javier Bernal Garcia, Salezianu Kooperadór no Diretór Koléjiu FMA Rota, España.

Superiora sira anima FMA sira no komunidade edukativa atu hakle’an espiritualidade saleziana liuhusi modalidade oioin ne’ebé halo atu hotu-hotu la’o iha diresaun ida ne’ebé lori renovasaun vitál. Husi Sentru Institutu mai proposta sira módulu furak no riku atu reflete, harohan no partilla, hanesan ba Festa Gratidaun Mundiál iha fulan Abríl 2022, no ba fulan tolu nia laran molok to’o 5 Agostu, loron Fundasaun nian. Aleinde ne’e, iha peregrinasaun reál ka virtuál ba fatin orijen hanesan “Museu Casa Don Bosco”, “Mornese no Nizza Monferrato”, “Mostra del Carisma” ne’ebé tulun lee hikasfali pasadu ho abut iha prezente ne’ebé leno futuru.

Inspetoria sira iha mundu tomak, inklui Timor/Indonesia, hetan interpelasaun atu partisipa iha peskiza interkulturál ida kona-ba Sistema Preventivu, ne’ebé Pontificia Facoltà di Scienze dell’Educazione “Auxilium” organiza. Peskiza ne’e nu’udar preparasaun ba Kongresu Internasioná ho tema: «FMA sira-nia kontributu ba edukasaun (1872-2022): dalan, dezafiu no perspetiva sira», atu hala’o iha 25 to’o 30 Setembru 2022 ho modalidade online mós. Iha Kongresu ne’e nia laran sei iha mós kalan arte nian realiza husi  “Mondovision” ho foin-sa’e sira husi mundu tomak nu’udar protagonista, ne’ebé espresa, ho kriatividade, sira-nia esperiénsia kona-ba Sistema Preventivu. Tema prinsipál mak “I CARE – Eduka mak buat fuan nian”.

Nu’udar rekordasaun ba eventu jubilár ne’e, iha “Casa Generalizia” realiza daudaun “Jardín Karizmátiku” ida ho painél ida foti husi Madre Jerál Chiara Cazzuola nia liafuan sira ne’ebé dehan: «Mai ita Maria haraik atu ita sai oan-feto no hakarak atu ita sai hanesan nia “Tulun-na’in” ba ema hotu ne’ebé konfia mai ita».

Eko ka resonánsia mai husi Inspetoria sira hatudu insiativa oioin atu selebrasaun tinan 150 sai majistériu [hanorin] no inspirasaun, atu kontinua ho fidelidade kriativa no laran-manas mandatu “a te le affido” no “da mihi animas coetera tolle”.

Atu marka ba nafatin jubileu 150 ne’e iha Inspetoria Filippinas, ho ton ekolojia nian, sira kuda ai-hun 150, nune’e mós iha Inspetoria Timor-Indonesia (TIN) halo jardín orasaun ida ba Maria Auxiliadora. Inspetoria seluk halo mozaiku no ‘murales’ (Italia), halo obra teatru no muzikál nian kona-ba Institutu nia orijen (Korea, Vietnam, nst), halo muzeu karizma nian (Brasil), peregrinasaun sira no renovasaun profisaun relijioza iha Kreda no Santuáriu Marianu nasionál (Inspetoria barak, inklui TIN), Akampamentu Mazzarello ba grupu oioin (TIN), kompetisaun seluk-seluk tan ba labarik no foin-sa’e sira hanesan porezemplu “Certame”, dansa no video, pintura, poezia.

FMA sira sai konxiente liután kona-ba responsabilidade pesoál no komunitária atu dezenvolve, hakle’an, inkultura karizma iha tempu no espasu, no halo nabilan karizma iha Kreda liuhusi ksolok ho vokasaun rasik, vida espirituál kle’an, formasaun karizmátika no koñesimentu Fundadór/a sira-nian.

TINAN 34 PREZENSA IHA TIMÓR NO SELEBRASAUN JUBILÁR 150

Institutu halo tinan 150 nia moris nian no nia prezensa iha Timor iha ona tinan 34. Hateke fali ba kotuk, projetu ne’e moris husi ita-nia Fundadór sira nia fuan no hetan protesaun partikulár husi Madre Mazzarello no Don Bosco. Konsellu Jerál iha Roma, deside ninia fundasaun dahuluk iha 1987: tinan 150 Madre Mazzarello nia moris no realiza iha 1988 iha tinan 100 Don Bosco nia ‘dies natalis’! Bainhira Irmán Lina Chiandotto (Konselleira Misaun nian) vizita ba dala uluk Timór, iha feto-raan grupu ida hamutuk ho Salezianu sira ne’ebé hein iha aeroportu ho banner ida: “Main Timor ti aspetta”. Tempu ne’e situasaun polítika difisil liu!

Maria loke lurón ba Timór

Na’i-Feto ne’ebé dehan ba eskolante sira atu “halo buat hotu ne’ebé Nia dehan”, presede tiha ona nia oan-feto sira hodi prepara menina grupu ida ne’ebé sente vokasaun saleziana, liuhusi padre salezianu sira ne’ebé haree iha sira rai di’ak ida atu kuda fini vokasaun saleziana nian, no hahú kuda fini ne’e. Oan-feto sira (FMA) laiha hilin seluk: hatán ba Maromak hanesan nia Inan halo: “sei loke duni misaun iha Timór”. Iha Tinan Marianu nia laran no tinan 100 Don Bosco nia mate, hakilar “Main, Timor ti aspetta”, hetan duni resposta!

Nune’e, iha loron 5 Agostu 1988, aniversáriu da-116 fundasaun Institutu FMA nian, misionária sira: Ir Paola Battagliola, Ir Maria Fe Silva no Ir Marlene Bautista, iha ona Indonesia:

Ami nia laran nakonu ho emosaun hanoin katak ohin loron 5 Agostu 1988: tinan Marianu, tinan Sentenáriu, Institutu marka prezensa iha fronteira foun mundu nian. ‘Sinál’ hotu ne’ebé lee iha roman Fiar nian sai ba ami ida-idak ‘anunsiasaun’. Loos duni, Maria mak hakarak ami iha rai foun ne’e, iha konkluzaun tinan dedika ba Nia: Nia mak loke lurón.” (Cronaca 1988).

Iha 2 Outubru 1988, loron Anju Mahein, fulan Rozáriu no misionáriu, Venilale, aldeia ida iha foho leten ho anin no loron maka’as hanesan Mornese, simu pioneira sira prezensa FMA nian iha Timór.

Prezensa nu’udar inan, gia no akompañadora

Salezianu sira bainhira husu atu FMA sira hala’o knaar iha Venilale, sira hanoin kedas atu entrega orfanatu ne’ebé iha leigu sira-nia liman ba FMA sira. Labarik oan kiak sira na’in 140 feto no mane bele hetan iha Irmán sira, inan sira ne’ebé tau matan ba sira isin no klamar. Iha grupu ne’e iha mós gerrilleiru eh funu-na’in ba Timór nia independénsia nia oan sira na’in 9 ne’ebé mai hela iha orfanatu iha fulan Janeiru 1989. Ho labarik sira Irmán sira aprende lia-tetun, no lakleur de’it sira bele ona komunika ho ema hotu.

Tanba Na’i-Feto prepara ona feto-raan grupu ida iha períodu verifika no orientasaun nian, uma dahuluk sai mós uma formasaun nian. Ho feto-raan sira-ne’e FMA sira aprende atu moris iha Rai Timór no feto-raan Timór-oan sira aprende sai FMA ho misionária sira.

Iha tinan liman nia laran de’it, feto-raan na’in lima halo sira-nia primeira profisaun iha Madre Jerál Marinella Castagno nia liman, iha solenidade Na’i-Feto nia Asunsaun, 15 Agostu 1993.  Iha “cronaca” uma nian hakerek: «Ohin iha Na’i-Feto nia festa glória nian, Don Bosco oferese fatuk uluk husi Timór ba monumentu moris gratidaun nian ba Maria».

Ho grupu primeiru ne’e, mai tuir tan feto-raan seluk ne’ebé sei hatutan dalan ne’ebé hahú ona atu karizma salezianu ho oin femininu buras iha rai Timór ba Maromak nia Reinu no ba foin-sa’e sira nia di’ak.

Ita bele dehan ho Madre Piera Cavaglià katak FMA pioneira sira mak «tebes duni “inan” sira, gia, akompañadora iha dalan ho liman ida iha Maria nia liman no liman seluk iha foin-sa’e sira-nia liman» (Konferénsia ba diretora sira iha 2013).

Karizma hahú fó fuan

Husi tinan 1988, Institutu FMA iha Timór, halo dalan liuhusi etapa oioin molok sai Inspetoria. Husi tinan 1988-1997 etapa fundasaun nian, Timor hola parte ba Inspetoria Filippinas nian. Husi 1997-2003, Timór hola parte ba Vizitadoria “South East Asia” kompostu husi nasaun Vietnam, Myanmar, Cambodia, Indonesia no Timor-Leste, nasaun sira ne’ebé joven iha prezensa karizma nian no moris situasaun konflitu. Iha tinan sira-ne’e buka atu haburas karizma. Etapa tuirmai, husi 2003-2008, tan difikuldade sira viajen no akompañamentu nian, Timor-Indonesia sai Vizitadoria. Liutiha tinan 21 prezensa FMA iha Timór, tan haree katak karizma konsolida no dezenvolve ho fidelidade kriativa; Irmán sira dedika an ba edukasaun foin-sa’e feto no mane sira nian iha S. Giovanni Bosco no S. Maria D. Mazzarello nia espíritu no preve katak sei iha aumentu vokasaun foun; no katak vizitatoria ne’e bele auto sustenta, Superiora Jerál dekreta atu Vizitadoria sai Provínsia relijioza ida. Ho Dekretu Prot. N. 197/2009, data 5 Agostu 2009, moris mai Inspetoria S. Maria Domenica Mazzarello Timor-Indonesia (TIN).

Ai-hun karizma nian sai boot no fó fuan. Fuan ne’ebé marka istória tinan 25 prezensa FMA nian iha 2013 mak mandatu misionáriu “ad gentes” ba FMA na’in 2: Ir Úrsula Guimarães no Ir Fernanda Kalçona. Sira mak fuan husi misionária sira ne’ebé mai tinan 25 liubá no oras-ne’e, Rai Timor-Leste ida-ne’e iha ksolok bele haruka fini rua ne’ebé natubun iha ne’e atu kuda Evanjellu iha parte seluk mundu nian. Tuir sira, Irmán na’in rua tan, Irmán Isabel Gomes (Brasil) no Ir Albina do Carmo (Angola) oferese mós sira-nia an atu haklaken Jezús Kristu ho sasin moris nian no ho liafuan iha rai seluk.

Iha tinan ne’ebé ita selebra tinan 150 Fundasaun Institutu nian, fuan ida ne’ebé FMA sira esperimenta mak Povu nia domin ba Maria Auxiliadora no nia oan-feto sira, reprezenta husi komunidade sarani Cailaco, ne’ebé oferese rai atu harii Jardín Na’i-Feto Auxiliadora nian nu’udar rekordasaun ba eventu grasa nian ida-ne’e.

Agradesimentu ne’ebé la nahas

Selebra katak hasa’e agradesimentu ba dalan ne’ebé hala’o ona, maibé mós atu hateke ba futuru, ba dalan ne’ebé kontinua. Nu’udar FMA Timór-oan dahuluk, ha’u hakarak agradese Madre Mazzarello  no Irmán sira Komunidade fundasionál nia ‘sim’ primeiru hodi sai fatuk dahuluk sira monumentu moris gratidaun Don Bosco nian ba Maria Auxiliadora ne’ebé kontinua iha tempu husi jerasaun ba jerasaun.

Ha’u hakarak agradese mós FMA misionária sira, liuliu pioneira sira, ne’ebé barani hatán “sim” ba Na’i nia bolun daruak atu sai husi rai rasik hodi hakat liu tasi sira no lori ba mundu tomak no iha Timór karizma salezianu, nune’e halo Madre Mazzarello nia misaun “A te le affido” sai espresaun materna Maromak no Na’i-Feto nian iha ami Rain.  Sira-nia moris sai tebes duni jenerativa: ohin, iha Inspetoria TIN iha FMA na’in 101 ho perpétua 81 no entre sira iha misionária na’in 8 no temporária na’in 20. Uma ka komunidade sanulu iha Timor-Leste no tolu iha Indonesia sai prezensa moris karizma nian iha foin-sa’e no povu sira leet. Ita iha razaun hotu atu agradese basá buat hotu mak milagre ida. Na’i-Feto Auxiliadora mak gia ho modu surprendente Institutu nia espansaun: Nia mak halo buat hotu, no ho Maria nia fuan ita hanannu MAGNIFICAT!

Atu remata, ha’u foti Madre Jerál, Madre Chiara Cazzuola nia augúriu ba FMA sira: «Oan-Feto ida-idak lori Inan nia karakterístika sira; Maria haraik mai ita atu sai nia oan-feto sira no Nia hakarak atu ita sai hanesan Nia: “tulun-na’in” ba ema hotu ne’ebé entrega mai ita. Ita nia “familiaridade” espesiál ho Nia halo mundu haree ninia prezensa inan nian, ohin no aban-bainrua».

 

(Jacinta Gusmão FMA)

Tags: IFMA 150