Amu-Papa agradese ba prosimidade umana no espirituál

Amu-Papa agradese ba prosimidade umana no espirituál

Papa Francisco nia lia-menon iha 18 Juñu 2023, Domingu XI – Tinan A

Maun no biin-alin sira, ‘buongiorno’!

 

Ha’u hakarak esprime ha’u-nia gratidaun ba sira ne’ebé iha ha’u-nia loron baixa iha Policlinico Gemelli, manifesta sira-nia afetu, atensaun lais no amizade, no asegura sustentu orasaun nian. Prosimidade umana no espirituál ne’e sai tulun boot no konfortu mai ha’u. Obrigadu ba hotu, obrigadu ba imi, obrigadu husi fuan!

Ohin, iha Evanjellu, Jezús bolu ho naran – bolu ho naran – no haruka Apóstolu na’in sanulu-resin-rua. Hodi haruka sira, nia husu atu sira haklaken buat ida de’it: «Imi haklaken hodi dehan katak reinu lalehan besik ona» (Mt 10,7). Anúnsiu hanesan ne’ebé Jezús hodi hahú ninia pregasaun: Maromak nia reinu, katak nia ukun domin nian, besik ona, mai iha ita lee. No ida-ne’e la’ós notísia ida hanesan sira seluk, maibé realidade fundamentál moris nian: Maromak nia prosimidade, Jezús nia prosimidade.

Defaktu, se Maromak lalehan nian besik, ita la mesak iha rai no maski iha difikuldade ita la lakon konfiansa. Ne’e mak buat dahuluk atu dehan ba ema: Maromak la dook, maibé nia Aman. Maromak la dook, nia mak Aman, Nia hatene ó no hadomi ó; Nia hakarak kaer ó-nia liman, mós bainhira ó la’o tuir dalan namdoras no dalan aat sira, bainhira ó monu mós no susar atu hamriik fali no kontinua la’o iha dalan; Nia, Na’i, iha-ne’ebá, ho ó. Liután ida-ne’e, dalabarak iha momentu sira ne’ebé ó fraku liu ó bele sente forte liután Ninia prezensa! Nia mak ha’u-nia Aman! Nia mak ita-nia Aman!

Ita konsentra iha imajen ida-ne’e, basá haklaken Maromak ne’ebé besik katak konvida atu hanoin ita-nia an nu’udar labarik-oan ida, ne’ebé la’o hodi kaer nia papá nia liman: buat hotu haree oinseluk. Mundu, boot no misteriozu, sai familiár no seguru, basá labarik-oan hatene katak nia aman proteje nia. Nia la ta’uk no aprende atu loke an: nia hasoru ema seluk, hetan belun foun sira, aprende ho ksolok buat sira ne’ebé nia la hatene no hafoin fila ba uma no konta tuir ba ema hotu buat ne’ebé nia haree, enkuantu sai boot iha nia dezeju atu sai ema boot no halo buat sira ne’ebé nia haree nia papá halo. Ne’e mak razaun tanba sá Jezús hahú husi ne’e, ne’e mak razaun anúnsiu dahuluk hahú husi Maromak nia prosimidade: besik ba Maromak ita manán ta’uk, ita loke an ba domin, ita sai boot iha di’ak no ita sente nesesidade no ksolok atu haklaken.

Se ita hakarak sai apóstolu di’ak, ita tenke sai hanesan labarik sira: tur “iha Maromak nia hiti” no husi ne’ebá hateke ba mundu ho konfiansa no domin, atu fó sasin katak Maromak mak Aman, katak Nia de’it mak nakfilak ita-nia fuan sira no haraik mai ita ksolok no dame ne’ebé ita rasik labele buka.

Haklaken katak Maromak besik. Maibé oinsá halo? Iha Evanjellu Jezús hameno atu keta dehan liafuan barak, maibé atu halo jestu barak domin no esperansa nian iha Na’i nia naran; la dehan liafuan barak, maibé halo jestu sira: «Imi halo moras sira hetan isin di’ak – Nia dehan – halo mate sira moris fali, halo moras lepra sira sai moos, duni sai diabu sira. Imi simu degrasa, fó mós degrasa» (Mt 10,8). Ne’e mak núkleu anúnsiu nian: sasin gratuitu, servisu. Ha’u dehan ba imi buat ida: ha’u sempre la konvensidu ho ema “ibun-beek sira”, ho sira-nia ko’alia barak no la halo buat ida.

Iha pontu ida-ne’e ita halo pergunta ruma: ita, ita fiar iha Maromak ne’ebé besik, ita konfia iha Nia? Ita hatene hateke ba oin ho konfiansa, hanesan labarik-oan ida ne’ebé hatene nia iha nia papá nia liman sira? Ita hatene tur iha Aman nia hiti  ho orasaun, ho raronak Liafuan nian, hodi hakbesik ba Sakramentu sira? No ikus, belit ba Nia, ita hatene habelar korajen ba ema seluk, sai besik ba ema ne’ebé terus no mesak, ba ema ne’ebé dook no mós ba ema ne’ebé sai inimigu mai ita? Ida-ne’e mak fiar ne’ebé konkretu, ida-ne’e mak folin.

No oras-ne’e ita harohan ba  Maria, tulun ita sente domin no tranzmiti mai ita prosimidade no konfiansa.