Beatu Pier Giorgio Frassati: foin-sa’e sarani “modernu”

Beatu Pier Giorgio Frassati: foin-sa’e sarani “modernu”

Sé mak  Pier Giorgio Frassati

Pier Giorgio Frassati moris iha Torino 6 Abríl 1901 iha família burgeze ida husi Biella: nia aman advogadu Alfredo, fundadór no diretór jornál “La Stampa”, senadór iha 1913 no embaixadór Itália nian ba Berlin iha 1921-1922; nia inan, Adelaide Ametis, pintora ne’ebé hadomi arte no rekoñesida. Nia iha alin-feto ida, Luciana, joven liu nia ba tinan ida, maluk ne’ebé la haketak malu iha jogu no estudu sira.

Nia frekuenta liseu “Massimo d’Azeglio” no“Istituto Sociale” ne’ebé padre Jezuita sira mak kaer: iha ne’e nia hakbesik prátika komuñaun loroloron nian ba moris tomak.

Iha 1918 nia matríkula iha “Politecnico di Torino” iha kursu enjeñaria Industriál mekánika ho espesializasaun minerária atu bele dedika ba “Kristu ina mineiru sira nia leet”. Nia halo parte ba sírúlu FUCI (Federasaun Estudante Universitáriu Katóliku)“Cesare Balbo” no sírkulu “Milites Mariae” Juventude Asaun Katólika nian iha parókia Crocetta. Nia tama mós iha asosiasaun relijioza sira: Apostoladu orasaun nian, Asosiasain joven adora-na’in kalan nian, Kongregasaun mariana. Nia badinas iha asisténsia ba ema kiak sira hodi partisipa iha “Conferenze di San Vincenzo”, hodi halo Cottolengo ninia karidade ninia meta.

Nia mós apoiante prinsipál ida “Pax Romana” nian. Husi 1920 nia sai militante “Partito Popolare Italiano”.

Iha 1922 tama iha Terseira Orden domenikana hodi asume naran “Frà Girolamo” [Frei Jerónimo]. Ninia kapasidade atensaun nian ba ema seluk nia nesesidade la iha limite, liuliu ba ema kiak no moras sira, iha-ne’ebé nia saran tempu, enerjia sira, no moris rasik.

Fulan rua molok ninia lisensiatura ninia juventude nakonu ho entuziazmu remata tanba moras poliomilite forte ne;ebé kona nia tanba asiste ema moras sira. Nia mate iha Torino loron 4 Jullu 1925: moris badak maibé intensamente vijilante/matan-moris no badinas, moris tomak iha  domin ba Maromak no ba maluk sira.

Papa João Paulo II foti nia ba beatu iha loron 20 Maiu 1990.

Papa S. João Paulo II nia liafuan kona-ba Pier Giorgio Frassati

Pier Giorgio Frassati hatudu mai ita ho nia moris sá loos signifikadu loloos, ba joven leigu ida, fó resposta konkreta ba “Mai no tuir ha’u”. Natón de’it hateke lais ba nia moris, ne’ebé mohu iha tinan 24 nia laran de’it, atu komprende sá loos resposta ne’ebé Pier Giorgio hatene fó ba Jezús Kristu: ida joven “modernu” nian, nakloke ba kultura, ba desportu (alpinista tremendo!), ba kestaun sosiál sira, ba valór loloos sira moris nian, no hamutuk ho ida-ne’e mane ida profundamente fiar-na’in, haburas an ho mensajen evanjéliku, abut metin iha karákter, koerente, laran-manas atu serví maun-alin sira no hamohu nia an iha laran-manas karidade nian ne’ebé lori nia atu hakbesik, tuir orden ida presedénsia absoluta, ema kiak no moras sira… Pier Giorgio hanesan joven kristaun ida hatudu mai ita katak buat ne’ebé folin liu iha “vizaun kristán ema nian” mak “ema no ninia vokasaun”, hanesan Maromak estabelese ona (João Paulo II – Torino, 13 Jullu 1980).

Foin daudaun ha’u ba iha Pier Giorgio nia rate: ha’u hakarak fó omenajen ba foin-sa’e ida ne’ebé hatene fó sasin kona-ba Kristu ho efikásia singulár iha ita-nia sékulu ida-ne’e… ha’u mós iha ha’u-nia juventude, ha’u sente benefísiu husi ninia ezemplu nia influénsia no, nu’udar estudante, ha’u nafatin impresionadu ho forsa ninia sasin sarani nian (João Paulo II – Pollone, 16  Jullu 1989).

Nia mak mane ida ita-nia sékulu nian, mane modernu ida, mane ida ne’ebé hadomi maka’as! Karik la’ós domin mak buat ne’ebé nesesáriu liu iha ita-nia sékulu XX, iha ninia inísiu nune’e mós iha ninia rohan? La’ós loos katak katak ida-ne’e de’it mak hela, hodi la lakon ninia validade: faktu katak “nia hadomi?” (João Paulo II iha omilia beatifikasaun nian, 20 Maiu 1990).

Patronu Loron Mundiál Juventude nian

João Paulo II hili beatu Pier Giorgio Frassati, nu’udar patronu Loron Mundiál Juventude nian. Iha loron Mundiál tinan 2016 nian iha Cracovia, iha-ne’ebé ninia iha mós “urna ba ninia restu mortál”, Papa Francisco fó sai katak lakleur sei foti nia ba santu.

Papa Francisco mós gosta repete nafatin Beatu Pier Giorgio Frassati nia ezortasaun:“Se imi hakarak halo buat ruma di’ak iha vida, imi moris bá, la’ós halo finji moris (vivacchiare). Moris bá!” [Se volete fare qualcosa di buono nella vita, vivete, non vivacchiate. Vivete!]. Liafuan sira-ne’e Papa Francisco hato’o iha Epifania 2016.

Iha vizita pastorál ba Torino (21 Juñu 2015), ba foin-sa’e sira Torino nian Papa Francisco hateten: “Labele ko’alia kona-ba vida iha Evanjellu hodi la ko’alia kona-ba domin – se ita ko’alia kona-ba moris loos –, no labele ko’alia kona-ba domin lahó transformasaun husi atan ba belun sira, No liafuan tolu ne’e importante liu ba moris maibé liafuan tolu hotu iha abut komún ida: hakarak atu moris, ho liafuan beatu Pier Giorgio Frassati nian, joven ida hanesan imi: ‘Vivere, non vivacchiare!’. Vivere!”.

Iha katekeze ne’ebé Mons Cesare Nosiglia, arsebispu Torino nian fó iha Loron Mundiál Juventude iha Polónia (2016), hodi komenta rahun-di’ak sira iha foin-sa’e rihun tolu nia oin nia hateten katak ema hotu simu bolun “atu moris ksolok Evanjellu nian iha moris loroloron nian. Empeñu ida ne’ebé iha nia orijen iha Jezús Kristu. Frassati mak modelu ida mai ita, ba imi joven sira”. Ninia aliserse mak “orasaun, Eukaristia no atensaun ba ema kiak sira, tanba iha kiak sira mak simu Kristu. No imi mós tenke tulun Kreda atu sai kiak liután no ba kiak sira, hanesan Papa Francisco konvida ita atu halo”.