Tanba sá ita resita Regina Coeli iha Tempu Paskál?

Tanba sá ita resita Regina Coeli iha Tempu Paskál?

Durante Tempu Paskál, Kreda reza orasaun “Regina Coeli” [iha tetun: Liurai-Feto Lalehan], súplika ba Maromak Inan ba nia Oan Jezús nia Resurreisaun, eventu ne’ebé reprezenta mistériu boot liu fiar katólika nian.

Papa Bento XIV mak  estabele orasaun antífona “Regina Coeli” iha tinan 1742 atu reza husi Domingu Páskua to’o Domingu Pentekostes nian, orasaun ne’e troka Angelus.

1. Regina Coeli mak antífona mariana ida husi antífona mariana haat ne’ebé Kreda uza. Aleinde “Regina Coeli”, Kreda katólika resita “Alma Redemptoris Mater”, hahú husi Primeira Vésperas husi Primeru Domingu Adventu nian to’o Festa Aprezentasaun, 2 Fevereiru. Reza ka resita “Ave, Regina Caelorum” husi Aprezentasaun to’o Kuarta Semana Santa nian. “Salve Regina” mak antífona durante tempu komún, husi Pentekostes to’o inísiu Adventu nian.

2. Autór deskoñesidu: La hatene sé mak autór “Regina Coeli” nian, maibé iha koleksaun ajiografia “Legenda Aurea” iha istória ka lenda kona-ba Saun Gregório Magno (Papa husi 590 to’o 604) ne’ebé oferese esplikasaun ida kona-ba ne’e. Dehan katak bainhira Amu-Papa ne’e prezide prosisaun ho orasaun ba Virjen Maria atu hapara moras peste ida iha Roma, nia rona anju sira-nia lian ne’ebé hananu versu tolu dahuluk iha “Regina Coeli” no nia aumenta liña “Ora pro nobis Deum. Alleluia”. Tuir istória, orasaun ne’e funsiona no moras peste remata.

3. Tenke harohan dala tolu iha loron ida nia laran. Hanesan “Angelus”, ita harohan Regina Coeli loron ida dala tolu, iha dadeer, iha meiudia no iha loraik bainhira loron monu atu konsagra loron romak ba Maromak no ba Virjen Maria.

4. Halo parte ba repertóriu ka múzika litúrjika sékulu nian. Durante sékulu sira, iha adaptasaun ba antífona “Regina Coeli”, iha nia ton simples no iha ninia knananuk gregorianu solene.

Kompozitór Tomás Luis de Victoria elabora antífona ida-ne’e iha versaun polifónika ba lian ualu iha-ne’ebé emerje ksolok Resurreisaun nian ho Aleluia, enkuantu konfigurasaun lian tolu husi kompozitór inglés William Byrd favorese liu ba reflesaun.

Kompozitór alemaun Gregor Aichinger aumenta introdusaun no konkluzaun ida ba órgaun ba ninia versaun.

Wolfgang Amadeus Mozart realiza versaun sira iha nia pesa sira ne’ebé tau númeru katálogu nian hanesan K. 108, K. 127 no K. 276, ne’ebé nia kompoin iha tinan 1771, 1772 no 1779, ba katedrál Salzburg nian. Dezenvolviemntu orkestra nian, uzu solista sira-nian no koru halo ninia kompozisaun sira sai kompleksu liu, Kompozitór romántiku alemaun Johannes Brahms tau múzika ba “Regina Caeli” ba solista no koru femininu.

5. Orasaun repete beibeik “Aleluia” iha kada versu.

Regina coeli, laetare, alleluia.
Quia quem meruisti portare, alleluia.
Resurrexit, sicut dixit, alleluia.
Ora pro nobis Deum, alleluia.
Gaude et laetáre, Virgo María,Alleluia.
Quia surréxit Dominus vere, Alleluia.