Beata Maria Romero nia devosaun ba Maria no ba Santísssimu Sakramentu

Beata Maria Romero nia devosaun ba Maria no ba Santísssimu Sakramentu

Iha 7 Jullu ita selebra aniversáriu moris ba lalehan (‘dies natalis’ ) Beata Irmán Maria Romero Meneses, ‘Filha de Maria Auxiliadora’ husi Amérika Sentrál ne’ebé tuir nia rasik, nia moris bele rezume iha koluna rua: “Jezús iha Santíssimu Sakramentu no Maria Auxiliadora, ha’u-nia doben na’in rua, halo atu la iha buat ida no ema ida bele distrai ha’u ka hanetik ha’u husi ha’u-nia devosaun konsentra iha Ita-Boot sira.”

Moris iha Granada, Nicarágua, Ir Maria hetan iha FMA sira-nia koléjiu Maria Auxiliadora ambiente ne’ebé forma ninia vokasaun. Iha 6 Janeiru 2023, halo tinan 100, nia halo ninia primeira profisaun iha El Salvador. Husi ne’ebá nia ba serbisu iha ninia País no hafoin ba Costa Rica, iha-ne’ebé nia moris ba tinan 46 nu’udar katekista, responsável oratoriu sira-nian, grupu juveníl sira, professor amúzika no dezeñu nian, animadora korál alunu sira-nian, buat hotu ho preokupasaun konstante atu to’o ba ema sira ne’ebé kiak liu.

Iha tinan 18 ikus nia moris nian, Na’i lori nia atu konsolida ninia obra sosiál sira, karakterístika ninia serbisu nian, iha ‘Casa Maria Auxiliadora’. Uma ne’e la’ós de’it obra sosiál ida. Nia iha mós perspetiva partikulár, ne’ebé Ir Maria fó folin boot: habelar no aumenta konfiansa no domin ba Jezús Eukaristia no Maria Auxiliadora.

Sábadu Sanulu-resin-lima ba Maria Auxiliadora

Devosaun ida ne’ebé Beata Maria Romero habelar ho fiar boot, entuziazmu no perseveransa mak “Sábadu Sanulu-resin-lima ba Maria Auxiliadora”. Nu’udar Irmán Domingas Grassiano esplika: “Irmán Maria hahú prátika Sábadu Sanulu-resin-lima tan hakarak tau hamutuk devosaun ba Na’i-Feto, partisipasaun ba Missa no Komuñaun. Se bá sábadu sanulu-resin-lima mak ema ida, depoizde konfesa, nia bá Missa no simu komuñaun, ema ne’e bele asume toman santu atu la evita tan sai ida de’it ho Jezús iha Santíssimu Sakramentu” (Positio I, Cap. XIV 131).

“Sábadu Sanulu-resin-lima” ne’e beatu italianu Bartolo Longo, husi ‘Ordem Terceira Dominicana’, fundadór Santuáriu Madonna del Rosario di Pompei mak habelar. Santuáriu ne’e sai sentru difuzaun prátika ne’e nian, ne’ebé konsiste iha empeñu atu hakbesik ba Santa Komuñaun iha sábadu 15 tutuir malu, harohan tersu Rozáriu nian, medita Mistériu sira ni pratika sira, hodi santifika loron tomak. Objetivu mak hetan grasa espesiál husi Na’i-Feto Pompei nian. Edisaun dahuluk, publika iha 1877, hetan simun di’ak liu iha Italia tomak.

Konfrontu ida ho testu ne’ebé Irmán Maria Romero habelar hatudu katak ne’e mak adaptasaun livre no kriativa husi Longo nia testu, hodi sintetiza no diriji la’ós ba Na’i-Feto Rozáriu Popei nian, maibé ba Maria Auxiliadora.

Frutu sira devosaun “Sábadu Sanulu-resin-lima ba Maria Auxiliadora” sura-laek. Irmán Maria fiar iha buat ne’e ho laran-manas, nia hatene katak “ninia Liurai-Feto” rona no atua. Nia rasik haktuir:

“Ema na’in hira mak mai konsulta ha’u, ai-moruk ne’ebé ha’u fó ba sira-nia terus sira nafatin hanesan: ‘Halo sábadu sanulu-resin-lima” hodi fó onra ba Na’i-Feto. No grasa sira sai barak. Bainhira sira filafali mai ha’u atu dehan katak sira hetan gras ane’ebé sira hakarak, ka milagre ne’ebé sira hein, ha’u hateten ba sira: ‘Agora halo sábadu sanulu-resin-lima seluk atu agradese Na’-Feto, no depois sábadu sanulu-resin-lima tan atu moras ne’ebé sira sofre la repete’. Ho modu ne’e sira sai toman atu diriji sira-nia an ba Virjen no ba Jezús”.

Kona-ba ne’e, Irmán Anna Maria Cavallini relata: “Iha-nee mosu anedota entre señora ruma ne’ebé reklama aumentu aas presu merkadoria nian. Sira balun ho forma divertida liu dehan: ‘Buat hotu aumenta, até Sábadu Sanulu-resin-lima Bem-aventurada Virjen nian, Irmán Maria hameno de’it sanulu-resin-lima no agora sai ona neennulu” CAVALL (INI Anna Maria, Sor Maria Romero en los escritos, LIL, San José, 2018, pp. 270-271).

 

Irmán Maria nunka husik atu hameno:

Sábadu Sanulu-resin-lima mak mola ne’ebé book fuan sia no salva klamar sira. Mistériu ida Santu Rozáriu nian, kadavés ne’ebé harohan ho fiar no halo hamutuk ho Santa Missa, ho Komuñaun ida halo didi’ak, ba sábadu sanulu-resin-lima tutuir malu, halo milagre.

Imi kontinua harohan no keta husik atu halo sábadu 15 ba Maria Auxiliadora; Nia sei  nunka abnadona imi no imi sei iha nafatin ninia protesaun.

Imi keta renunsia sábadu 15 ba Auxiliadora; imi sai konstante iha orasaun. Imi keta haluha”: ‘Domi no orasaun’ atu hetan grasa hotu.

Halo sábadu 15 ba Maria Auxiliadora; se ó hahú ona, kontinua to’o kompleta sábadu 60 hodi la interrompe”.

 

Durante ninia viajen ba Itália – husi Jullu to’o Outubru 1969 – konvite husi Superiore Jerál Madre Ersilia Canta, nia hakerek ba ninia Irmán doben Laura Medal:

“Ha’u, hanesan dehan iha ha’u-nia surat, ho surpreza, maibé ha’u haksolok, basá se ha’u ko’alia ba Irmán sira, ha’u habelar liután domin ba ha’u-nia Liurai-Feto no, naturalmente, saida mak ha’u bele hakarak liután? Iha sábadu mai, katak, bairua, loron 23, pelumenus Irmán na’in 300 sei hahú – hahú husi inan sira – sábadu 15 no, iha sábadu dahuluk Setembru nian, sábadu lima dahuluk”.

 

Irmán Maria, ho konxiénsia moos no haraik-an kona-ba nia an nu’udar roo frajil no kiak, moris hodi kesi an ba koluna rua folin-boot: ninai Liurai no ninia Liurai-Feto. Nia mat tebes duni oan-feto devota ida, amante no promotora Jezús Eukaristia no Maria Auxiliadora nian.

Iha-ne’e, iha ita-nia uma, ema barak buka ha’u husi dadeer to’o kalan atu hetan saúde fízika, morál ka espirituál ne’ebé ita-nia Inan Lalehan lalais atu haraik ba sira hodi troka ho kumprimentu ne’ebé ha’u fó nu’udar konsellu ba sira: ‘Santa Missa, Vizita ba Santíssimu Sakramentu, Novena ba Maria Auxiliadora hamutuk ho Santu Rozáriu no Sábadu Sanulu-resin-lima tutuir malu Komuñaun nian (repete dala haat) hodi fó onra ba Mistériu sira Rozáriu nian’. No nune’e, hodi hanoin ba Na’i nia laran-di’ak rohan-laek ne’ebé, la’ós de’it entre Irmán sira Uma ne’e nian eh Provínsia nian, eh Kongregasaun sira tomak, maibé entre Irmán hotu mundu nian, nia hili ha’u husi eternidade atu konfia misaun domin nian ida-ne’e: habelar devosaun ba Jezús iha Santíssimu Sakramentu no ba Maria Auxiliadora no… konsola ema laran-susar sira no konverte ema maksalak sira… (Ba Madre Ausilia Corallo, 1974)”.